REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-561/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Renate Marić kao članice vijeća, u pravnoj stvari prvo tužitelja ON, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i drugo tužitelja JN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] CA 90732, 1369 W. 7th St, oba zastupani po punomoćniku Ivi Gregovu, odvjetniku u Zadru, protiv prvo tuženice TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednice pokojnog prvo tuženika ĐN pok O, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i drugo tuženika VN pok. J, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Ivanu Rudiću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1589/2020-21., od 28. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1589/2020-21., od 28. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: P-1589/2020-21., od

28. veljače 2023., presuđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su tužitelji 1. ON i 2. JN suvlasnici nekretnina kat. oznake čest. 6555 i 65902 k. o. [katastarska općina] i to svaki od tužitelja na suvlasničkim udjelu od ½, koje vlasništvo su stekli nasljeđivanjem stvarne vlasnice, svoje majke pok. OND, slijedom čega je pogrešan vlasnički upis tuženika na tim nekretninama, što su tuženici 1. ĐN i 2. HN dužni priznati i trpjeti da se temeljem ove presude odmah izvrši ispravna uknjižba prava suvlasništva na tužitelje na navedenim nekretninama u naprijed označenim suvlasničkim udjelima, uz brisanje upisa sa tuženika.

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 1.865,63

EUR (tisućuosamstošezdesetpeteuraišezdesettricenta, što odgovara iznosu od 14.056,59 kuna) u roku od 15 dana.

2. Protiv presude žalbu su uložili tužitelji zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, ili podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje pred drugim sucem.

2.1. Da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku tužitelj vidi u tome što je prvostupanjski sud dopustio i prihvatio procesno postupanje tuženika i prihvatio dokaz predočen na zadnjem ročištu i na tom dokazu - potvrdi iz 1958. temeljio svoju presudu. Bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a, tužitelji nalaze u stavu da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama jer ne sadrži razloge zašto je prihvaćen dokaz predočen tek na zadnjem ročištu (nakon zaključenja prethodnog postupka).

2.2. U sadržaju žalbe tužitelji dodatno elaboriraju svoj stav koji su iznosili tijekom prvostupanjskog postupka, posebno se osvrćući na iskaze svjedoka koje smatraju nevjerodostojnim. U žalbi se negira i vjerodostojnost potvrde iz 1958. za koju se tvrdi da je krivotvorena, jer između ostalog nije korištena ni u postupku obnove (preoblikovanja) zemljišne knjige, ni tijekom postupka, sve do zadnje glavne rasprave.

2.3. Posebno se negira zaključak prvostupanjskog suda da bi prednica tužitelja UN prodala svoju polovicu "Drage" ili na drugi način raspolagala nekretninom u korist prednika tuženika AN.

3. U odgovoru na žalbu tuženici smatraju i dodatno obrazlažu svoj stav da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba ZPP-a na koje ukazuju tužitelji, te da sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo. Posebno se ističe da se kod obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] nije se imalo što raspravljati o vlasništvu tih parcela, kad su tuženici priložili pravomoćnu presudu P-935/96, kojom se IN priznaje vlasništvo na tim česticama na temelju dosjelosti, a tužitelji nisu raspolagali nikakvom dokumentacijom kojom bi mogli dokazivati svoje vlasništvo.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.

6. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između navoda u presudi i sadržaja dokumenata i iskaza svjedoka.

6.1. Neosnovani su i navodi žalbe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 4. i .11. ZPP-a, jer po ocijeni drugostupanjskog suda dokaz predočen na zadnjem ročištu - potvrda iz 1958. nije temeljni dokaz na kojem je prvostupanjski sud temeljio svoju presudu, a predočenje tog dokaza nije nezakonito postupanje tuženika koje bi dovelo u pitanje zakonitost cijelog prvostupanjskog postupka.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da su tužitelji ON i JN suvlasnici nekretnina kat. oznake čest. 6555 i 65902 k. o. [katastarska općina] i to svaki na suvlasničkim udjelu od ½, koje vlasništvo su stekli nasljeđivanjem stvarne vlasnice, svoje majke pok. OND, slijedom čega je pogrešan vlasnički upis tuženika na tim nekretninama.

8. U postupku tužitelji svoje pravo na sporne nekretnine temelje na nasljeđivanju iza pok. majke OND koja je umrla 2019. godine, a koja je ove nekretnine stekla na temelju usmenog realiziranog darovnog ugovora iz 1948/1949. godine sklopljenog s majkom UN koja je umrla 1990. godine i koja je iste stekla nasljeđivanjem svog pok. supruga FN.

8.1. Tuženici svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temelje na nasljeđivanju iza pok. majke IN, umrle 2009. godine, koja je u odnosu na predmetne nekretnine utvrđena vlasnicom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-935/96 od 16. studenog 1998.

9. Iz dokumentacije u spisu utvrđeno je:

- da su u izvatku iz zemljišnih knjiga tuženici, svaki za ½ dijela upisani vlasnici nekretnine oznake 6555 k. o. [katastarska općina] površine 252 m2, u naravi pašnjak, dok je prvo tuženik ĐN upisan kao vlasnik za cijelo nekretnine oznake 6590 k. o. [katastarska općina], površine 2882 m2, zv. Draga, u naravi pašnjak.

- da iz zapisnika Općinskog suda u Zadru broj Z-8276/2010/5962 od 12. lipnja 2014. proizlazi da čest 6555 nove izmjere odgovara dijelu čest 1458/1 stare izmjere k. o. [katastarska općina], a iz zapisnika broj Z-8276/2010/8428 od 17. studenog 2016. proizlazi da čest. 6590 nove izmjere odgovara dijelu čest 1458/2 stare izmjere k. o. [katastarska općina].

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. IN poslovni broj O-1319/09 od 20. siječnja 2010. proizlazi da su istu naslijedili sin ĐN, kćer DN i unuka HN, svaki za 1/3 dijela, te da su njezinu ostavinu, između ostalog, činile i nekretnine oznake 1458/1 i 1458/2 k. o. [katastarska općina] stare izmjere, kao zemljišnoknjižno vlasništvo.

- da iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-531/55 proizlazi da je ostavitelja FN pok. Ivana, umrlog **.**.1946., naslijedila za cijelo njegova supruga UN.

- da iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-49/56 od 24. siječnja 1956. proizlazi da su ostavitelja ĆN pok. Ivana, naslijedili žena CN i kćer NN, svaka za ¼ dijela, te sin KN za 2/4 dijela.

- da iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1371/19 od 10. listopada 2019. proizlazi da su pok OND rođ. KN, kćer FN, naslijedili tužitelji, svaki za ½ dijela.

10. U postupku rodoslovlje obitelji KN među strankama nije sporno i iz njega proizlazi da je zajednički prednik stranaka bio MN pok. T, koji je imao dvojicu sinova, FN i VN. FN pok. MN (1893. -1946.) djed je tužitelja, odnosno on i njegova supruga UN (1897. -1990.) roditelji su njihove majke pok. OND rođ. UN (1926.-2019.), a VN (Joso) Kožul pok. MN (1879.-1940.) je prednik ovdje tuženika, odnosno on i njegova supruga CN roditelji su KN, čija je žena IN, a isti je otac prvo tuženika i djed drugo tuženice.

11. Od ostale dokumentacije u iz spisa utvrđeno je:

- iz povijesti posjedovanja Područnog ureda za katastar Zadar od 7. travnja 2005. proizlazi da je UN ud. Đ evidentirana kao posjednik za k. o. [katastarska općina] od 1955. godine kada je vršena prva revizija. Mnoge čestice i dijelovi čestica upisanih u njezinom listu promjenama iz 1956. do 1958. su brisane. U pismohrani katastra nalaze se tri ugovora o prodaji, jedan diobeni ugovor i dva zahtjeva o promjenama kulture, kao i još preko 30 zahtjeva ostalih stranaka s područja k. o. [katastarska općina] za ove tri godine. Sve čestice brisane iz posjedovnog lista UN, upisane su kao posjed CN, što je na terenu i utvrđeno. Godine 1980. je brisana i čest. 78/195 po izvršenim darovanjima i upisane ŠN i LN.

- iz darovnog ugovora sklopljenog 12. ožujka 1984. između UN kao darovateljica i njezinih kćeri ŠN i SN kao daroprimateljica, proizlazi da nekretnine koje su predmet ovog spora nisu bile predmetom ovog darovnog ugovora.

– pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-935/96 od 16. studenog 1998. utvrđeno je da je tužiteljica IN dosjelošću stekla valjani pravni osnov za stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama za cijelo, što da je tuženik ŽN, kao upisani zk vlasnik dužan priznati i trpjeti uknjižbu iste .

– iz povijesti posjedovanja čest. 1458/1 i 1458/2 k. o. [katastarska općina] od 31. siječnja 1997. proizlazi da su posjednicima evidentirani prema podacima iz 1939. godine ŽN dr. GN, a revizijom ove katastarske općine 1955. godine na čest. 1458/1 upisani su ZN, V i Ive pok. H, a na čest. 1458/2 CN ud. U da bi 1956. godine kod izlaganja podataka revizije bio uočen pogrešan upis na čest. 1458/1, te je isti ispravljen upisom CN, posjednicom ove čestice. Godine 1971., po njezinoj smrti, cijeli posjed, pa tako i čest. 1458/1 i 1458/2 prešle su u posjed CN RN i O pok. ZN. Godine 1978. diobom zajednice RN i ud. pok. KN, IN, kao njegove nasljednice i opunomoćenice svoje djece, obje čestice prešle su u posjed IN.

12. Analizom navedene dokumentacije uz analizu personalnih dokaza saslušanih svjedoka ČN pok. A, ČN pok. T, PN, EN i BN, te prvo tužitelja ON i prvo tuženika ĐN, po mišljenju drugostupanjskog suda pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su predmetne nekretnine, onako kako su njihova površina i granice utvrđene u postupku o preoblikovanju zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], bile u posjedu tuženika, a prije njih njihove majke i bake IN, koja je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-935/96 od 16. studenog 1998., utvrđena vlasnicom istih.

13. Što se tiče pisma pok. OJ iz 1967. kojom se upućuju prednici tužitelja da zatraže pravnu pomoć, proizlazi da 1974. prednica tužitelja podnijela tužbu protiv nasljednika JND, da je postupio nekorektno kada je izmijenio posjedovno stanje u katastru, a tužba je odbačena rješenjem poslovni broj P- 1627/1974 od 23. veljače 1979.

14. Imajući u vidu da su tuženici putem svojih prednika od 1988. upisani kao vlasnici predmetnih nekretnina i da su u posjedu istih, pravilno su u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] uknjiženi tuženici na čest. 6555 kao suvlasnici za po ½ dijela, a na čest. 6590 tuženik prvo tuženik ĐN kao vlasnik za cijelo, pa je tužbeni zahtjev tužitelja pravilno odbijen kao neosnovan.

15. Nije osnovana žalba ni glede odluke o troškovima parničnog postupka, koju je prvostupanjski sud donio primjenom članka 155. i 154. stavak 1. ZPP-a.

15.1. Prvostupanjski sud pravilno je prilikom odlučivanja o troškovima parničnog postupka, uzeo u obzir opravdane troškove tuženice koji se sastoji se od troškova zastupanja u postupku po punomoćniku, a određeni su primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 – dalje OT).

15.2. Troškovi zastupanja odnose se na trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8. toč. 1.), te za zastupanje na ročištima 23. kolovoza i 7. prosinca 2022. u iznosu od po 250 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), sve s PDV-om, što čini sveukupan trošak postupka u iznosu od 1.865,63 eura.

16. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 368. st. 1. ZPP-a, odbijena je žalba tuženika, a prvostupanjska presuda potvrđena je u cijelosti.

U Požegi 17. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Branka Ribičić