Poslovni broj: Pp-84/2026-16

Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Prekršajni odjel

Trg kralja Tomislava 6/I

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Prekršajni odjel po sutkinji ovog suda Jasminki Lovretić uz sudjelovanje Silvije Vargović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog LŠ iz [adresa] zbog prekršaja iz članka 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), a povodom optužnog prijedloga PU virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina, Broj: 211-07/26-5/730 od 12. siječnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem odredbe članka 221. i članka 222. stavak 1. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje PZ-a), u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja ŠŠ, dana 17. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin VŠ rođ. L, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, pismen sa završenom SSS, nezaposlen, ne vodi se u evidenciji Zavoda za zapošljavanje, uzdržava ga majka, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak protiv njega

Temeljem odredbe članka 182. točka 3. Prekršajnog zakona

oslobađa se od optužbe

da bi dana 12. siječnja 2026. u ponedjeljak u 05 30 sati, u obiteljskoj kući u [adresa] unatoč pravomoćnoj odluci Općinskog suda u Virovitici, Prekršajnog odjela broja: Pp-1343/2025-5 od 13. srpnja 2025. godine ponovio nasilje u obitelji prema svoj majci VŠ, na način da ju je bez ikakvog razloga i povoda fizički napao, zadavši joj dva udarca otvorenim dlanom u predjelu lica, nakon čega je VŠ uzela mobiteli i nazvala policiju, čime je daljnje nasilje prestalo.

II. Okrivljenik bi time postupio suprotno odredbi članka 10. stavak 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, čime bi počinio prekršaj kažnjiv po članku 22. stavak 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

III. Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa od plaćanja troškova s naslova paušala, kao i plaćanja troška utvrđivanja prekršaja ovlaštenog tužitelja (liječnički pregled), te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje:

1. PU virovitičko-podravska, Policijska postaja Slatina izdala je optužni prijedlog Broj: 211-07/26-5/730 od 12. siječnja 2026. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenih kao u izreci ove presude, te je okrivljenik uhićen i doveden pred ovaj sud.

2. Nakon što je sutkinja pročitala optužni prijedlog, okrivljenik je u svojoj obrani iskazao da se ne osjeća krivim i da ne priznaje počinjenje prekršaja te nije točno da je dana 12. siječnja 2026.g. u ponedjeljak u 05,30 sati u [adresa], u [adresa] u obiteljskoj kući unatoč pravomoćnoj odluci Općinskog suda u Virovitici, Prekršajnog odjela broja: Pp-1343/2025-5 od 13.07.2025. godine ponovio nasilje u obitelji prema svoj majci VŠ, na način da ju je fizički napao, zadavši joj dva udarca otvorenim dlanom u predjelu lica. Može reći da su se tada njegova majka i on naguravali, a on ju nije udario, već se branio jer je ona njega fizički napala zbog mobitela, s obzirom da imaju zajednički mobitel. Napomenuo je da je on svoju majku tada odgurnuo jer je ona njega svojim rukama uhvatila za njegove ruke da mu uzme mobitel. Kada je majka pozvala policiju, on je otišao u drugu kuću koja je udaljena negdje 500 do 600 metara. Na poseban upit suda da li se ikada psihijatrijski liječio te da li uzima neke lijekove, okrivljenik je odgovorio da se nije nikad psihijatrijski liječio, a od lijekova uzima samo "Diazepam" po potrebi od 10 mg. Kako je postojala sumnja u njegovu ubrojivost, sud je donio rješenje kojim se određuje vještačenje medicinsko-psihijatrijske struke nad okrivljenikom i to na okolnost ubrojivosti u vrijeme počinjenja prekršaja nasilničkog ponašanja u obitelji koje mu je stavljeno na teret. Predstavnik tužitelja nije imao pitanja ni primjedbi na iskaz okrivljenika. Na zakazano ročište za dan 12. veljače 2026. (nakon što je pristigao nalaz i mišljenje vještaka) okrivljenik nije pristupio, iako je dostava poziva uredno iskazana.

3. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u punomoć tužitelja od 12. siječnja 2026., povijest bolesti broj: 93517786 od 28. srpnja 2021. na ime okrivljenika, izvješće o uhićenju LŠ, Zapisnik o ispitivanju svjedoka VŠ, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika LŠ, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola ser. br. [serijski broj] za LŠ, Naredbu o određivanju mjere opreza ser. br. [serijski broj] izdanu LŠ, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Liječnička dokumentacija za LŠ, lzvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, potvrda Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 1. siječnja 2026. na ime okrivljenika, rješenje o zadržavanju okrivljenika ovog suda broj: Pp-84/2026-5 od 12. siječnja 2026., rješenje o produljenju mjere opreza ovog suda broj: PP-84/2026-6 od 12. siječnja 2026., uputni akt za zatvor u Bjelovaru od 12. siječnja 2026., nalog o određivanju vještačenja ovog suda broj: Pp-84/2026-8 od 12. siječnja 2026., dopis zatvoru u Bjelovaru od 13. siječnja 2026., dopis PP Slatina od 13 siječnja 2026., potvrda Uprave za zatvorski sustav i probaciju od 12. siječnja 2026., psihijatrijsko vještačenje stalne sudske vještakinje od 28. siječnja 2026. i račun za vještačenje broj: RPp-84/26 od 26. siječnja 2026., te je u svojstvu svjedoka ispitana VŠ.

4. Svjedokinja VŠ je iskazala da se dana 12. siječnja 2026.g. u ponedjeljak u 05,30 sati u [adresa], u [adresa] u obiteljskoj kući njezin sin LŠ nasilnički ponašao prema njoj na način da ju je fizički napao, zadavši joj dva udarca otvorenim dlanom u predjelu lica, odnosno ošamario ju je, a to sve zbog mobitela koji joj je uzeo, a kojega ona zahtijevala da joj ga vrati. Može reći da je LŠ nakon toga uzeo sa stola i ruter, odnosno kutiju za Internet i bacio ju u hodnik na pločice, uslijed čega se ista razbila. Tada je uzela mobitel i nazvala policiju. Na poseban upit suda da li se LŠ psihijatrijski liječio, odgovorila je da nije jer nikada nije htio svojevoljno otići na pregled kod psihijatra (u spis je predala povijest bolesti za svog sina LŠ od 28. srpnja 2021.).

Okrivljenik nije imao pitanja za svjedokinju, kao niti primjedbi na njezin iskaz, no smatrao je da se majka previše uplašila njegove reakcije, te da je i on pogriješio.

Predstavnik ovlaštenog tužitelja nije imao pitanja za svjedokinju, kao niti primjedbi na njezin iskaz.

Na ročištu održanom dana 12. veljače 2026. svjedokinja je iskazala da ostaje kod svoje izjave koju je dana na zapisnik dana 12. siječnja 2026. i nije imala ništa za dodati, te nije imala primjedbi na pročitani nalaz i mišljenje vještaka, te je u spis predala nalaz hitnog pregleda neuropsihijatrijske bolnice "Dr. Ivan Barbot" u Popovači.

5. U psihijatrijskom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za područje medicine – grana psihijatrija (Mirne Zagrajski-Brkić, dr. med., specijaliste psihijatrije, subspecijaliste psihoterapije) na okolnost ubrojivosti u vrijeme počinjenja prekršaja koji mu se stavlja na teret, ista je navela da je okrivljenika LŠ pregledala u prostoru Zatvora u Bjelovaru dana 22. siječnja 2026. U svom nalazu i mišljenju ista je napisala da je ispitaniku NŠ određeno psihijatrijsko vještačenje. Psihijatrijska ekspertiza temelji se na podacima iz sudskog spisa i vlastitom ispitivanju. Tereti ga se zbog nasilja u obitelji. Inkriminirajući period je 12. siječnja 2026.g. Iz dostupne medicinske dokumentacije ima nalaz nadležnog liječnika opće medicine o upućivanju na hitan psihijatrijski pregled 2021.g. radi strahova i halucinacija, u sklopu psihotične dekompenzacije. Prema podacima u spisu-iskaza majke svjedoka ispitanik nije psihijatrijski liječen jer nije htio samovoljno ići na pregled. Prema dijagnostičkom dojmu tijekom intervjua može reći da se kod ispitanika nalazi simptomatika koja ukazuje na psihički poremećaj iz kruga psihoza koja je višegodišnjeg trajanja, uz kognitivnu i afektivnu lediranost, negativnu simptomatiku, te paranoidnost usmjerenu na Internet. Za diferencijalnu dijagnozu poželjni bi bili detaljni heteropodaci, psihogijagnostička obrada. U obzir dolazi dijagnoza Shizotipnog poremećaja F21: Poremećaj karakteriziran ekscentričnim ponašanjem i poremećajima u mišljenju i afektu koja nalikuju na shizofreniju, no ni u kojem stadiju nema jasnih i karakterističnih shizofrenih znakova. Simptomi mogu uključivati: hladni ili neprimjereni afekt, anhedoniju, čudno ili ekscentrično ponašanje, tendenciju k socijalnom povlačenju, paranoidne ili bizarne ideje koje ne dosežu razinu pravnih sumanutosti opsesivne ruminacije, poremećaj mišljenja i poremećaje percepcije, slučajne prolazne krize kvazipsihotične epizode s intenzivnim iluzijama, slušnim ili ostalim halucinacijama, idejama nalik na sumanute ideje koje se obično pojavljuju bez vanjskog poticaja. Nema jasna početka, a razvoj i tijek obično su kao kod poremećaja ličnosti.F20 Shizofrenija: Shizofreni su poremećaji okarakterizirani općenito temeljnim i karakterističnim poremećajima mišljenja i percepcije, a afekt je neskladan ili otupljen. Jasna svijest i intelektualna sposobnost obično su očuvane, iako se s vremenom mogu pojaviti i kognitivni deficiti. Najvažnija psihopatološka obilježja uključuju jeku misli, nametanje i oduzimanje misli, širenje misli, sumanuta opažanja i sumanutosti kontrole, utjecaja ili pasivnosti, slušne halucinacije kod kojih glasovi komentiraju ili raspravljaju o bolesniku u trećem licu te poremećaje mišljenja i negativne simptome. Tijek shizofrenih poremećaja može biti kontinuiran, epizodan s progresivnim ili trajnim deficitom ili može biti jedna ili više epizoda s kompletnom ili nekompletnom remisijom. Za davanje forenzičke ocjene u ovom smislu nije presudna dijagnostička kategorija, već je dovoljna ocjena psihotične kvalitete simptomatike kod ispitanika. S obzirom na navedeno, mišljenja je da je ispitanik imao izgubljeno testiranje realiteta tempore criminis, odnosno nije bio u mogućnosti shvaćati vlastito postupanje i vladati svojom voljom, dakle, bio je neubrojiv. Mišljenja je da postoji opasnost za okolinu, te je za otklanjanje te opasnosti potrebno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi. Zadovoljeni su svi kriteriji izricanja forenzične mjere prisilnog smještaja neubrojive osobe u psihijatrijskoj ustanovi, prema čl.50-53. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Mjeru opreza psihijatrijskog liječenja na slobodi ne predlaže, jer ne predstavlja adekvatnu mjeru i nije dostatno za otklanjanje opasnosti za okolinu, odnosno ne predstavlja dovoljnu mjeru za otklanjanje vjerojatnosti ponovnog počinjenja težeg kaznenog djela, uslijed opisane teže duševne smetnje radi koje je nastupila neubrojivost.

6. Sutkinja je u cijelosti prihvatila nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Mirne Zagrajski-Brkić, dr. med. ocjenjujući da je njezin nalaz i zaključak profesionalan, stručan i u skladu sa pravilima njezine struke. Vještakinja je nalaz i zaključak temeljila prvenstveno na neposrednom opažanju okrivljenika i njegovom psihičkom statusu tijekom vještačenja.

7. Temeljem takvog nalaza i zaključka, nesporno je da je okrivljenik u vrijeme počinjenja prekršaja (tempore criminis) bio neubrojiv. U smislu članka 25. stavak 1. i članka 26. stavak 1. i stavak 2. Prekršajnog zakona, neubrojiva osoba nije kriva i ne može se izreći ili primijeniti prekršajnopravna sankcija u odnosu na istog, pa je sud okrivljenika oslobodio od optužbe.

8. Budući da je neubrojivost razlog isključenja krivnje prema članku 26. točka 1. Prekršajnog zakona, sud je primjenom članka 182. točka 2. Prekršajnog zakona donio oslobađajuću presudu kao u izreci.

9. Međutim, ovaj sud nije ovlašten provoditi mjeru prisilnog smještaja neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu prema članku 50 – 53 Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama, već takvu odluku donosi prvostupanjski sud u kaznenom postupku, dok sudac Županijskog suda donosi rješenje o upućivanju neubrojive osobe u psihijatrijsku ustanovu radi provođenja sudske odluke o prisilnom smještaju, a što u ovom postupku nije moguće s obzirom da je ovo prekršajni, a ne kazneni postupak.

10. Temeljem članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Virovitici, 17. veljače 2026.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Silvija Vargović, v.r.

Jasminka Lovretić, univ. spec. iur. v.r.

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke, okrivljenik, branitelj i oštećenik, te osobe iz članka 192. stavak 2. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude.

Žalba se podnosi pismeno u 2 (dva) istovjetna primjerka Općinskom sudu u Virovitici, Prekršajnom odjelu, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

1. okrivljeniku

2. žrtvi VŠ

3. ovlaštenom tužitelju

4. sudskom referentu za izvršenje kazni

5. za spis