Psp-25/2025--4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Samobor, Obrtnička 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. FERAT ŠEMSIDINI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje obojicu zastupa punomoćnik Marko Reš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Smolek & Škrinjar d.o.o., Zagreb, protiv tužene ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Enveru Vučetiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda i izdavanja privremene mjere, nakon javne rasprave, održane i zaključene 22. siječnja 2026. u nazočnosti I-vo tužitelja osobno i punomoćnika BC, odvjetničkog vježbenika u zamjenu za punomoćnika tužitelja, te punomoćnika Dragana Dramca, odvjetnika u Zagrebu u zamjenu za punomoćnika tužene, sukladno odredbi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01, 117/03., 88/05., 2/07

- Odluka USRH, 84/08.,96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 35/13, 70/19; dalje u tekstu ZPP- a), 17. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužena ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala odnosno uznemiravala I-tužitelja ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata kuće i radionice u prizemlju, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, time što je točno neutvrđenog dana tužena prekinula dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju, pa joj se nalaže da izda tužiteljima potrebnu suglasnost za razdvajanje priključka električne energije koji im je nužan kako bi isti ishodili ostvarili priključenje na elektroenergetsku mrežu HEP-a, te se zabranjuje tuženici svako buduće takvo ili slično smetanje odnosno uznemiravanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini.

II. Odbija se eventualni tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužena ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetala odnosno uznemiravala I-tužitelja ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelja UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata kuće i radionice u prizemlju, upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, time što je točno neutvrđenog dana tužena prekinula dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju, pa joj se nalaže da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da ponovno uspostavi dovod električne energije za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na predmetnoj nekretnini, te se zabranjuje tuženoj ovakvo ili slično smetanje ubuduće."

III Odbija se prijedlog za izdavanje privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine Predlagatelja osiguranja na isporuku električne energije na prvom katu kuće i radionici u prizemlju koji se nalaze na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, određuje se privremena mjera:

Nalaže se tuženici ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljima omogući dovod električne energije za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.

Nalaže se tuženici ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], davanje suglasnosti za razdvajanje elektroenergetskog priključka u za to propisanom obliku za prvi kat kuće i radionicu u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, najkasnije u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri. Zabranjuje se tuženici ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da neposredno isključi električnu energiju odnosno iskopča dovod električne energije u predmetni dio nekretnine u suposjedu tužitelja ili da na bilo koji drugi način izvrši obustavu električne energije prema prvom katu kuće i radionice u prizemlju na adresi [adresa], upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, i to pod prijetnjom izricanja novčane kazne u iznosu od 2.654,46 EUR za protivnika osiguranja, koju će sud izricati sve dok protivnik osiguranja ne postupi po ovoj privremenoj mjeri.

Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka zbog smetanja suposjeda ili drugačije odluke suda.

Protivnik osiguranja dužan je predlagatelju naknaditi troškove postupka osiguranja. Nalaže se protivnici osiguranja solidarno podmiriti Predlagatelju osiguranja trošak ovog postupka u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove odluke.

Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri ne odgađa izvršenje ovog rješenja."

IV.Nalaže se I-tužitelju ĆC [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tužitelju UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženiku ČC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plate trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 17. veljače 2026. kao dana donošenja ovog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelji u tužbi u bitnome navod da su stranke suvlasnici nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], oznake zemljišta u naravi [adresa], oranica površine 423 m2, dvorište površine 500 m2, pašnjak površine 192 m2, kuća, [adresa] površine 77 m2, ukupne površine 1192 m2, i to I-tužitelj u 3/10 dijela, II-tužitelj u 2/10 dijela, dok je tuženica suvlasnica u 5/10 dijela. Tužitelji se nalaze u posljednjem mirnom suposjedu nekretnine, i to prvog kata obiteljske kuće te radionice u prizemlju na adresi [adresa]. Posjed prvog kata predmetne nekretnine tužiteljima je predan u posjed dana 23.04.2019. godine, a prizemlje radionice dana 21.01.2020. godine. Navode da je tuženica samovlasno smetala odnosno uznemiravala tužitelje u dotadašnjem mirnom suposjedu prvog kata obiteljske kuće i radionice u prizemlju, i to na način da je u točno neutvrđenom razdoblju prekinula dovod električne energije na prvi kat obiteljske kuće, kao i u radionicu u prizemlju, a što su tužitelji saznali prilikom dolaska u kuću kada su vidjeli da nema struje. Istodobno s tužbom tužitelj predlaže izdati privremenu mjeru kojom traže da tužena omogući dovod električne energije na prvi kat i radionicu u prizemlju te da izda suglasnost za razdvajanje elekroenergetskog priključka u propisanom obliku.

2.U odgovoru na tužbu tužena navodi da se protivi tužbi i tužbenim zahtjevima te prijedlogu za izdavanje privremene mjere, da tužitelji nikada nisu ušli u suposjed predmetne nekretnine, da ista nije prekinula dovod električne energije jer za to nema znanja, niti zna tko bi to učinili, niti da je to uopće učinjeno. Ne vodi se kao vlasnik brojila pa ne može dati suglasnost, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

3. Prvostupanjskim rješenjem posl.br. Psp-18/2024-6 od 27. veljače 2025. sud je odbio oba tužbena zahtjeva i prijedlog za određivanje privremene mjere, a isto rješenje u cijelosti je ukinuto Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-1815/2025-2 od 2. svibnja 2025. i predmet vraćen ovome sudu na ponovni postupak.

4.U ponovnom postupku sud je pregledao zemljišnoknjižni izvadak k. o. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 10-11), primopredajni zapisnik od dana 23.04.2019. (list 12-13), dopis tuženici od 27.02.2024. s povratnicom (list 14-15), pročitan je iskaz I-vo tužitelja (list 102-103).

3.1. Na glavnoj raspravi sud je odbio sve daljnje dokazne prijedloge stranaka kao nepotrebne, uslijed čega je punomoćnik tužitelja zatražio izuzeće suca koje je odbačeno iz razloga propisanih u čl. 71.st.1. t.7. u svezi s čl. 73. st. 2. t. 3. ZPP-a. Naime, stranka ne može tražiti izuzeće suca jer se ne slaže s njegovim odlukama protiv koje može izjaviti pravni lijek.

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan, eventualni tužbeni zahtjev nije osnovan, nije osnovan prijedlog za izdavanje privremene mjere

5.Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99 – Odluka USRH, 22/00 – odluka USRH, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17- ispravak pročišćenog teksta – dalje: ZV-a) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava ili da mu je posjed oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

5.1.Odredbom čl. 22. ZV-a propisano je da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štiti putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje.

6.Tužitelji prvim tužbenim zahtjevom navode da ih je tužena smetala u suposjedu nekretnine, u koji suposjed su ušli temeljem primopredajnog zapisnika od 23. travnja 2019., na način da je prekinula dovod električne energije, a što su saznali prilikom dolaska u kuću kada su vidjeli da nema struje, te predlažu da joj sud naloži izdavanje suglasnosti za razdvajanje priključka električne energije.

6.1. Iz iskaza I-vo tužitelja ĆC proizlazi da su tužitelji ušli u posjed predmetne nekretnine koju su kupili u ovršnom postupku 2019. U veljači 2024. tuženoj su uputili zahtjev za izdavanje suglasnosti za razdvajanje priključka struje u kući na I. katu, te radionice u prizemlju. Naime, struje je povremeno bilo a povremeno je nije bilo. Tužitelji u kući nisu živjeli nego su periodično dolazili, nisu koristili hladnjak niti hidrofor jer struje nije bilo.

6.1.1.Električno brojilo trenutno se nalazi u prizemlju kuće u dijelu koji koristi tužena, poznato mu je da jedan strujni kabel od tog brojila vodi na kat kuće, do razvodnog ormara, te pretpostavlja da je tužena otpojila taj kabel, a to pretpostavlja nije mogla učiniti bez stručne osobe.

7. Tužitelj ĆC je u iskazu naveo da su tužitelji primijetili da struje nema u njihovom dijelu kuće onog dana kad su tuženoj poslali dopis radi izdavanja suglasnosti, a to je bilo 27. veljače 2024., možda 28. veljače 2024. U dopisu su tražili razdvajanje električnog priključka, u roku od 30 dana, a nakon što ona nije dala suglasnost za razdvajanje priključka struju smo posudili od susjeda za potrebe priključka električnih žarulja, i električnih alata za izvođenje radova, pod "posuditi" misli se da su provukli produžni kabel od susjeda Ć, preko ceste.

8. Odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV), propisano da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu je posjed oduzeo ima prava na zaštitu posjeda.

8.1.Odredbom čl. 22. st. 1. ZV propisano je da je posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje u buduće, dok čl. 21. st. 3. ZV a propisuje da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

9. Temeljem dokumentacije u spisu te izjave I-vo tužitelja proizlazi:

-da su tužitelji i tužena suvlasnici kuće u [adresa]

-da nekretnina nije etažirana, no stranke koriste kuću na način da tužitelji drže u posjedu prvi kat i radionicu u prizemlju, a tužena stan u prizemlju;

-da u periodu od 2019. kada su kupili kuću u ovršnom postupku do 24. veljače 2024. kada su utvrdili da struje nema tužitelji nisu živjeli u kući, a struje je prema navodima

I-vo tužitelja bilo i nije bilo;

-da u tom periodu nisu koristili hladnjak, hidrofor ili dr. aparate za koje je potrebna struja;

-da su priključak za struju "posudili" od susjeda za potrebe korištenja električnih žarulja, i električnih alata za izvođenje radova, a pod izrazom "posuditi" misli se da su provukli produžni kabel od susjeda Ć, preko puta ceste;

-da su 27. ili 28. veljače 2024. utvrdili da struje nema;

-da je tužba podnijeta 5. travnja 2024.

10. Dakle, temeljem utvrđenja iz postupka, u smislu odredbe čl. 21. i 22. ZV-a sud utvrđuje da tužitelji nisu bili u suposjedu priključka struje na prvom katu i radionici u prizemlju kuće, odnosno ukoliko su i bili povremeno, zbog proteka vremena nije to moguće utvrditi, no svakako električne aparate nisu imali priključene na strujnu instalaciju.

11. Obzirom da struju nisu imali i nisu koristili, istu su posudili od susjeda. Dakle, kada su tuženoj uputili dopis za davanje suglasnosti za razdvajanje strujnog brojila i kada struje u njihovom dijelu kuće definitivno nije bilo odnosno 27. ili 28. veljače 2024. pa do podizanja tužbe proteklo je svakako više od 30 dana, stoga da su dokazali da je struje bilo odnosno da su ju koristili u svom dijelu kuće- na I. katu i prizemlju-radionica, ne bi imali pravo na posjedovnu zaštitu jer je protekao rok od 30 dana.

12. U konkretnom slučaju dakle nije moguće kroz posjedovnu zaštitu riješiti spor među suvlasnicima kuće u smislu odredbe čl. 22. ZV-a. Naime, okolnost da su tužitelji pokušali ishoditi razdvajanje priključka električne energije koji im je nužan kako bi isti ishodili ostvarili priključenje na elektroenergetsku mrežu HEP-a, a koji se postupak ne može realizirati bez pisane suglasnosti svih suvlasnika nekretnine, ne predstavlja čin smetanja posjeda, nego uređenje odnosa među suvlasnicima nekretnine, o čemu se u posjedovnoj parnici ne može raspravljati.

13.Činjenica da su se tužitelji 27.02.2024. obratili tuženici dopisom kojim su od iste zatražili izdavanje potrebne suglasnosti za razdvajanje priključka na elektroenergetsku mrežu HEP-a za nekretninu na adresi [adresa], najkasnije do 15.03.2024. je irelevantna za smetanje posjeda, kao i okolnost da se tuženica nije očitovala na zaprimljeni dopis tužitelja, niti je istekom ostavljenog roka udovoljila traženju tužitelja.

14. Ne izdavanjem određene suglasnosti jednog od suvlasnika nekretnine ne može se smetati suposjed, a niti bi se izdavanjem suglasnosti može uspostaviti ranije posjedovno stanje, tim više jer tužitelji nisu bili u posjedu električne energije u svom dijelu kuće.

15.Ovdje su tužitelji kao suvlasnici nekretnine zapravo postavili zahtjev za zaštitu svojih suvlasničkih prava što nisu ovlašteni tražiti u parnici radi smetanja posjeda obzirom da bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o tužiteljevom i tuženikovom pravnom odnosu (čl. 24. st. 2. ZV-a). nesumnjivo da tužitelji imaju pravo na priključak struje u svom dijelu kuće, ali obzirom da ga do sada nisu imali niti su imali suglasnost ne mogu tražiti posjedovnu zaštitu da im tužena suglasnost izda.

16.Slijedom svega navedenog, valjalo je takav tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti, te odlučiti kao u izreci rješenja, točka I.

17. Neosnovan je tužbeni zahtjev (eventualni) o kojem je sud imao odlučiti nakon što je našao da postavljeni tužbeni zahtjev nije osnovan.

18.Eventualnim tužbenim zahtjevom tužitelji traže da tužena ponovo uspostavi dovod električne energije na prvi kat kuće i radionicu u prizemlju.

18.1. Međutim, već je utvrđeno da tužitelji nisu imali električnu energiju na dijelovima kuće kojima su u posjedu, a ukoliko ga povremeno i jesu imali (kako navodi I-vo tužitelj) svakako su 27.ili 28. veljače 2024. utvrdili da struje nema, a tužbu su podnijeli 5. travnja 2024. odnosno izvan roka od 30 dana, pa nemaju pravo na posjedovnu zaštitu.

18.2. U svakom slučaju eventualni tužbeni zahtjev ne sadrži elemente propisane odredbom čl. 22. ZV-a jer ne opisuju na koji je način na električnom brojilu izvršen čin smetanja, kojem brojilu, posebno imajući u vidu opće poznatu činjenicu da fizičke osobe ne smiju dirati plombirana električna brojila niti mogu pristupiti električnim brojilima jer su ona u nadležnosti pravne osobe HEP-a, a ne navode niti neki drugi način, na koji je način došlo do smetanja prekidom dovoda električne energije, a niti kako bi tužena imala uspostaviti prijašnje posjedovno stanje.

19.Stoga je sud odbiti i eventualni tužbeni zahtjev, te odlučio kao u izreci rješenja, točka II.

20. U prijedlogu za izdavanje privremene mjere tužitelji navode da su učinili vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine za isporuku električne energije, te navode da je privremena mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete s obzirom da se prekidom dovoda električne energije onemogućuje: korištenje svih električnih uređaja kao što su hladnjak i zamrzivač u kojima se nalazi hrana, dakle prehranjivanje tužitelja; korištenje pumpe odnosno hidrofora kojim s crpi voda u kuću; korištenje klima uređaja i grijalica koji služe za grijanje tužitelja u jesenskim i zimskim mjesecima; u protivnom tvrde da će tužiteljima nastati nenadoknadiva šteta koja prijeti, a koja se prije svega očituje u tome da tužitelji neće moći pripremati hranu, neće se moći grijati, što nedvojbeno može dovesti do opasnosti za njihovo zdravlje.

21.U pogledu privremene mjere valja reći da ista ne može konzumirati tužbeni zahtjev, nego je njezina svrha hitno riješiti odnos među stranaka na način da se spriječi teška ili nenadoknadiva šteta, sve dok se parnica ne dovrši.

21.1.U konkretnom slučaju tužitelj je postavio zahtjev za izdavanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na način da tužena omogući dovod električne energije na prvi kat i radionicu u prizemlju (eventulani tužbeni zahtjev), te da izda suglasnost za razdvajanje elekroenergetskog priključka u propisanom obliku (prvi tužbeni zahtjev), a što u potpunosti konzumira postavljene tužbene zahtjeve), pa bi se u slučaju prihvaćanja privremene mjere konzumirao oba tužbena zahtjeva što nije dopušteno, no istu nije moguće prihvatiti iz istih razloga iz kojih su odbijena oba tužbena zahtjeva, sve kako je naprijed pobliže navedeno. Posebno jer tužena kao fizička osoba ne može niti ima dopuštenje izvoditi priključke struje, niti je jasno na koji način bi ona to uopće izvela jer tužitelji to nisu objasniti.

22.Temeljem odredbe čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ-a) sud tužitelj predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim: (1) postojanje svoje tražbine i (2) a) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili b) da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tužitelji nisu niti učinili niti vjerojatnim postojanje ijednog potrebnog elementa iz propisane odredbe.

22.1.Slijedom svega navedenog valjalo je prijedlog za izdavanje privremene mjere odbiti, te odlučiti kao u izreci rješenja, točka III.

23.Sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cjelosti izgubi dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove.

23.1.Tuženiku zastupanom po odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br: 148/09, 142/2012 ,103/2014, 118/2014., 107/2015 dalje u tekstu: OT) i čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a pripada pravo na dvije jednokratne nagradu za zastupanje u iznosu od 1.000,00 EUR uvećano za PDV od 25% odnosno 500,00 EUR, ukupno 1.500,00 EUR.

23.2.Odluka o kamati na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27.a. Ovršnog zakona i čl. 29. st.1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08,125/11,78/15, 29/18, 156/22, dalje u tekstu ZOO-) a teče od 17. veljače 2026. kao dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja, točka IV.

U Samoboru, 17. veljače 2026.

Sudac:

Mirela Crnjak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku 8 dana od dana primitka ove odluke.

RJ

Dna-tužitelj po pun.

tuženik po pun.

Kal. 30 dana