Poslovni broj: 27 Ovr-311/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51260 Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Crikvenici, po sucu toga suda Marku Pogarčiću, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, 10000 Zagreb protiv ovršenika ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 53288 Karlobag zastupanog po punomoćniku Petru Tomljanoviću, odvjetniku iz Senja, Silvije Strahimira Kranjčevića 3/d radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 17. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za proglašenje pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim kao neosnovan.

II. Odbija se prijedlog ovršenika ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za odgodu prijenosa novčanih sredstava ovršenika koji je Financijska agencija izvršila na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., OIB: 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, zaprimljenog u Financijskoj agenciji dana 1. srpnja 2024.g. u 11:15 sati i to pljenidba s računa ovršenika u iznosu od 202,38 EUR, kao i prijenos tih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., OIB: 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, do pravomoćnosti odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadom troška ovog postupka, kao neosnovan.

i

z a k lj u č i o  j e

Upućuje se ovršenik ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, temeljem ovršne isprave - zadužnice pod poslovnim brojem OV-7950/11 od 27. rujna 2011. ovjerene po javnom bilježniku Mili Fajdiću iz Gospića iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavak 1. točka 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016. i 131/2020., 114/2022. i 06/2024.; dalje u tekstu OZ) zbog kojih je izjavio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od takvog postupanja dostavi dokaz o istome.

Obrazloženje

1. Ovršenik je putem punomoćnika, 8. kolovoza 2024. putem e-Komunikacije podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika, podredno prijedlog za odgodu ovrhe, konkretno odgodu prijenosa novčanih sredstava, a koji prijenos i pljenidba se vrši prema zahtjevu za izravnu naplatu, a koji je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija). Navedeni postupak se vodi temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog Agenciji od strane ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Zagreb i to iznosa od 40.306,03 EUR, a sve na temelju ovršne isprave - zadužnice pod poslovnim brojem OV-7950/11 od 27. rujna 2011. ovjerene po javnom bilježniku Mili Fajdiću iz Gospića.

2. U istome u bitnome navodi kako je ovrhovoditelj 1. srpnja 2024. dostavio Agenciji Zahtjev za izravnu naplatu, a pritom da nije dostavio osnovu za plaćanje na kojoj se temelji podneseni Zahtjev. Ističe prigovor zastare potraživanja na temelju predmetne Zadužnice, budući da je razvidno da je ista kao osnova za naplatu zastarjela. Nadalje, navodi kako je odredbom članka 233. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022. i 156/2022.; dalje u tekstu ZOO) propisano da sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i za one za koje zakon predviđa kraći rok zastare. U daljnjem tekstu prijedloga navodi kako ovrhovoditelj u zahtjev za izravnu naplatu nije dostavio izvornik Zadužnice na kojoj temelji zahtjev pa samim time upućuje na odredbu članka 15. stavak 1. točka 1. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 71/2018.; dalje u tekstu Pravilnik) kojom je propisano da će Agencija nakon provjere mogućnosti izvršenja osnovu za plaćanje vratiti kao nepodobnu uz obrazloženje razloga vraćanja, osim u slučaju iz članka 14. stavka 2. ovoga Pravilnika, ako nije dostavljena na način propisan odredbom članka 5. Zakona, odnosno člankom 2. ovoga Pravilnika, kao i na odredbu članka 5. stavak 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Narodne novine broj 68/2018., 2/2020., 47/2020., 46/2020., 83/2020., 133/2020.; dalje u tekstu ZPONS) kojom je propisano da nadležno tijelo, odnosno ovrhovoditelj podnosi osnovu za plaćanje Agenciji, u izvorniku, otpravku, ovjerenom presliku ili ovjerenom prijepisu neposrednom dostavom, preporučenom pošiljkom s povratnicom, odnosno na drugi način uređen posebnim propisom. Time se dodatno ovaj prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ukazuje osnovanim. Slijedom svega navedenoga, ovršenik predlaže da sud, a budući da je predmetna zadužnica kao osnov plaćanja u zastari te da osnova za plaćanje prvenstveno nije podobna za izvršenje, a podredno ista nije dostavljena u zakonom propisanom obliku i na zakonom propisan način, proglasi nedopuštenim pljenidbu novčanih sredstava ovršenika koju je Financijska agencija izvršila na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja uz zahtjev za naknadom troška ovog postupka. Ukoliko sud ne prihvati prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim već primjenom odredbe članka 52. stavak 3. OZ-a donese zaključak o upućivanju u parnicu ovršenika predlaže donijeti rješenje o odgodi zaplijenjenih sredstava. Ističe da bi mu, ukoliko se ne proglasi navedena pljenidba i prijenos novčanih sredstava nedopuštenim u pobijanom dijelu i ne vrate novčana sredstva ovršeniku na račun, nastupila teško nadoknadiva šteta, a koji iznos će ovršenik teže i sa mnogo više troškova za obje strane morati potraživati od ovrhovoditelja. Naime, ovršenik je vlasnik obrta za građevinske radove [obrt] koji zbog blokade od strane ovrhovoditelja nije u mogućnosti isplaćivati plaće radnicima te posljedično zbog toga ne može niti obavljati svoju djelatnost i time steći sredstva za podmirenje navodnog dugovanja prema ovrhovoditelju. Također kako o poslovanju njegova obrta ovisi egzistencija njegove obitelji te egzistencija roditelja ovršenika koje isti uzdržava, dok je ovrhovoditelj društvo za otkup i upravljanje potraživanjima koje odgodom ovrhe ne bi pretrpjelo nikakvu štetu. Slijedom navedenoga predlaže se primjenom odredbi čl. 65. st.1 toč. 5. OZ-a donijeti rješenje kojim će se odgoditi prijenos novčanih sredstava ovršenika koji je Financijska agencija izvršila na temelju Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja kao i prijenos tih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., OIB: 57509775367, Zagreb, Radnička cesta 41, do pravomoćnosti odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

3. Prijedlozi ovršenika otpremljeni su 11. rujna 2024. ovrhovoditelju na očitovanje te se isti u danome roku od 8 dana nije očitovao o prijedlogu ovršenika.

4. Prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao i prijedlog za odgodom prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate je ovaj sud ocijenio u cijelosti neosnovanima.

5. Odredbom članka 210. stavak 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavak 5. ovoga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Stavak 2. citirane odredbe propisuje da na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53. OZ-a).

6. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u skladu s čl. 210. st. 2. OZ-a na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53. OZ-a).

7. Zakonskom odredbom članka 52. stavak 3. OZ-a propisano je da ako ovrhovoditelj ospori postojanje žalbenih razloga ili se ne očituje, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dostave zaključka pokrene parnicu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz čl. 50. st. 1. OZ-a, a zbog kojih je izjavio žalbu.

8. Ovršenik je u prijedlogu za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim istaknuo žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 11. OZ-a, a svoje navode nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno činjenice na kojima se temelji njegov prijedlog nisu općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, u skladu s člankom 52. stavak 4. OZ-a, pa je stoga valjalo temeljem odredbe članka 210. OZ-a u vezi s člankom 52. stavak 3. OZ-a, odlučiti kao u zaključku.

9. Na prijedlog ovršenika za donošenje rješenja kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u skladu s člankom 210. st. 2. OZ-a, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe (konkretno članak 65. OZ-a).

10. U skladu s odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a, sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, te ako je ispunjen jedan od uvjeta taksativno navedenih točkama 1. - 11. stavka 1. citiranog članka OZ-a. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz citirane zakonske odredbe, odnosno da je ovršenik osim jednog od uvjeta taksativno navedenih točkama 1. -11. stavak 1. članka 65. OZ-a konkretno učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe.

11. Prijedlogom od 8. kolovoza 2024. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim temeljem zadužnice pod poslovnim brojem OV-7950/11 od 27. rujna 2011. ovjerene po javnom bilježniku Mili Fajdiću iz Gospića. Time je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a.

12. Što se tiče ispunjenja drugoga uvjeta potrebnog za odgodom ovrhe, nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, po mišljenju ovoga suda ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu propisanu odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a. Naime, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovisi prvenstveno o sposobnosti ovrhovoditelja da eventualnu štetu nadoknadi. Ovršenik je naveo da mu je zbog blokade računa od strane ovrhovoditelja onemogućeno daljnje poslovanje jer kao vlasnik obrta za građevinske radove ne može isplaćivati plaće svojim radnicima te posljedično tome ne može niti obavljati svoju djelatnost ne bi li namirio dugovanje prema ovrhovoditelju. Ističe da o njegovom poslovanju ovisi i njegova obitelj dok ovrhovoditelj odgodom ovrhe ne bi pretrpio nikakvu štetu. Za istaknuti je da se za odgodu izravne naplate ne traži postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, a da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Naime, kada se ispituje ili ocjenjuje vjerojatnost da bi ovršenik provođenjem ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja, a ne na imovinske prilike ovršenika.

13. Kako stoga nije učinjeno vjerojatnim nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe propisani članka 65. stavak 1. OZ-a u vezi s člankom 210. OZ, te je valjalo prijedlog ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim kao i prijedlog za odgodu odbiti. Primjenom citirane odredbe odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke ovoga rješenja.

14. Što se tiče postavljenog zahtjeva ovršenika za naknadom troškova ovoga postupka, sud smatra da navedeni zahtjev nije osnovan. Odredbom članka 14. stavak 5. OZ-a propisano je da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom u ovom postupku, sud je temeljem članka 14. stavak 5. OZ-a, odlučio kao u točki III. izreke ovoga rješenja.

U Crikvenici, 17. veljače 2026.

Sudac

Marko Pogarčić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri (3) istovjetna primjerka, u roku od osam (8) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. O žalbi odlučuje Županijski sud. Žalba ne odgađa provedbu ovrhe.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

DNA:

1. ovrhovoditelj, putem e-Komunikacije

2. ovršenik, putem punomoćnika, putem e-Komunikacije