Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

    Tome Skalice 2

    35000 SLAVONSKI BROD

    Poslovni broj: Gž-40/2025-3.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Draženke Ilak predsjednice vijeća, Irene Dikanović-Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužitelja ČŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužitelja TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tužiteljice GŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Tadiši Miloševiću, odvjetniku u Splitu, protiv I. tuženika RŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice VŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III. tuženice ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Rinu Petričiću, odvjetniku u Splitu, radi prestanka uznemiravanja, rješavajući žalbu I. tuženika RŽ iz [adresa] i III. tuženice ŠŽ iz [adresa] protiv presude Općinskog suda u Splitu od 24. listopada 2024., poslovni broj: P-789/2017-85., u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba I. tuženika RŽ i III. tuženice ŠŽ kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu od 24. listopada 2024. poslovni broj: P-789/2017-85., u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i u odluci o troškovima parničnog postupka pod točkom IV. izreke.

    II. Odbijaju se I. i III. tuženici sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe, a tužitelji KŽ, TŽ i GŽ sa zahtjevom za nadoknadu troška odgovora na žalbu.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    "I/ Nalaže se tuženiku pod 1. RŽ i tuženoj pod 3. ŠŽ da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe uklone dio zida između čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], i čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], i to baš dio zida koji je izgrađen na zemljištu tužitelja označenom sa čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], te koji je dio zida na skici prikaza lica mjesta (koja je skica sastavni dio izreke ove presude) iz „Vještačenja na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]“ izrađenog od strane JŽ, dipl. ing. geod., Stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju, od 17. veljače 2021. god., prikazan linijom označenom slovima C –E dok se kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj traži uklanjanje zida prikazanog linijom E-D-C.

    II/ Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi: " Dužna je tužena pod 2. VŽ u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti dio zida između čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i baš južni dio koji je izgrađen na zemljištu tužitelja označenom sa čest. zgr. [katastarska čestica].

    III/ Nalaže se tužiteljima da u roku od 15 dana tuženoj pod 2. VŽ nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 750,00 eura.

    IV Nalaže se tuženom pod 1. RŽ i tuženoj pod 3. ŠŽ da u roku od 15 dana tužiteljima nadoknade trošak ovog postupka u iznosu od 4.399,78 eura."

    2. Protiv prvostupanjske presude I. i III. tuženici su pravovremeno podnijeli žalbu zbog razloga navedenih u članku 353. stavku 1. točkama 1. –3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP). U žalbi tuženici navodi da je prvostupanjski sud pri donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, jer je obrazloženje presude u potpunosti u suprotnosti s dokumentima i dokazima izvedenim u postupku. Tuženici u žalbi detaljno analiziraju sve izvedene dokaze, a posebno ističu da je prvostupanjski sud propustio pravilno ocijeniti iskaz svjedoka HŽ. Svjedok je naveo da je za vrijeme obavljanja građevinskih radova alat ostavljao u kući I. tužitelja ČŽ, budući je s tužiteljem bio dobar prijatelj, a ne kod tuženika kao investitora. Tuženici predlažu da se žalba prihvati, te da se prvostupanjska presuda preinači tako da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i da im se dosude troškovi parničnog postupka, uključujući trošak sastava žalbe.

    3. Tužitelji se u odgovoru na žalbu protive navodima žalbe i predlažu da se prvostupanjska presuda potvrdi. Traže trošak sastava odgovora na žalbu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. U razlozima pobijane presude prvostupanjski sud navodi da nije sporno da je međašni zid između nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen dijelom na zemljištu tužitelja, a dijelom na zemljištu tuženika, te da je tuženik RŽ bio investitor izgradnje, ali da je sporno je li prednik tužitelja, pokojni ĐŽ, dao odobrenje za izgradnju zida na svom zemljištu.

    5.1. Prvostupanjski sud u razlozima pobijane presude nadalje u bitnom navodi da je vještačenjem po mjerniku vještaku utvrđeno da zid na pravcu C–E zauzima 5 m² zemljišta tužitelja, odnosno da se nalazi na čestici zemljišta 8875/2 (12170/5) k. o. [katastarska općina], dok se ostatak zida nalazi na zemljištu čest. zgr. [katastarska čestica] (12020) k. o. [katastarska općina]; da je grafološkim vještačenjem utvrđeno da pokojni ĐŽ, koji je prednik tužitelja, nije sastavio izjavu kojom bi se navodno odobravao pravac zida; da je svjedok ŽŽ, izvođač radova, izjavio je da je zid građen po uputama I. tuženika RŽ i pokojnog ĐŽ, no prvostupanjski sud nije cijenio taj iskaz kao vjerodostojan, jer je ovaj svjedok radio za I. tuženika RŽ koji je bio investitor za izgradnju toga zida, da je III. tuženica ŠŽ u vrijeme izgradnje zida bila suvlasnica kč. br. [katastarska čestica] (12020) k. o. [katastarska općina], te da je stoga pasivno legitimirana u ovom sporu.

    5.2. Na temelju utvrđenog, a primjenom članka 167. stavak 1. i članka 3., te članka 171. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) prvostupanjski sud zaključuje da je dio zida na pravcu C–E izgrađen na zemljištu tužitelja i da se zahtjev za njegovim uklanjanjem treba prihvatiti.

    7. Suprotno žalbenim navodima, time što je prvostupanjski sud provedene dokaze ocijenio drugačije nego što to smatraju tuženici, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. ZPP. Ocjena dokaza izvršena je u skladu s načelom slobodne ocjene dokaza.

    8. Također, pobijana presuda sadrži dostatne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, koji nisu u suprotnosti s provedenim dokazima, pa nije ostvarena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se ukazuje navodima žalbe, a nisu počinjene niti bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavak 2. članak 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, sukladno članku 365. stavku 2. ZPP-a.

    9. Činjenično stanje pravilno je i potpuno je utvrđeno. Provedeni su svi predloženi dokazi.

    10. Suprotno navodima žalbe, okolnost što je svjedok ŽŽ naveo da je bio u prijateljskim odnosima s I. tužiteljem ČŽ, te da je kao izvođač radova svoj alat ostavljao u njegovoj kući, a ne kod I. tuženika RŽ, ne dovodi u pitanje pravilnost ocjene prvostupanjskog suda kada tom svjedoku nije poklonio vjeru u dijelu iskaza u kojem tvrdi da je građevinske radove na izgradnji spornog zida obavljao po uputama I. tuženika i prednika tužitelja, pok. ĐŽ, te da je bio prisutan kada su isti zajedno uređivali među koncem.

    11. Naime, prvostupanjski sud je razloge za ocjenu nevjerodostojnosti tog dijela iskaza dao jasno i logično, imajući u vidu cjelokupni kontekst odnosa među strankama, položaj svjedoka kao izvođača radova angažiranog od strane I. tuženika kao investitora, kao i ostale provedene dokaze koji ne potvrđuju njegove navode o postojanju suglasnosti prednika tužitelja za izgradnju zida na sporni način. Sama činjenica prijateljskih odnosa svjedoka s tužiteljem ne znači da je prvostupanjski sud bio dužan prihvatiti njegov iskaz u cijelosti, niti žalbeni navodi upućuju na to da je ocjena tog dokaza izvršena protivno pravilima logike i životnog iskustva.

    12. Nadalje, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da su odnosi između pok. ĐŽ i I. i III. tuženika u vrijeme izgradnje spornog zida bili skladni i da je među njima doista postojao sporazum o načinu i pravcu izgradnje zida, tada ne bi došlo do fizičkog napada na ĐŽ **.**.2008. od strane I. tuženika, zbog čega je I. tuženik pravomoćno osuđen presudom prvostupanjskog suda od 28. veljače 2012., poslovni broj: II K-25/08., što je okolnost koju je prvostupanjski sud pravilno uzeo u obzir pri ocjeni vjerodostojnosti tvrdnji svjedoka i tuženika o navodnom sporazumnom uređenju međe.

    13. Osim toga, u postupku je nesporno utvrđeno grafološkim vještačenjem da pok. ĐŽ nije potpisnik izjave od 26. veljače 2008., prema kojoj bi upravo on odredio međašnu liniju zida po kojoj je zid građen, a koja odstupa od linije predviđene glavnim projektom. Time je otklonjena ključna tvrdnja I. i III. tuženika da je postojala pisana suglasnost prednika tužitelja za izmijenjeni pravac gradnje.

    14. Slijedom svega navedenog, žalbeni navodi ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja niti pravilnost ocjene dokaza, pa ih ovaj sud ocjenjuje neosnovanima.

    15. Imajući u vidu da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako je zid u dijelu između točaka C–E izgrađen na čest. zgr. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], koja je u suvlasništvu tužitelja, i to bez njihove suglasnosti kao suvlasnika, kao i bez suglasnosti njihova pravnog prednika, pok. ĐŽ, pravilno je zaključeno da je u tom dijelu došlo do povrede prava vlasništva tužitelja, pa je u takvim okolnostima, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je, pozivom na članak 167. stavak 1., u vezi s člankom 3. i člankom 171. ZV, usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na uklanjanje dijela zida između točaka C–E.

    16. Naime, vlasnik ima pravo zahtijevati prestanak uznemiravanja i uspostavu prijašnjeg stanja kada treća osoba bez pravne osnove zadire u njegovo vlasništvo, a u konkretnom slučaju nije dokazana ni suglasnost vlasnika, niti postojanje druge valjane pravne osnove za gradnju na tuđem zemljištu. Stoga je odluka prvostupanjskog suda zakonita i pravilna i u pogledu primjene materijalnog prava.

    17. Odluka o troškovima parničnog postupka koje su I. i III. tuženici dužni platiti tužiteljima (točka IV. izreke) pravilno je donesena, sukladno članku 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. stavkom 1. ZPP-a i navodima žalbe posebno se ne osporava.

    18. Slijedom navedenoga žalba I. i III. tuženika je odbijena kao neosnovana i prvostupanjska presuda je potvrđena u dosuđujućem dijelu točke I. izreke i u odluci o troškovima postupka pod točkom IV. izreke, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP-a.

    19. Tuženici su odbijeni sa zahtjevom za naknadu troška za sastava žalbe, jer sa žalbom nisu uspjeli, a tužitelji su odbijeni sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava odgovora na žalbu, jer ova postupovna radnja nije bila potrebna za vođenje postupka, sve sukladno članku 166. stavku 1. ZPP-a, u vezi s člankom 154. stavkom 1. i člankom 155. stavkom 1. ZPP-a.

    Slavonski Brod, 17. veljače 2026.

    Predsjednica vijeća

    Draženka Ilak

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.