Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Prekršajni odjel

Zrinsko-frankopanska 9

Poslovni broj: Pp-1790/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Spomenki Zanjko Kolman, uz sudjelovanje zapisničarke Larise Hajdarović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice HZ, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pokrenutog povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Mursko Središće, broj Klasa: 211-07/25-5/16991, Ur. broj: 511-21-07-25-1 od 26. kolovoza 2025., temeljem čl. . 1. i čl.179. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13., 157/13., 110/15.,70/17., 118/18. i 114/22.), nakon zaključene glavne rasprave dana 12. veljače 2026., objavio je dana 17. veljače 2026. i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: NZ, kći H i N, rođ. ŽZ, rođena **.**.1980., u [adresa], po narodnosti Ž, državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa prebivalištem u [adresa], sa završenom sss, zaposlena, udana, majka jednog djeteta, prekršajno nekažnjavana, nije u drugom postupku,

- zastupana po branitelju Tomislavu Kosu, odvjetniku iz OD Slunjski i Rudnički, iz Varaždina, Kratka kbr. 2/I,

k r i v a j e

I. što je dana 03. srpnja 2025., u 08,00 sati, u Vratišincu, na nogostupu ulice Dr. V. Žganca između kbr. 44 i kbr. 46., narušavala javni red i mir, tako da je prišla RZ, vikala na istog "zabranjujem ti raditi radove na mojoj ogradi" i odgurnula ga rukama,

II. čime je postupila suprotno odredbi čl. 13. st. 1. kažnjivo po čl. 13. st. 2. istog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN br.5/90 - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 114/22. i 47/23.),

pa joj se radi toga, temeljem istog propisa,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura.

Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka presude.

Temeljem čl. . 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka presude.

Ukoliko okrivljenica ne plate u određenom roku novčanu kaznu ista će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno.

IV. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna u roku od 30 (trideset) dana od primitka presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura.

Ukoliko okrivljenici ne plate u određenom roku troškove postupka, troškovi postupka će se temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava međimurska, Policijska postaja Mursko Središće, broj Klasa: 211-07/25-5/16991, Ur. broj: 511-21-07-25-1 od 26. kolovoza 2025., podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika HZ i RZ, radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel izdao je protiv okrivljenika HZ i RZ, prekršajni nalog pod brojem: Pp-1589/2025-4 od 09.09.2025., protiv kojeg je okrivljenica NZ, putem branitelja u zakonskom roku izjavila prigovor, te je sud isti stavio van snage i nastavio redovan postupak, dok je u pogledu okrivljenika RZ, prekršajni nalog postao pravomoćan.

3. Okrivljenica NZ u obrani je iskazala da sa susjedom RZ ima probleme od kada su kupili grunt. On stalno nešto radi, radi ograde na njihovom gruntu, već ima dvije, ovo je htio napraviti i treću. Probudila se ujutro i vidjela da sa radnikom sa njihove strane radi ogradu, te je izašla. Rekla mu je " RZ daj na svojem radi kaj hoćeš, a na našem ne". On došao do nje, odgurnuo je i rekao "kaj buš ti mula jedna, još buš ti morala puno raditi, kaj buš se svega naplaćala". Nakon toga pozvala je policiju. Ona njega nije niti taknula, niti je povisila ton.

3.1. Na pitanja suda okrivljenica NZ je odgovarala, da li ste kritične zgode vikali "zabranjujem ti raditi radove na ogradi", okrivljenica – nisam. Da li ste odgurnuli rukama RZ, okrivljenica – nisam. Da li je vikao RZ, okrivljenica – da. Što je vikao, okrivljenica – to što sam rekla "kaj buš ti mula jedna…". Da li je netko vidio taj događaj, okrivljenica – na dvorištu je bila moja kćer KZ, stara 22 godine i Miljenkov radnik, mislim da se zove ŽZ, ja ga ne poznajem". Koliko su guste kuće u toj ulici gdje živite, okrivljenica - to je glavna cesta, a ta ograda gleda na moje dvorište, to je bio dio od naše ograde prema cesti, ali ne na cesti.

3.2. Na pitanja predstavnika tužitelja okrivljenica NZ je odgovarala, gdje se točno nalazi ta ograda, okrivljenica – mi imamo uvučenu ogradu i to je tih 6 metara od naše ograde prema cesti. Da li je taj dio vidljiv s ceste, okrivljenica – vidljiv je sa ceste.

3.3. Na pitanja branitelja okrivljenica NZ je odgovarala, da li ste vi pozvali policiju ili je istu pozvao susjed RZ, odnosno neka treća osoba, okrivljenica – ja sam zvala policiju, jer sam ja bila napadnuta. Da li je vaša kćerka koju ste spomenuli bila u mogućnosti vidjeti predmetni događaj s mjesta na kojem se nalazila na dvorištu, okrivljenica – da. Možete li reći adresu vaše kćeri, okrivljenica – [adresa], Dr. [adresa].

4. U provedenom dokaznom postupku sud je na temelju javno dostupnih podataka "google maps-a" isprintao fotografije mjesta počinjenja prekršaja u koje je okrivljenica izvršila uvid na glavnoj raspravi i na fotografiji broj 1. stavila dva znaka "x" sa potpisom kojim je označila mjesto gdje se dogodio predmetni događaj, a na fotografiji br. 2. sa oznakom "x" označila mjesto događaja.

4.1. U dokazom postupku ispitan je svjedok ŽZ, koji je iskazao da je bio kod susjeda od okrivljenice, imena RZ i stavljao je mrežicu na stup za ogradu. Okrivljenica se "prepucavala" sa RZ i sa dozom je sprejala po stupu gdje je on stavljao ljepilo. Prepucavali su se normalnim glasom, gospođa ga je vrijeđala, "nametala mu je tam".

4.2. Na pitanja suda svjedok ŽZ je odgovarao, da li je okrivljenica vikala na susjeda, svjedok – možda je bio povišeni ton, nije bilo urlanja. Da li je vikala "zabranjujem ti raditi radove na ogradi", svjedok – to je vikala. Da li je okrivljenica odgurnula RZ, svjedok – to nisam vidio. Koliko ste bili udaljeni od ceste, svjedok – možda dva metra.

4.3. Na pitanja tužitelja svjedok ĐZ je odgovarao, da li je te zgode bio prisutan još netko osim vas, okrivljenice i g. RZ, svjedok – nitko drugi, ja nisam nikoga vidio.

4.4. U dokaznom postupku provedeno je suočenje između okrivljenice i svjedoka ŽZ. Okrivljenica: "je bilo tak". Svjedok: "a kak je bilo". Okrivljenica : "ja sam došla do vas". Svjedok: "ja nisam bio na tvojem, meni si govorila kak me ne sramota delati na tuđem". Okrivljenica: "vam se nisam obratila". Svjedok: "rekla si kak me ne sramota delati na tuđem". Okrivljenica: "ja sam sam rekla RZ nek dela na svojem, onda me on pošiknul i ja sam zvala policiju"

5. U dokaznom postupku ispitan je svjedok RZ koji je iskazao da je kritične zgode obnavljao ogradu i sa dvorišta je dotrčala okrivljenica, koja je počela "pička ti materina, kaj tu radiš, nemaš tu kaj delati" i derala se. Sa crvenim sprejem je posprejala stup, tvrdeći da je to njezino. Prilikom izmjere zemljišta bilo je rečeno da je to stup njihove ograde. Govorila je da mu zabranjuje to raditi, a on joj je rekao da zabranjuje prskanje po njegovom stupu. Sa susjedom ima problema od 2017. godine, jer ga od tada tuži za među. Kad se tako ponaša i dođe neki razgovor na vrtu ili na cesti, ako nešto počne govoriti, on izvadi mobitel i snima razgovor, a to je napravio i te zgode. Snima jer ga je prijavila za trovanje psa, krađu neke ograde, imao je pretragu u kući, zove policiju kad on nešto radi na svojoj ogradi. Ona ima kamere snima svoje dvorište i dio njegovog dvorišta.

5.1. Na pitanja suda svjedok RZ je odgovarao, da li je te zgode okrivljenica vikala, svjedok – da, vikala je, ona viče, a kad se počne snimati, onda više nema bezobraznih riječi i uvreda. Gdje ste se točno nalazili te zgode, svjedok – ja sam bio na pločniku ispred stupa. Koliko je to udaljeno od ceste, svjedok – to je nekih metar. Da li je toga dana okrivljenica vikala "zabranjujem ti raditi radove na ogradi", svjedok – pravilno je bilo da je vikala "zabranjujem ti raditi na mojoj ogradi", a ona je svoju ogradu porušila, jer su ograde bile dvije. Da li vas je okrivljenica odgurnula, svjedok – da, odgurnula me. Tko je sve bio nazočan na tom mjestu te zgode, svjedok – okrivljenica, ja i ĐZ.

5.2. U dokaznom postupku provedeno je suočenje između okrivljenice i svjedoka RZ. Okrivljenica: " RZ dal se ti zmisliš ko je posprejal stupa, sjećaš se kad je bila izmjera oni su pošpricali stup". Svjedok: "ne oni su dole označili". Okrivljenica: "u sudskom rješenju ti piše da je međa označena crvenim, ja nikaj nisam govorila da je to tvoj stup ili ne, a imate dvije ograde samo ne na našem, na svojem možeš raditi sve kaj hoćeš, je bilo tak". Svjedok: "ne nije bilo tak, stup nije zajednički, stup je moj, ne zajednički, linija međe ide do stupa, tako piše u presudi, sutkinja ti je rekla jasno i glasno da je međa do stupa, nije zajednički stup". Okrivljenica: "ja imam sudsku presudu koja govori da je stup zajednički". Svjedok: "nisam donio snimku mobitela, jer mi je kazna bila smanjena ako se odmah plati, snimke imam doma na kompjutoru, to se može predočiti da se vidi tko je koga odguravao". Okrivljenica: "zakaj nisi donio". Svjedok: "na snimci si ti lepo kulturna". Okrivljenica: "ja se nisam derala, a ti si meni odmah kričal". Svjedok: "to je laž".

6. U završnoj riječi branitelj okrivljenice je naveo da je po provedenom dokaznom postupku jasno da okrivljenica nije počinila djelo na način kako se tereti. U prvom redu vrlo je dvojbeno da li je okrivljenica predmetne zgode uopće vikala, a nakon toga dvojbeno je i što je navodno vikala, budući da o izrečenom okrivljenica i oba u postupku ispitana svjedoka, imaju različite iskaze. U konkretnom slučaju nema niti dokaza da bi bilo fizičkog kontakta između HZ i RZ, a što bi očito svjedok ŽZ vidio da je do toga došlo, međutim, on je u svom iskazu jasno iskazao da taj dio predmetnog događaja kako se tereti okrivljenica – nije vidio. Slijedom svega navedenog, pa makar iz razloga jer nije u potpunosti dokazano počinjenje predmetnog prekršaja, temeljem načela "in dubio pro reo", predlažem da se okrivljenica oslobodi od optužbe.

7. U postupku je izvršen uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa i uprave, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije, Klasa:740-04/25-02/180839 Ur. broj: 514-05-02-01-02-25-02 od 19.12.2025. o kažnjavanosti okrivljenice.

8. Provedeni dokazni postupak zaključen je na osnovu provedenih dokaza, te je donijeta presuda kojom je okrivljenica proglašena krivom i kažnjena za počinjeno prekršajno djelo.

9. Odredbom čl. 13. st. 1. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira, propisano je da je zabranjeno na javnom mjestu vikati, svađati se, tući se ili na drugi način remetiti javni red i mir, a st. 2. citiranog članka da se za prekršaj kažnjava počinitelj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.

10. U provedenom dokaznom postupku nesporno je utvrđeno:

- da se događaj zbio dana 03.07.2025., u 08,00 sati, u [adresa], na nogostupu ulice Dr. V. Žganca između kbr. 44 i kbr. 46.,

- da su za isti događaj bili prijavljeni NZ i RZ,

- da je izdani prekršajni nalog okrivljenicima HZ i DZ, te je NZ, podnijela pravovremeni prigovor, radi čega se provodi ovaj postupak,

- da okrivljenik RZ na izdani prekršajni nalog nije podnio prigovor, te je za njega prekršajni nalog postao pravomoćan.

10.1. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da se događaj zbio na javnom mjestu tj. na nogostupu ulice metar do dva od javne ceste gdje su stajali svjedoci, a što se podudara sa isprintanim javno dostupnim fotografijama sa "google maps-a". Za utvrđenje konkretnog prekršaja nije odlučna činjenica da li je tada bilo prisutnih građana, tj. kada je mjesto počinjenja ulica nije potrebno u postupku utvrđivati prisutnost drugih građana. Dakle, utvrđen je element javnosti mjesta događaja, kao odlučne činjenica za inkriminirani prekršaj.

10.2. Sud je utvrđivao na koji način je okrivljenica narušavala javni red i mir. Optužbom joj je stavljeno na teret da je vikala na DZ i odgurnula ga.

10.3. Okrivljenica osporava počinjenje prekršaja i navodi da je rekla: " RZ daj na svojem radi kaj hoćeš, a na našem ne", nije povisila ton. Suprotno obrani okrivljenice iskazao je svjedok RZ, da je okrivljenica počela vikati "pička ti materina, kaj tu radiš, nemaš tu kaj delati" i derala se. Na pitanja suda svjedok RZ je odgovorio da je okrivljenica vikala "zabranjujem ti raditi na mojoj ogradi". Tijekom suočenja okrivljenica je govorila: "ja se nisam derala, a ti si meni odmah kričal", a svjedok RZ je rekao "to je laž". Okrivljenica i svjedok RZ veći dio suočenja raspravljali su o međi, ogradama i snimanju sa kamerama i mobitelom, a što nije predmet ovog postupka.

10.4. Ispitani svjedok ŽZ je naveo da se okrivljenica "prepucavala" sa RZ, da su se prepucavali normalnim glasom, da ga je vrijeđala, "nametala mu je tam". Na pitanje suda odgovorio je da je možda bio povišeni ton, da nije bilo urlanja, da je vikala "zabranjujem ti raditi radove na ogradi". Prilikom suočenja svjedoka ŽZ i okrivljenice, svjedok je naveo da je okrivljenica rekla njemu

"kak te ne sramota delati na tuđem", a okrivljenica je odgovorila da se njemu nije obratila.

10.5. Sud je analizirajući obranu okrivljenice i iskaz svjedoka DZ utvrdio da su njihovi međususjedski odnosi poremećeni, da se provode sudski postupci i poziva policija. Okrivljenici je stavljeno na teret da je vikom narušavala javni red i mir, a što okrivljenica osporava. Svjedok RZ tvrdi da je okrivljenica vikala, a svjedok ŽZ da se prepucavala sa DZ. Sud zaključuje da je intenzitet glasnosti okrivljenice prešao razinu glasnosti normalne komunikacije jer kad je osoba u stanju kad nekom zabranjuje nešto raditi automatski povisi glas, a okrivljenica i svjedoci bili su udaljeni od javne ceste metar do dva, dakle vikom je ostvarila bitni element prekršaja. Obrana okrivljenice ukazuje na to da svjedoci nisu identično svjedočili o riječima koje je vikala okrivljenica, a što znači da je svaka osoba iznijela u iskazu dio koji je čula, zapamtila i vidjela. Nesporno je da su svjedoka DZ riječi pogodile te je iste zapamtio, a svjedok ŽZ se slučajno našao u nezgodnoj situaciji o kojoj je morao svjedočiti, tako da sud vjeruje svjedoku DZ koje riječi je vikala okrivljenica.

10.6. Okrivljenici je stavljeno na teret da je odgurnula svjedoka RZ, što osporava, dok je svjedok potvrdio da ga je odgurnula, a nakon toga je odgurnuo nju i počeo snimati mobitelom, te je zbog snimanja sve prestalo. Sud nema razloga da ne vjeruje ispitanom svjedoku RZ, koji nije umanjivao svoju odgovornost, a činjenica da svjedok ŽZ nije vidio odguravanje ne znači da se nije dogodilo. Svjedok nije naveo da je detaljno pratio cijelu situaciju te postoji mogućnost da to nije vidio. Prekršaj je okrivljenici dokazan na temelju svjedočenja svjedoka te je proglašena krivom i kažnjena.

11. Prilikom odlučivanja o kazni, uzete su u obzir odredbe članka .1. i 2. Prekršajnog zakona i to posebno stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, kao i otegotne i olakotne okolnosti na strani okrivljenika, s time da otegotne okolnosti nisu utvrđene, dok je olakotna okolnost nekažnjavanost okrivljenice i imovno stanje te je sud okrivljenici izrekao najnižu novčanu kaznu za tu vrstu prekršaja, jer se očekuje da će se takvom kaznom ostvariti opća i posebna svrha prekršajnog kažnjavanja, a ujedno utjecati na okrivljenicu i na druge sudionike u prometu da ne čine takve prekršaje.

12. Temeljem čl. . 3. u svezi čl. . 3. toč. a/ Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna u roku od 30 (trideset) dana od primitka presude, nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura, jer ih je sama uzrokovala.

U Čakovcu, 17. veljače 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Larisa Hajdarović

Spomenka Zanjko Kolman

Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana nakon primitka presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, pismeno, u 2 (dva) istovjetna primjerka, poštom preporučeno, putem ovog suda.

Dostavna naredba:

Okrivljenici,

Branitelju,

Tužitelju,

Za spis,

Za izvršenje.