REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1288/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanda Jeromela, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Kobilšek Ponjan, u upravnom sporu tužitelja VISIA d.o.o., Žabnik, Glavna ulica 45, OIB 84909773118, kojeg zastupa opunomoćenik Dragan Ergarac, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Pavliček Ergarac Medved j.t.d. u Varaždinu, Braće Radića 1, protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB 18683136487, radi poreznog nadzora, 17. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje i oglašavanje ništavim rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-02/22-01/261, URBROJ: 513-04-23-2 od 31. siječnja 2023. i rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Varaždin, KLASA: UP/I-471-02/22-01/57, URBROJ: 513-07-05/22-1 od 20. svibnja 2022., kao i za naknadu troška upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-02/22- 01/261, URBROJ: 513-04-23-2 od 31. siječnja 2023. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Varaždin, KLASA: UP/I-471-02/22- 01/57, URBROJ: 513-07-05/22-1 od 20. svibnja 2022. kojim je utvrđena tužitelju za 2019. godinu obveza poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 30.638,16 kn i kamata u iznosu od 4.040,49 kn, uz provođenje odgovarajućih knjiženja.
2. Tužitelj pobija zakonitost osporavanog rješenja i ističe da je tužitelj nesporno po računu isporučitelja SAS Autorola iz Francuske od 13.05.2019. stekao motorno vozilo Renault Espace, neto cijene 16.000,00 EUR uz napomenu na računu „Exempt from VAT – Article 138 of EU directive 2006/112/CE, da tužitelj nije u PDV i PDV-S obrascu iskazao stjecanje automobila iz prethodne točke, da je tužitelj prodao vozilo temeljem računa 12/01/5 od 18.06.2019. za cijenu od 135.941,07 kn na koji iznos je obračunat PDV po stopi 25% u iznosu od 33.985,27 kn a koji je račun podmiren od strane kupca vozila i PDV uplaćen u državni proračun. U slučaju da je tužitelj postupio u skladu s člankom 86. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i iskazao PDV u odgovarajućem obrascu, istovremeno bi stekao i pravo na odbitak pretporeza, slijedom čega ne bi nastala obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost i ovo stjecanje za tužitelja bilo porezno „neutralno“. Dakle, ne spori da je propustio izvršiti svoju obvezu iskazivanja PDV-a ali je isto tako propustio i iskoristiti svoje pravo na odbitak pretporeza, radi čega je došlo do dvostrukog oporezivanja. Tužitelj ne predlaže održanje rasprave obzirom da se radi o pravnom pitanju već da Sud poništi osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje a podredno da oglasi iste ništavim.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja te predlaže sudu da bez rasprave odbije tužbu kao neosnovanu.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Sud nije održao raspravu na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 98. stavka 1. točke 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24) a obzirom da tužitelj osporava primjenu prava, činjenice su nesporne a obje stranke nisu zahtijevale održavanje rasprave.
6. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljenog u odgovoru na tužbu.
7.Prema podacima spisa predmeta, povodom izvršenog poreznog nadzora prvostupanjskim rješenjem KLASA: UP/I-471-02/22-01/57, URBROJ: 513-07-05/22-1 od 20. svibnja 2022., tužitelju je utvrđena za razdoblje od 1. siječnja 2019. dio 31. prosinca 2019. obveza PDV-a u iznosu od 30.638,16 kn i kamata u iznosu od 4.040,49 kn, naloženo plaćanje utvrđenih obveza i provođenje odgovarajućih knjiženja u poslovnim knjigama. Navedena obveza utvrđena je usporedbom PDV-S obrazaca i VIES baze podataka za isporuke robe-tri vozila. Tužitelj osporava samo isporuku po računu broj AFR082365 od 13.05.2019. isporučitelja SAS Autorola iz Francuske za isporuku rabljenog vozila Renault Espace, neto cijene 16.000,00 EUR, uz napomenu na računu da se primjenjuje redovan postupak oporezivanja a za što je porezno tijelo i utvrdio da tužitelj kao porezni obveznik nije u PDV ni u PDV-S obrascu prijavio stjecanje dobara po navedenom računu pa mu je za razdoblje oporezivanja od 1. svibnja 2019. do 31. svibnja 2019. utvrđena obveza PDV-a od 30.638,16 kn budući daje postupio protivno članku 85. stavku 2. i članku 86. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Također porezno tijelo uzelo je u obzir i nespornu činjenicu da je tužitelj prodao dalje navedeno vozilo fizičkoj osobi a za što je izdao račun i obračunao PDV. Međutim, kako je došlo do stjecanja dobara unutar EU, što tužitelj nije prijavio kao porezni obveznik u 5. mjesecu 2019., to na stjecanje nije utvrdio obvezu PDV-a po stopi od 25% pa mu je ista utvrđena za navedeno stjecanje dobara u iznosu od 30.638,16 kn.
8. Osporenim rješenjem KLASA: UP/II-471-02/22-01/261, URBROJ: 513-04-23- 2 od 31. siječnja 2023. tuženik obrazlaže da tužitelj nije sukladno članku 85. stavku 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost prijavio činjenicu stjecanja dobara po navedenom oporezivom događaju, kako je to propisano člankom 86. stavkom 1. istog Zakona, da je trenutak nastanka oporezivog događaja i obveza obračuna PDV-a pri stjecanju dobara unutar EU propisana člankom 31. stavcima 1. i 2. istog Zakona, pa obzirom da je tužitelj rabljeno vozilo Renault Espace namijenjeno za daljnju prodaju nabavio od poreznog obveznika PDV-a iz druge države članice EU, to je bio dužan i iskazati u prijavi PDV-a kao obvezu PDV-a, dok je pravo poreznog obveznika odbiti pretporez za isporuku dobara ili usluga. Što se tiče pretporeza nisu ispunjeni uvjeti radi propusta tužitelja dok poslovni događaj daljnje prodaje vozila nema utjecaj na utvrđenu nezakonitosti u vidu ne iskazivanja u prijavi PDV-a.
9. Člankom 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/2013, 99/2013, 148/2013, 153/2013, 143/2014, 115/2016 i 106/2018) propisano je da predmet oporezivanja PDV-om je:
1. isporuka dobara u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav,
2. stjecanje dobara unutar Europske unije koje u tuzemstvu obavi uz naknadu: a) porezni obveznik koji djeluje kao takav ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj (isporučitelj) porezni obveznik koji djeluje kao takav u drugoj državi članici i koji u skladu s propisima te države članice nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik iz članka 90. ovoga Zakona i na njega se ne odnose odredbe članka 13. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona,
10. Člankom 85. stavkom 1. istog Zakona propisano je da porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a u kojoj se navode svi podaci potrebni za obračunavanje PDV-a odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.
11. Člankom 86. stavkom 1. i 2. istog Zakona propisano je da porezni obveznik mora podnijeti prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge u kojoj navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici a koja se prijava podnosi do 20- og u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja iz članka 84. stavka 1. Zakona.
12. Člankom 75. stavkom 1. točke 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da PDV mora plaćati svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije.
13. Člankom 102. stavkom 1. istog Zakona propisano je da preprodavatelj koji istodobno primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om i posebni postupak oporezivanja marže, mora voditi posebnu evidenciju za svaki od ovih postupaka.
14. Dakle, tužitelj predmetnu isporuku po računu broj AFR082365 od 13.05.2019. isporučitelja SAS Autorola iz Francuske za isporuku rabljenog vozila Renault Espace, neto cijene 16.000,00 EUR, nije iskazao u prijavi PDV-a, a niti je utvrdio obvezu plaćanja PDV-a, zbog čega nije niti stekao pravo na odbitak pretporeza za isporuku stjecanja dobara unutar EU. Naime, tužitelj je trebao prijaviti stjecanje navedenog dobra kroz PDV i PDV-S obrazac u mjesecu svibnju 2019. i obračunati PDV, a kako nije ispunio tu zakonsku obvezu, to nisu niti ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. Pravo na odbitak pretporeza pretpostavlja ispunjenje zakonskih uvjeta a ne nastaje samom činjenicom nabave robe.
15. Slijedom iznesenog, porezna tijela su dala valjane i dostatne razloge zbog kojih je u predmetnom slučaju bilo osnove da se tužitelju utvrdi porez na dodanu vrijednost za predmetno razdoblje u pobliže naznačenom iznosu, a takve zaključke je ovaj Sud prihvatio pravilnim sve sukladno naprijed navedenim člancima Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Tužitelj prigovorima iznesenim u tužbi nije doveo u sumnju da je u konkretnom slučaju činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, te da je pravilno primijenjeno materijalno pravo.
16. Iz navedenih razloga, sud je osporavano rješenje kojim je žalba tužitelja odbijena ocijenio zakonitim, pa je stoga na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
17. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima budući da je izgubio spor u cijelosti.
U Zagrebu 17. veljače 2026.
Sutkinja:
Sanda Jeromela
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužitelju po odvj.
2. tuženiku
3. U spis
