REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-1360/2026

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije i okrivljene odgovorne osobe NČ, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.), rješavajući o žalbi okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije i okrivljene odgovorne osobe NČ, podnesenoj po braniteljici Danijeli Lukšić Kokić, odvjetnici u Rijeci, protiv presude Općinskog suda u Rijeci, broj: Pp-5431/2022.-22 od 19. studenog 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljene pravne osobe Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije i okrivljene odgovorne osobe NČ te se ukida pobijana presuda te se predmet dostavlja sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije i okrivljena odgovorna osoba NČ proglašeni su krivima i uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona kažnjeni novčanim kaznama i to okrivljena pravna osoba Zavod za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u iznosu od 1.040,00 (tisućučetrdeset) eura, a okrivljena odgovorna osoba NČ u iznosu od 150,00 (stopedeset) eura, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 28. i stavka 2. Zakona o radu, opisanog u izreci, te su, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona, upozoreni da će se, ako dvije trećine izrečenih novčanih kazni plate u roku dodijeljenom za plaćanje, smatrati da su kazne u cijelosti plaćene.

2. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na plaćanje paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 90,00 (devedeset) eura, svaki.

3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu iz svih žalbenih osnova, poričući da bi počinili prekršaj za koji se optužuju.

4. Žalba je osnovana.

5. Odlučujući o žalbi te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ovaj Sud) ocijenio da činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, a na što osnovano ukazuju žalitelji, te je odluka prvostupanjskog suda o krivnji za sada preuranjena.

6. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku o krivnji okrivljenika temelji na provedenom dokaznom postupku te donosi zaključak da se poslodavac, iako nije postignut sporazum među sindikatima, budući da je prema iskazu svjedokinje zakonski postojao samo jedan, mogao obratiti barem sindikatu koji je zakonski postojao. Međutim, prvostupanjski sud ne obrazlaže zašto prihvaća iskaz svjedokinje NČN, u tom dijelu, a ne iskaz druge ispitane svjedokinje DČ te obranu okrivljenika, iz kojih proizlazi da je postojalo više sindikata koji su se trebali, a nisu, između sebe sporazumjeli. Naime, odredbom članka 153. stavka 3. Zakona o radu propisano je da ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, sindikalni povjerenik preuzima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane ovim Zakonom, dok je stavkom 4. istog članka propisano da ako kod poslodavca djeluje više sindikata, sindikati se moraju sporazumjeti o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze iz stavka 3. ovoga članka, a o postignutom sporazumu sindikati su dužni pisano obavijestiti poslodavca, dok je u provedenom dokaznom postupku utvrđeno da između sindikata nije postignut takav sporazum, no nije točno utvrđeno koliko je sindikata u kritičnom razdoblju djelovalo, jer su obrana okrivljenika i iskazi ispitanih svjedoka u toj odlučnoj činjenici kontradiktorni, a upravo o tome ovisi obveza poslodavca, budući da u slučaju da je zakonski djelovao samo jedan sindikat, tada se poslodavac zaista bio dužan savjetovati s njegovim sindikalnim povjerenikom, no u slučaju da je da je zakonski djelovalo više sindikata, kako okrivljenici tvrde, tada su se sindikati trebali sporazumjeti o sindikalnom povjereniku/povjerenicima te o tome obavijestiti poslodavca, koji se tada s tim povjerenikom/povjerenicima trebao savjetovati prije donošenja odluke važne za položaj radnika, u konkretnom slučaju o planu korištenja godišnjih odmora za 2022. godinu radnika Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije. Stoga, prvostupanjski sud, bez provođenja detaljnijeg dokaznog postupaka, odnosno izvođenja daljnjih dokaza, a posebno detaljnijeg ispitivanja okrivljenika i svjedoka u odnosu na tu činjenicu, bitnu za utvrđenje odgovornosti okrivljenika za prekršaj za koji se terete, i eventualno njihova suočenja, preuranjeno je donio zaključak o njihovoj krivnji, s razlozima koje je dao.

7. Zbog navedenih razloga, ovaj sud prihvatio je kao osnovanu žalbu okrivljenika i ukinuo prvostupanjsku presudu.

8. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će, provođenjem iscrpnijeg dokaznog postupka, ponovno utvrđivati ima li u radnjama okrivljenika obilježja prekršaja koji im se stavlja na teret i, prema utvrđenim činjenicama, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Stoga je, na temelju odredbe članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 17. veljače 2026.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Ivana Vorel Mikša, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Odluka se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 6 (šest) otpravka: za spis, okrivljenike, braniteljicu i tužitelja.