Poslovni broj: R1 Ob-24/2026-8

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković, u pravnoj stvari predlagatelja AF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranke IF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje mlt. SF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po posebnoj skrbnici AFF, dipl. pravnici zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa s mlt. djetetom, dana 17. veljače 2026. godine,

r i j e š i o  j e

I. Mijenja se odluka o tome s kojim roditeljem će dijete stanovati i o ostvarivanju osobnih odnosa sadržana u točki I. i II. izreke rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1190/2025 od 18. rujna 2025. na način da će dijete, mlt. SF, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati s ocem AF, OIB: [osobni identifikacijski broj],na adresi [adresa], a dok će s majkom, IF, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati osobne odnose dva puta tjedno, utorkom i petkom u trajanju od 17:00 do 19:00 sati pod nadzorom stručne osobe koju će posebnim rješenjem imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka na mjestu po dogovoru majke i voditelja mjere nadzora te svakoga dana video pozivom u vrijeme po dogovoru roditelja i pod nadzorom oca djeteta.

II. Mjera nadzora određuje se u trajanju do šest mjeseci računajući od dana kada Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka imenuje osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa.

III. Upućuje se predlagatelj u roku od 3 mjeseca od pravomoćnosti ove privremene mjere ovu privremenu mjeru opravda pokretanjem parničnog postupka u kojem će se odlučiti o pravu koje se osigurava ovom mjerom jer će u protivnom sud privremenu mjeru ukinuti.

IV. Nalaže se predlagatelju dva puta mjesečno testirati se na alkohol i opojna sredstva te nalaze dostavit Hrvatskom zavodu za socijalni rad, područni ured Trešnjevka.

V. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 07. siječnja 2026. godine podnio prijedlog u kojem navodi da je u zajednici stranaka rođeno dijete, mlt. SF, rođena **.**.2023.. Dijete je bilo hospitalizirano jer se predoziralo tabletama koje koristi majka, a majka je osoba s više psihičkih poremećaja te konzumira tablete za shizofreniju. U fazi manije majka je optužila oca da ju je fizički ozljeđivao, a ista je sklona samoozljeđivanju što proizlazi iz potvrde liječnika te navedeno čini preko 10 godina kao što ima i povijest optuživanja drugih u tim fazama samoozljeđivanja. Prijava protiv predlagatelja je odbačena. Tijekom 2025. godine majka je ponovno počela konzumirati lijekove radi dobrobiti djeteta te su roditelji postigli sporazum da otac skrbi o djetetu, a da s majkom dijete ostvaruje kontakt, ali je dogovoreno da majka nastavi ići kod psihijatra. Roditelji su, u međuvremenu, obnovili odnos. Protekom dva mjeseca majka je prestala uzimati lijekove, predlagatelj je prekinuo odnos te je majka ponovno počela imati ispade paranoje, bijesa, agresije, deluzije. U prosincu 2025. godine počela je svakodnevno fizički i verbalno napadati oca, razbijati po kući te verbalno napadati dijete, počela je buditi oca i dijete glasnom glazbom u stanju psihičke rastrojenosti, strašiti oca te govoriti da će ubiti sebe i dijete. Otac je navedeno htio prijaviti policiji no majka je navela da je i ona podnijela prijavu identičnog sadržaja kao prošli put u smislu da je napadnuta od strane predlagatelja. Predlagatelj raspolaže snimkom predmetne večeri. Kako je majka prijetila smrću sebe i djeteta, kako ista i dalje odbija piti lijekove, kako su prisutni njezini ispadi i promjene raspoloženja, te isti predlaže odrediti privremenu mjeru da dijete stanuje s ocem, da se osobni odnosi majke i djeteta održavaju pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati HZSR.

2. Rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područni ured Trešnjevka od 15. siječnja 2026. godine djetetu je imenovana posebna skrbnica IFF.

3. Protustranka tijekom postupka navodi da dijete viđa subotom na par sati, htjela bi viđati dijete češće. Dijete viđa i putem video poziva svaki dan, nije suglasna da dijete živi s ocem jer je uči svakakvim stvarima. U konačnici, protivi se mišljenju i prijedlogu HZSR.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem stranaka.

5. Uvidom u rješenje ovoga suda poslovni broj R1 Ob-1190/2025 od 18. rujna 2025. godine utvrđeno je da je donijeta privremena mjera temeljem koje dijete stanuje s ocem, a s majkom ostvaruje osobne odnose svaki tjedan od petka poslije podne do nedjelje navečer na način da majka preuzme dijete u vrtiću i u nedjelju navečer vrati dijete na adresu oca, odnosno preuzme dijete na adresi oca u petak poslije podne, a otac u nedjelju preuzme dijete na adresi majke, sve prema prethodnom dogovoru stranaka.

6. Iz mišljenja i prijedloga HZSR utvrđeno je da je majka odselila iz kućanstva na adresi [adresa] te je otišla živjeti kod svojih roditelja na adresi [adresa]. Majčina obitelj vezano za ponašanje iste je u tretmanu od 2016. godine te je protustranka u višegodišnjem tretmanu i praćena je u Psihijatrijskoj klinici za djecu i mladež, a sve zbog samoozljeđivanja i suicidalnih namjera, radi čega je bila hospitalizirana kao maloljetnica. Vidljivo je da je ista bila sklona neprimjerenom ponašanju i skitnji. Tijekom 2024. godine od policije zaprimljen je dopis o psihičkom nasilju između majčinog oca i predlagatelja, a roditelji djeteta su negirali nasilje u obitelji navodeći povremene svađe bez prisutnosti djeteta. Majka je iznosila da otac povremeno pije, ali ne dolazi u alkoholiziranom stanju kući te oboje navode da je majka prijavila oca za nasilje zbog psihičke nestabilnosti. Iz izviješća vrtića proizlazi kako je suradnja s roditeljima zadovoljavajuća te, u odnosu na dijete, isti su brižni i suradljivi. Dana 26. svibnja 2025. godine zaprimljena je obavijest Klinike za dječje bolesti Zagreb o sumnji na intoksikaciju fluefenazinom djeteta te se ustanovilo da je isto popilo psihofarmake majke. Majka je navodila da je uključena kod psihijatra u privatnoj poliklinici Bates oko godinu dana, da redovito pije terapiju i osjeća se dobro. Unatrag nekoliko mjeseci roditelji ne stanuju zajedno zbog nasilja u obitelji te svatko od njih drugačije opisuje situaciju. Majka navodi da je otac došao doma pod utjecajem opijata, počeo je vikati, udarati ju bez razloga, uzela je nož u samoobrani, a kasnije se i porezala dok otac navodi da je majku uhvatio "trenutak" pa je izvadila nož. Oba roditelja spominju višekratna psihička i fizička nasilja. Otac navodi da je majčino zdravstveno stanje narušeno i da treba redovno uzimati terapiju. Majka navodi da otac konzumira alkohol, da ima saznanja da konzumira i druge opijate, neko vrijeme je i ona uzimala marihuanu dok otac sve navedeno negira. U razgovoru s ocem utvrđeno je da je isti usmjeren na postupke majke prema djetetu, osobito u odnosu na njezin nemar vezano za zdravstveno stanje djeteta. Zatraženo je da dostavi test na uporabu droga i psihoaktivnih tvari koji nije dostavio. Iz psihologijske obrade oca utvrđeno je da isti u pitanju kognitivnih sposobnosti postiže ispod prosječni rezultat, sklon je odbijanju, nepovjerljiv, neposlušan i lakovjeran te može biti slabe kontrole. Rezultati majke ukazuju, vezano za kognitivne sposobnosti, da je ispod prosjeka, na planu ličnosti ne evidentira se povišenje u smjeru patologije, društvena je, nije agresivna i nije svadljiva. Izrečena je mjera intenzivne stručne pomoći i potpore od 15. rujna 2025. godine u trajanju od šest mjeseci. Roditelji su bili razdvojeni od siječnja do listopada 2025. godine, od prosinca 2025. godine zajedno su živjeli no, radi novonastalih okolnosti, otac je tražio hitnu privremenu mjeru navodeći da je majka prestala piti lijekove, da ima ispade paranoje, bijesa, agresije, da prijeti da će ubiti sebe i dijete te je verbalno i fizički nasilna prema ocu i djetetu. Iz izviješća voditeljice mjere proizlazi da je tijekom prosinca 2025. godine više puta dolazilo do eskalacije među roditeljima, da je majka samoinicijativno javila da joj je otac iz čista mira napravio masnicu na nadlaktici desne ruke ispred djeteta jer je bio ljut dok je ona pričala na mobitel. Dana 22. prosinca zaprimljeno je izvanredno izviješće u kojem otac navodi da se majka rezala pred djetetom, da je sve snimio, da će se sama ozlijediti pa njega prijaviti policiji. Majka je odbila razgovarati s djelatnicima HZSR. Majka je prijavila oca za nasilje u obitelji za kazneno djelo tjelesne ozljede te je 23. prosinca 2025. godine zaprimljena kaznena prijava i ocu je određena mjera opreza zabrane uznemiravanja žrtve. Otac je sve navedene optužbe negirao te je voditeljici mjere dostavio poruke iz mobitela u kojima majka prijeti da će se sama ozlijediti, a njega prijaviti policiji i boji se za sigurnost djeteta. Dana 02. siječnja 2026. godine ponovno je zaprimljeno izvanredno izviješće u kojem otac navodi da ga je strah da majka ne naudi djetetu, da ima dokaze gdje majka prijeti da će maltretirati dijete kako bi njemu naškodila te ima dokaze da ju je tukao. Majka navodi kako otac ima fotografije na kojima je ona bez odjeće, navodi da se on ne brine za dijete, boji se njemu dati dijete na čuvanje jer je ovisnik o drogi, alkoholu i kockanju. Otac je obrazložio da fizički nije napao majku već ju je pokušao obuzdati radi čega moguće ima masnice, a radilo se o situaciji kada je razbijala po stanu. Ističe kako je majka dobro kada se liječi, voljan je testirati se na konzumaciju alkohola i droga. Majka navodi da su se više puta međusobno potukli pred djetetom, jednom ju je bez odjeće usred zime izbacio iz stana, nikada nije brinuo o djetetu, konzumira alkohol svaki dan, koristi marihuanu, kokain, speed i gljive, vidjela je kako šmrče nešto bijelo. Potvrđuje da ne uzima lijekove jer je sama tako odlučila, ne trebaju joj, osjeća se dobro, a naručila se na pregled psihijatra. Pristaje na susrete s djetetom u prisutnosti svoje majke s čime se složio i otac. Suglasna je da ju se uputi na psihološko savjetovanje u Obiteljski centar. HZSR ne raspolaže dokumentacijom o zdravstvenom stanju i tijeku liječenja majke kao niti testom na opijate u odnosu na oca. Zaključno navode kako iz provedenih radnji proizlazi da oboje roditelja žele brinuti o djetetu te da prikupljeni podaci ukazuju na ograničenja i propuste u obavljanju roditeljske skrbi u vidu ponovljenih oblika nasilja, međusobnih optuživanja i svađa u obitelji bez svijesti o važnosti izbjegavanju konflikata u prisutnosti djeteta. Dijete trenutno stanuje s ocem koji ostvaruje svakodnevnu skrb o djetetu, između roditelja postoji visoki stupanj konflikta, te su u tijeku kazneni postupci koji narušava roditeljske odnose, otac navodi sigurnosne razloge (majčini bolest i ne uzimanje terapije) zbog kojeg majka ne ostvaraje predviđene osobne odnose s djetetom. Ne postoje podaci da bi dijete u ovom trenutku bilo razvojno ili sigurnosno ugroženo u skrbi oca. Uzevši u obzir najbolji interes djeteta i potrebu osiguravanja postojećeg okruženja smatraju opravdanim zadržati privremeno postojeće okruženje mlt. djeteta. Slijedom navedenog, predlažu da dijete stanuje s ocem, a da s majkom ostvaruje osobne odnose dva puta tjedno, utorkom i petkom, u trajanju od 17:00 do 19:00 sati uz nadzor stručne osobe, a da se otac testira dva puta mjesečno na alkohol i droge i nalaz dostavlja HZSR.

7. S mišljenjem i prijedlogom suglasan je predlagatelj, dok se protustranka istome protivi.

8. Iz medicinske dokumentacije protustranke od 22. siječnja 2026. utvrđeno je da ista ima postavljenu dijagnozu F60.3 Emocionalno nestabilna ličnost, F43.2 Poremećaj prilagodbe i F 29,0 Nespecificirana neorganska psihoza te joj je određena terapija, upućena je na psihologijsko testiranje i preporučen je intenzivna psihoterapijski tretman. Iz nalaza od 21. lipnja 2024. utvrđeno je da su protustranci postavljene dijagnoze F 60.3, F 43.2 i F 29 te joj je propisana terapija i kontrola za mjesec dana, po potrebi ranije. Protustranka se na navedenom pregledu žalila da unatoč terapiji ima paranoidne ideje u svezi partnera i njegovog socijalnog kruga za što je svjesna da je krivo, ali ne može se obuzdati i teško kontrolira bijes koji joj to izaziva pa ne vjeruje nikome i vidi zlo u svakome.

9. Iz iskaza predlagatelja proizlazi da je s protustrankom obnovio zajednicu u listopadu 2025. godine, te je majka djeteta prestala uzimati terapiju i odlaziti na kontrole. Ista ima postavljenu dijagnozu border line i blagu shizofreniju. Zadnji puta kod psihijatra je bila 2024. godine, a ne zna kada je prestala uzimati lijekove, tvrdila je da se osjeća bolje kada ne uzima lijekove. Opisuje da je predmetnog dana kada je došlo do prekida zajednice spavao s djetetom, majka je ušla u sobu, upalila svjetlo i pustila glasnu muziku. Zamolio ju je da stiša i prestane s takvim ponašanjem, što ona nije htjela, počela ga je napadati, lupati po stanu. Ima snimke takvog ponašanja. Dio toga odvijao se pred djetetom. Pokušao je smiriti i majku i dijete. Odlučio je otići na policiju, ali se smirio i vratio u stan, time da je ostavio dijete s majkom jer nije imao drugog izbora. Kada je došao u stan, isti je bio demoliran, stvari su bile razbacane. Majka tako reagira kada je ljuta. Nakon tog događaja majka je preselila, a on je s djetetom ostao u stanu. Nisu razgovarali nakon tog događaja jer ona nije htjela s njim komunicirati. Majka povremeno konzumira alkohol i marihuanu. Nekada davno i on je konzumirao alkohol i opijate, a sada to ne čini. Ona ga optužuje za nasilje prema njoj i djetetu, no to nije točno. Voljan je otići na testiranje dva puta mjesečno kako je to HZSR predložio. Zavod je od njega tražio da dostavi nalaze, no rekli su mu da to mora sam platiti i otići na testiranje, a on je čekao da ga oni upute, a ukoliko ga majka optužuje za takve stvari neka ona plati testiranja. Želi da se situacija smiri, da se majka uključi na liječenje, da počne uzimati terapiju kako bi se mogla stabilizirati i kako bi bila sigurna za dijete i da s djetetom ostvaruje šire osobne odnose bez nadzora. Dijete je emotivno vezano za majku i u interesu je djeteta da s majkom ima šire osobne odnose, no tek kada se ona stabilizira i da ne predstavlja prijetnju za sigurnost djeteta. U fazama kada je uzimala terapiju ona nije bila ugrožavajuća za dijete i relativno dobro je skrbila o djetetu. Kada je prestala uzimati terapiju prijetila je da će nauditi djetetu kako bi naškodila njemu. Dijete video pozivom svaki dan ostvaruje osobne odnose s majkom te se viđa s majkom kada je dijete kod bake po majci.

10. Iz iskaza protustranke proizlazi da ima postavljene dijagnoze border line, ali ne i shizofrenije. Do lipnja 2025. godine kontrolirala se privatno kod psihijatra i u kontaktu je s njim putem mobitela. Prestala je uzimati terapiju u listopadu 2025. godine, to nije dogovorila s psihijatrom. Prestala je s terapijom jer je smatrala da joj lijekovi nisu potrebni. Od 15 do 20 godine terapiju nije uzimala i dobro se osjećala i bila funkcionalna. Terapiju je počela uzimati s 20 godina jer je bila lošeg psihičkog stanja radi loše emotivne veze s predlagateljem. Naime, on je bio agresivan prema njoj, stalno je bio pijan, drogiran, nije brinuo o djetetu i sva skrb bila je na njoj, lupao bi po zidovima jednom rukom, a u drugoj je držao dijete, razbijao je ormar i vrata, čak ju je izbacio usred zime van bez cipela i kaputa. Sve navedeno prijavila je policiji. Radi tog stanja u kojem je živjela, uzimala je terapiju. Kada je vidjela da joj terapija ne odgovara, psihijatar joj je odredio još lijekova no osjećala se kao biljka, sve joj je bilo divno i bajno, radi čega je mogla tolerirati ponašanje predlagatelja. Čak je i on jednom bio s njom kod psihijatra. Cijelo vrijeme brinula je o djetetu, on je kao radio, a nikada nije imao novaca. Nisu živjeli zajedno od siječnja do rujna 2025. godine no viđali su se. Tvrdio je da ne pije, da se ne drogira i da ne kocka. Počeli su ponovno živjeti zajedno no postao je opet agresivan prema njoj i djetetu. Što se tiče konkretnog događaja, može reći da je spremala dijete na spavanje, uzela je njegov mobitel kako bi obrisala svoje intimne fotografije, i tada je primijetila poruke od A i vidjela je da se s njom viđa. Probudila ga je kako bi to komunicirali, no on se počeo bahatiti, rekao da će se rastati. Ona je počela vikati, on ju je provocirao i postavljao ista pitanja na koja je davala isti odgovor i onda bi ona pukla i on bi ju snimao da ispadne luda. On joj želi naškoditi činjenicom da uzima dijete jer ima novog partnera. Ističe kako je i on vikao, svaki dan uzimao je alkohol i opijate dok su živjeli zajedno. Bila je jučer kod liječnika, spremna je se uključiti u dnevnu bolnicu te redovito uzimati terapiju. Smatra da je u interesu djeteta da živi s njom, ona ja brinula o djetetu cijeli život. Zna da joj je potrebno uzimanje terapije i sigurno će to činiti kako ne bi bilo više ekscesnih situacija. Smatra da otac nije siguran za dijete jer uzima alkohol i opijate. Dijete joj je reklo da se otac dere na nju. Dijete je reklo njezinoj sestri da ne želi da joj se otac spominje i da ga ne želi viđati. Svaki puta kada otac uzme dijete ono vršiti i lupa ga jer ne želi ići kod njega. Ne želi da dijete ide u Dom i smatra da je bolje da dijete bude s ocem. U konkretnom događaju bacala je knjige po stanu, nije ništa lupala. U konkretnom događaju uzela je nož jer se htjela rezati, ali to nije učinila. Nije prijetila da će nauditi djetetu.

11. Pregledom snimki utvrđeno je da je protustranka neprimjerenog ponašanja, da je razbijala po stanu, bacala knjige, svađala se i naguravala s predlagateljem sve u prisutnosti djeteta usred noći kada je dijete trebalo spavati.

12. Iz dostavljene medicinske dokumentacije, iskaza stranaka te mišljenja i prijedloga Zavoda utvrđeno je da majka ima postavljene slijedeće dijagnoze: F60.3 Emocionalno nestabilna ličnost, F43.2 Poremećaj prilagodbe i F 29,0 Nespecificirana neorganska psihoza, da je ista uzimala terapiju, ali unatoč terapiji imala je paranoidne ideje u svezi partnera i njegovog socijalnog kruga za što je svjesna da je krivo, ali ne može se obuzdati i teško kontrolira bijes koji joj to izaziva pa ne vjeruje nikome i vidi zlo u svakome. Protustranka je svojevoljno i bez konzultacije s psihijatrom, prekinula uzimanje terapije u listopadu 2025. što je utjecalo na pogoršanje njezinog psihičkog stanja. Ponovno je uključena u tretman u siječnju 2026., određena joj je terapija te joj je preporučen intenzivan psihološki tretman. Radi navedenog zdravstvenog stanja u prosincu 2025. došlo je do eskalacije u odnosu stranaka u prisutnosti djeteta pri čemu je majka vikala te sama tvrdi da je pukla, bacala je knjige po stanu te je uzela nož s namjerom da se poreže. Kako je iz mišljenja i prijedloga Zavoda utvrđeno da se radi o osobi s narušenim psihičkim stanjem koja je sklona samoozljeđivanju kao i prijetanja samoubojstvom i to još iz doba kada je bila maloljetna, stav je ovoga suda da je protustranci nužno potreban kontinuirani psihijatrijski tretman i redovno uzimanje terapije kako bi njezino psihičko zdravstven stanje bilo stabilno i kako ne bi predstavlja opasnost za sebe i druge. U postojećim okolnostima majka predstavlja opasnost za dijete, izlaže dijete neprihvatljivim obrascima ponašanja te ju izlaže nesigurnoj okolini. Kako za sada ne postoje podaci, unatoč izrečenoj mjeri intenzivne stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu, da bi na strani oca postojali određeni ugrožavajući oblici ponašanja u odnosu na dijete, a niti je od vrtića u koje dijete ide dobivena informacija o postojanju ugrožavajući okolnosti na strani oca te dijete od konkretnog događaja već neko vrijeme živi samo s ocem, to je stav ovoga suda da je opravdano da dijete za sada stanuje s ocem. Majka iznosi sumnje u očevu konzumaciju alkohola i opijata, otac je više puta bio pozivan dostaviti nalaze o testiranju na što se oglušio. Nužno je potrebno provjeriti navode protustranke kako bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je dijete kod oca sigurno, da se otac dva puta mjesečno testira na konzumaciju alkohola i opojnih sredstva radi čega mu je isto naloženo rješenjem ovoga suda te je isti obvezan dostaviti Zavodu nalaz o testiranju. Također je za sada opravdano odrediti osobne odnose majke i djeteta pod nadzorom stručne osobe utorkom i petkom u trajanju od 17 do 19 sati kako bi se od objektivne i stručne osobe dobila adekvatan informacija o majčinom psihičkom stanju, liječi li se ista i uzima li redovno terapiju te kako bi se osigurala sigurnost djeteta prilikom ostvarivanja osobnih odnosa. Naime, majka je do sada bila primarni skrbnik djeteta, uz nju je dijete emotivno povezano te je svakako u interesu djeteta da s majkom ostvaruje osobne odnose kako bi se ta emotivna veza zadržala no potrebno je radi sigurnosti djeteta da se osobni odnosi održavaju pod nadzorom stručne osobe iz razloga kako je to naprijed navedeno. Ukoliko se psihičko stanje majke stabilizira na način da ista redovno odlazi na preporučeni tretman te uzima redovno terapiju tada će se ispuniti uvjeti za ostvarivanje osobnih odnosa bez nadzora ili čak da dijete stanuje s majkom. Iz iskaza predlagatelja utvrđeno je da je majka za sada s djetetom ostvarivala osobne odnose video pozivom te sud smatra opravdanim da se osobni odnosi nastave na navedeni način u kojem slučaju će otac biti taj koji će kontrolirati navedene pozive te iste eventualno prekinuti u slučaju neprimjerenih obrazaca ponašanja majke kako bi se dijete zaštitilo. Na navedeni način nastavio bi se kontinuitete u ostvarivanju osobnih odnosa, kontakt majke i djeteta ne bi se prekidao, a što je važno za emotivni rast i razvoj djeteta, a sigurnost djeteta bi se osigurala kontrolom oca,

13. Slijedom navedenog, na osnovi odredbe čl. 536 st. 1 i 2, čl. 531 i čl. 535, u svezi s odredbom čl. 124 st. 1 i 3 ObZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, dana 17. veljače 2026. godine

Sutkinja:

Ana Merlin Božičković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

predlagatelj

protustranka

posebna skrbnica

Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trešnjevka