Poslovni broj: K-1890/2024-39

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tibor Kovačiću, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Nataše Balog kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I. optuženog EP i dr. zbog kaznenog djela iz članka 292. stavka 2. u vezi sa člankom 292 stavkom 1. alinejom 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03,105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11, u tekstu: KZ/97), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, broj: K-DO-19/2014 od 26. ožujka 2015. s izmjenama broj: KO-DO- 721/2024 od 9. veljače 2026., nakon održane javne rasprave 17. veljače 2026. u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu EPR te I. optuženog ŠP i njegovog branitelja TP, odvjetnika iz [adresa] i II. optuženog KP i njegovog branitelja UP, odvjetnika iz [adresa], dana 24. veljače 2026. objavio je, a 17. veljače 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelj članka 455. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26., u tekstu: ZKP/08),

I. optuženi ŠP, zvan " E", sin KP i SP, rođene Š, rođen **.**.1978., s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju ekonomist, zaposlen u TD "Promille d.o.o." s plaćom od 860,00 eura, bez imovine, OIB: [osobni identifikacijski broj], razveden, otac dvoje maloljetne djece, uzdržava djecu, bez čina, bez odlikovanja, neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

i

II. optuženi KP, sin RP, rođen **.**.1953., s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju strojobravar, u mirovini, s mirovinom od 590,00 eura, bez imovine, OIB: [osobni identifikacijski broj], oženjen, otac dvoje punoljetne djece, bez čina, odlikovan od strane vojnog odsjeka Rijeka, osuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak, na slobodi,

k r i v i  s u

što su

u vremenskom razdoblju od 10. siječnja 2008. do 2. rujna 2011., u Slunju, zajedno i po prethodnom dogovoru, l. optuženi ŠP, kao odgovorna osoba trgovačkog društva Galeb d.o.o. Slunj i II. optuženi KP, kao odgovorna osoba trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka, s ciljem da izbjegnu obveze trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka prema državnom proračunu s osnova poreza na dobit i poreza na dohodak, nakon što su prethodno osnovali trgovačko društvo Galeb d.o.o. sa sjedištem na području posebne državne skrbi u Slunju, ispostavili 106 faktura u ukupnoj vrijednosti od 110.875.976,99 kuna trgovačkim društvima Rimont S.r.l. Monfalcone i Mistral S.r.l. Trieste iz Italije na ime usluga inženjerske procjene vrijednosti radova kod ugovaranja poslova u brodogradilištima u Italiji, iako su znali da te usluge trgovačko društvo Galeb d.o.o. nije izvršilo već da u naznačenom iznosu postoji financijska obveza navedenih tvrtki prema trgovačkom društvu Progres d.o.o. Rijeka, čiji je poslovni račun bio u blokadi, pa nakon što su navedena trgovačka društva iz Italije izvršila uplate po ispostavljenim fakturama na devizni račun trgovačkog društva Galeb d.o.o., zajedno podizali novac koji je zatim II. optuženi KP koristio za plaće zaposlenika trgovačkog društva Progres d.o.o. i troškove poslovanja iste tvrtke, bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te poreza na dobit u ukupnom iznosu 26.893.611,83 kuna (3.569.395,69 eura) i to za 2009 godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura, a I. optuženi ŠP prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazao kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazao u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.811.961,96 kuna (2.762.222,04 eura) umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu, čime je na štetu državnog proračuna Republike Hrvatske trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku korist u ukupnom iznosu od 47.705.573,79 kuna (6.331.617,73 eura),

dakle, kao odgovorne osobe u pravnim osobama s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju i drugu pravnu osobu, sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, neistinito prikazali stanje i kretanje sredstava i uspjeha poslovanja, a pribavljena je znatna imovinska korist i počinitelji su postupali s ciljem pribavljanja takve koristi,

čime su I. optuženi ŠP i II. optuženi KP počinili kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, opisano u članku 292. stavku 2. u vezi sa člankom 292. stavkom 1. alineja 2. KZ/97, a kažnjivo po članku 292. stavku 2. KZ/97.

II. Na temelju članka 292. stavak 2. KZ/97 I. optuženi ŠP se osuđuje na KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST)

III. Na temelju članka 292. stavak 2. KZ/97 II. optuženi KP se osuđuje na

KAZNU ZATVORA U TRAJANJU 2 (DVIJE) GODINE I 6 (ŠEST) MJESECI

IV. Na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 18683136487, dosuđuje se postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 6.331.617,73 eura (šest milijuna tristo trideset i jednu tisuću šesto sedamnaest eura i sedamdeset i tri centa) te se nalaže I. optuženom ŽP i II. optuženom MP solidarno platiti navedeni iznos oštećeniku u roku od 6 (šest) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude. U preostalom zatraženom iznosu od 452.076,31 euro (četiristo pedeset i dvije tisuće šezdeset i sedam eura i trideset i jedan cent) oštećena Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, upućuje se u parnicu.

V. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 nalaže se I. optuženi ŠP i II. optuženi KP dužni su solidarno naknaditi trošak ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. točke 1. i 6. ZKP/08, i to za provedeno financijsko - knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 2.504,67 eura (dvije tisuće petsto četiri eura i šezdeset i sedam centi), podvozne troškove svjedoka u iznosu od 91,44 eura (devedeset i jedan euro i četrdeset i četiri centa) i u paušalnom iznosu od 500,00 (petsto) eura svaki, te II. optuženi KP za provedeno sudskomedicinsko vještačenje iznos od 244,21 euro (dvjesto četrdeset i četiri eura i dvadeset i jedan cent), sve u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv I. optuženog ŠP i II. optuženog KP zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. alinejom 2. KZ/11.

1.1. Na raspravi je pročitan imovinskopravni zahtjev Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu (list 2293-2294).

1.2. Podneskom od 9. veljače 2026. ovlašteni tužitelj je izmijenio optužnicu (list 2757-2758).

1.3. Pozvani na raspravi da se očituju o tome kakav stav zauzimaju prema optužbi s izmjenama i postavljenim imovinskopravnim zahtjevom, I. optuženi ŠP i II. optuženi KP očitovali se da se ne smatraju krivima za kazneno djelo, niti da prihvaćaju imovinskopravni zahtjev.

2. Prije svega treba navesti da je 1. siječnja 2013. stupio na snagu Kazneni zakon („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/1 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25, u tekstu: KZ/11) koji propisuje da se prema počinitelju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kada je počinjeno kazneno djelo, dok će se u smislu odredbe stavka 2. tog zakona u slučaju da se jednom ili više puta izmijeni zakon nakon počinjenja kaznenog djela, a prije donošenja pravomoćne presude, primijeniti onaj zakon koji je najblaži za počinitelja. Nadalje, u stavku 3. navedenog članka određeno je da će sud ako se u slučajevima iz stavka 2. navedenog članka izmijeni naziv ili opis kaznenog djela, ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da činjenično stanje podvede pod biće odgovarajućeg kaznenog djela iz novog zakona, pa ako utvrdi da postoji, primijenit će zakon koji je blaži za počinitelja, s time da nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji.

2.1. Naime, sud je utvrdio da kazneno djelo protiv sigurnost platnog prometa i poslovanja, zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. KZ/97, nakon stupanja na snagu KZ/11 više ne postoji. Sud je stoga utvrđivao da li se pravni kontinuitet opisanih kriminalnih radnji može utvrditi u nekom od kaznenih djela opisanih u Kaznenom zakonu/11.

2.2. Prvenstveno sud je utvrđivao da li postoji kontinuitet opisanih pravnih radnji u kaznenom djelu utaje poreza ili doprinosa iz članka 256. KZ/11. Dakle, optuženicima se stavlja na teret da u vremenskom razdoblju od 10. siječnja 2008. do 2. rujna 2011., u [adresa], s ciljem da izbjegnu obveze trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka prema državnom proračunu s osnova poreza na dobit i poreza na dohodak, nakon što su prethodno osnovali trgovačko društvo Galeb d.o.o. sa sjedištem na području posebne državne skrbi u [adresa], ispostavili 106 faktura u ukupnoj vrijednosti od 110.875.976,99 kuna trgovačkim društvima Rimont S.r.l. Monfalcone i Mistral S.r.l. [adresa] iz Italije na ime usluga inženjerske procjene vrijednosti radova kod ugovaranja poslova u brodogradilištima u Italiji, iako su znali da te usluge trgovačko društvo Galeb d.o.o. nije izvršilo već da u naznačenom iznosu postoji financijska obveza navedenih tvrtki prema trgovačkom društvu Progres d.o.o. Rijeka, čiji je poslovni račun bio u blokadi, pa nakon što su navedena trgovačka društva iz Italije izvršila uplate po ispostavljenim fakturama na devizni račun trgovačkog društva Galeb d.o.o., zajedno podizali novac koji je zatim II. optuženi KP koristio za plaće zaposlenika trgovačkog društva Progres d.o.o. i troškove poslovanja iste tvrtke, bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te poreza na dobit u ukupnom iznosu 26.893.611,83 kuna (3.569.395,69 eura) i to za 2009 godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura, a I. optuženi ŠP prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazao kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazao u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.811.961,96 kuna (2.762.222,04 eura) umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu, čime je na štetu državnog proračuna Republike Hrvatske trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku korist u ukupnom iznosu od 47.705.573,79 kuna (6.331.617,73 eura). Konkretna kriminalna aktivnost koja se optuženicima stavlja na teret odnosi se na utaju poreza u tri, odnosno četiri kalendarske godine te je vještak utvrdio iznose tako pribavljene imovinske koristi koja prelazi 79.633,69 eura (600.000,00 kuna). Sud je stoga utvrđivao pravni kontinuitet neprava u kaznenom djelu iz članka 256. KZ/11. Da bi bila ispunjena obilježja kaznenog djela iz članka 256. KZ/11 bilo bi potrebno da za osnovni oblik ovog kaznenog djela iz članka 256. stavka 1. KZ/11 utaja poreza bude veća od 2.654,46 eura, dok je za kvalificirani oblik ovog kaznenog djela potrebno da utajen iznos prelazi 79.633,69 eura. Prema ovako postavljenom činjeničnom opisu razvidno je da je za svaku kalendarsku godinu, utaja poreza prelazila iznos od 79.633,69 eura, pa slijedom navedenog sud je utvrdio da bi postojao kontinuitetu u kaznenom djelu iz članka 256. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/11 za svaku godinu inkriminacije.

2.2.1. Nadalje, dok je odredba članka 292. stavka 1. i 2. KZ/97 dopuštala da se stvarno pribavljena imovinska korist utvrdi zbrajanjem ovih iznosa i kroz više odvojenih godina, što je dovodilo do kvalifikatornog elementa toga kaznenog djela, kada je utvrđivan kontinuitet neprava u kaznenom djelu utaje poreza ili carina iz članka 256. KZ/11, takva mogućnost zbrajanja pribavljene imovinske koristi u više odvojenih godina više ne postoji. Odredbe Zakona o porezu na dobit izrijekom definiraju da se porez na dobit utvrđuje i plaća za kalendarsku godinu (porezno razdoblje) s time da je po zakonom propisanim uvjetima moguće da to razdoblje bude i kraće, a ne dulje od godine dana. Upravo ovakav stav da se kod utaje poreza ima odvojeno promatrati izvršena utaja poreza u svakoj godini, odnosno u svakom poreznom razdoblju, nakon čega se utvrđuje postojanje kaznenog djela za jedno porezno razdoblje, a ako se radi o utaji u više godina eventualno o jednom produljenom kaznenom djelu, proizlazi i iz već prethodno donesenih odluka sudova u Republici Hrvatskoj, pa tko i presude i rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj I Kž-50/14-9 od 28. travnja 2015. Dakle, iz činjeničnog opisa kaznenog djela razvidno koliki su iznos poreza I. i II. optuženici utajili na ime trgovačkog društva Progres d.o.o., a bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te poreza na dobit u ukupnom iznosu 3.569.395,69 eura, i to za 2009. godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura, a onda prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazali kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazali u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 2.762.222,04 eura umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu, dakle za svaku kalendarsku godinu je to iznos koji prelazi iznos od 79.633,69 eura.

2.3. Nakon što je sud utvrdio postojanje pravnog kontinuiteta u članku 256. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. KZ/11, sud je potom utvrđivao koji zakon je povoljniji za I. i II. optuženika. Naime, člankom 256. stavkom 3. KZ/11 propisano je da će počinitelj kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, dok je člankom 292. stavkom 2. KZ/97 propisano da će se počinitelj kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, pa slijedom navedenog, zaključeno je da je blaži Kazneni zakon/97, koji se ima primijeniti u ovom predmetu.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su: račun izdan od strane TD Galeb d.o.o. Mistral S.R.L. od 31.12.2009. (list 21), izvadak PBZ-a za TD Galeb d.o.o. (list 22-23), dopis TD Galeb PBZ-u d.d. (list 24-25), izvadak po poslovnom računu za TD Galeb d.o.o. (list 26), blagajničko izvješće od 1.12.2009. do 31.12.2009. (list 27), uplatnice i isplatnice brojeva 35/09, 34/09, 33/09 i 32/09 (list 28-31), prijavu poreza na dobit TD Galeb za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007. (list 35-38), prijavu poreza na dobit za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1.2008. do 31.12.2008. (list 39-42), prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1.1.2009. do 31.12.2009. (43-46), prijavu poreza na dobit za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1.2010. do 31.12.2010. (list 47-50), bilanca (za male poduzetnike) za TD Galeb na dan 31.12.2007. (list 51-52), bilanca - stanje na dan 31.12.2008. (list 53-56), bilanca - stanje na dan 31.12.2009. (list 57-60), bilanca - stanje na dan 31.12.2010. (list 61-63), račun dobiti i gubitka za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1.2007. do 31.12.2007. (list 64), račun dobiti i gubitka od 1.1.2008. do 31.12.2008. (list 65-66), račun dobiti i gubitka od 1.1.2009. do 31.12.2009. (list 67-68), račun dobiti i gubitka od 1.1.2010. do 31.12.2010. (list 69), izvješće o primicima od nesamostalnog rada, porezu na dohodak i prirezu, te doprinosima za obvezna osiguranja za TD Galeb d.o.o. za 2007. (list 70-93), izvješće o primicima od nesamostalnog rada za TD Galeb d.o.o. za 2008. (list 94-117), izvješće o primicima od nesamostalnog rada za TD Galeb d.o.o. za 2009. (list 118-141), izvješće o primicima od nesamostalnog rada za TD Galeb d.o.o. za 2010. (list 142-165), izvješće o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke za TD Galeb (obrazac IPP) za mjesece kolovoz-prosinac 2009. (list 166-170), izvješće o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke za TD Galeb za 2010. (list 171-179), prijavu PDV-a za TD Galeb d.o.o. za 2007. (list 180-191), prijavu PDV-a za TD Galeb d.o.o. za 2008. (list 192-203), prijavu PDV-a za TD Galeb d.o.o. za 2009. (list 204-215), prijavu PDV-a za TD Galeb d.o.o. za 2010. (list 216-237), popis informacijskog sustava Porezne uprave u svezi žiro-računa preko kojih posluje TD Galeb d.o.o. (list 228), pregled informacijskog sustava Porezne uprave Registar žiro-računa – promet po vlasniku računa TD Galeb za 2007.-2011. (list 229-234), stanje računa poreznog obveznika TD Galeb d.o.o. na dane 31.12.2007., 31.12.2008., 31.12.2009., 31.12.2010., 3.10.2011. (list 235-239), analitičke kartice Porezne uprave za TD Galeb na dan 3.10.2011. (list 240-253), dopis Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac od 21.listopada 2011. (list 256), dopis FINE od 31.10.2011. (list 257), pregled prometa za devize (list 270-284), pregled prometa za kune (list 285-295), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Progres d.o.o. Rijeka (list 300-302), rješenje Trgovačkog suda u Karlovcu (list 313- 314), izjava o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću za TD Galeb d.o.o. (list 315-316), prijavu poreza na dobit za TD Progres d.o.o. za razdoblje od 6.4.2007. do 31.12.2007. sa računom dobiti i gubitka i bilancom na dan 31.12.2007. (list 328-331), prijavu poreza na dobit za TD Progres d.o.o. za razdoblje od 1.1.2008. do 31.12.2008. sa računom dobiti i gubitka i bilancom stanja na dan 31.12.2008. (list 332-336), prijavu poreza na dobit za TD Progres d.o.o. za razdoblje od 1.1.2009. do 31.12.2009. sa računom dobiti i gubitka i bilancom stanja na dan 31.12.2009. (list 337 -341), prijavu poreza na dobit za TD Progres d.o.o. za razdoblje od 1.1.2010. do 31.12.2010. sa bilancom stanja na dan 31.12.2010. te računom dobit i i gubitka (list 342-346), stanje na računima poreznog obveznika Progres d.o.o. Rijeka prema informacijskom sustavu Porezne uprave na dan 18.10.2011. (list 347-368), dopis Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac od 16.kolovoza 2012. (list 735-736), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Galeb d.o.o. [adresa] (list 738-739, 760-761), dopis Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac od 28.12.2012. (list 742-747), dopis Trgovačkog suda u Rijeci od 5.6.2013. (list 771), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Progres d.o.o. u stečaju (list 772-774), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci od 2.7.2013. (list 783-786), izvješće stečajnog upravitelja stečajnog dužnika Progres d.o.o. u stečaju Rijeka za izvještajno ročište za 15.3.2012. (list 999-1108), izvješće stečajnog upravitelja stečajnog dužnika Progres d.o.o. u stečaju Rijeka za ispitno ročište za 15.3.2012. (list 1009-1037), dopuna zapisnika s ispitnog ročišta od 15.3.2012. (list 1038 -1039), završni račun i prijedlog za zatvaranje stečaja Progres d.o.o. u stečaju Rijeka (list 1040-1045), popis osiguranika prijavljenih na reg. br. [registarska oznaka] sa danom 17.10.2011. (list 1052-1101), prijave poreza na dobit za TD Progres d.o.o. za razdoblje od 6.4.2007. do 31.12.2007. sa računom dobiti i gubitka i bilancom te za razdoblje 2008.,2009. i 2010. (list 1102-1120), izlist stanja na računima poreznog obveznika Progres d.o.o. prema informacijskom sustavu Porezne uprave sa danom 18.10.2011. (list 1121-1143), dopis Trgovačkog suda u Rijeci od 12.12.2013 (list 1159), prijavu tražbine u stečajnom postupku koju je podnio ŽDO u Rijeci od 29.2.2012. stečajnom upravitelju Progres d.o.o. u stečaju LP (list 1160-1161), dopuna prijave tražbine u stečajnom postupku od 28.2.2012. (list 1162-11666), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci br. St-797/11 od 13.4.2012. (list 1167-1174), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci br. St-797/11 od 30.1.2013. (list 1175-1179), rješenje Trgovačkog suda u Rijeci br. St-797/2011-57 od 22.3.2013. (list 1180), povijesni izvadak iz sudskog registra za TD Galeb d.o.o. [adresa] (list 1188-1189), dopis Porezne uprave – Područnog ureda Karlovac od 30.1.2014. (list 1190), dopis FINE od 31.1.2014. (list 1191), očevidnik o danima insolventnosti za TD Galeb d.o.o. (list 1192-1195), očevidnik o redoslijedu plaćanja za TD Galeb d.o.o. (list 1196-1202), 8 blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. za vremenski period od 1.1.2008. do 31.12.2008. sa pripadajućim uplatnicama i isplatnicama (list 1233-1259), 30 računa ispostavljenih od strane društva Galeb d.o.o. tvrtci Mistral S.R.L. [adresa] u periodu od 9.2.2009. do 31.12.2009. sa pripadajućim zaključnicama kupoprodaje deviza od PBZ d.d., te obavijestima o naplati PBZ d.d. (list 1261-1309), 10 izvadaka po kunskom poslovnom računu društva Galeb d.d. za period od 17.2.2009. do 4.6.2009. (list 1310-1320), 33 izvatka po deviznom poslovnom računu društva Galeb d.d. za period od 4.6.2009. do 21.12.2009. (list 1321 -1353), 8 blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. za period od 1.1. do 31.12.2009. sa pripadajućim uplatnicama i isplatnicama (list 1354-1382), 30 računa ispostavljenih od strane društva Galeb d.o.o. društvu Mistral S.R.L. [adresa] u periodu od 9.2.2010. do 31.12.2010. sa zaključnicama kupoprodaje deviza od PBZ d.d. i obavijestima o naplati PBZ d.d. (list 1383-1448), 33 izvatka po kunskom poslovnom računu društvu Galeb d.o.o. za period od 5.1. do 29.12.2010. (list 1449-1480), izvadci po deviznom poslovnom računu društva Galeb d.o.o. za period od 5.1. do 29.12.2010. (list 1481 - 1514), 12 blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. za period od 1.1 .2010. do 31.12.2010. sa pripadajućim uplatnicama i isplatnicama (list 1515-1555), 18 računa ispostavljenih od strane Galeb d.o.o. društvu Mistral S.R.L. [adresa] u periodu od 10.2.2011. do 29.7.2011. sa pripadajućim obavijestima o naplati PBZ, te zaključnicama kupoprodaje deviza PBZ (list 1556-1585), izvadak po kunskom poslovnom računu za Galeb d.o.o. od 19.1.2011. (list 1586), 21 izvadak po deviznom poslovnom računu Galeb d.o.o. za period od 19.1.2011. do 7.9.2011. (list 1587-1607), 3 blagajnička izvješća društva Galeb d.o.o. za period od 1.1.2011. do 31.8.2011. sa pripadajućim uplatnicama i isplatnicama (list 1608-1620), rješenje Trgovačkog suda u Karlovcu br. Tt-06/543-2 od 4.7.2006. (list 1743-1744), izjava o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću od 21.6.2006. (list 1745-1746), ugovor o zakupu prostora sklopljen 1.6.2008. između BP iz [adresa] i društva Galeb d.o.o. iz [adresa] (list 1747), prijavu poreza na dobit za razdoblje od 1.1.2008. do 31.12.2008. za TD Galeb d.o.o. zajedno sa bilancom stanja, računom dobiti i gubitka, izvješćima o primicima od nesamostalnog rada i prijavom PDV-a (list 1748-1793), prijavu poreza na dobit za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1. do 31.12.2009. sa bilancom stanja, računom dobiti i gubitka, izvješćima o primicima od nesamostalnog reda i prijavom PDV-a (list 1794- 1839), prijavu poreza na dobit za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1. 2010. do 31.12.2010. sa bilancom stanja, računom dobiti i gubitka, izvješćima o primicima od nesamostalnog rada i prijavom PDV-a (list 1840-1883), prijavu poreza na dobit za TD Galeb d.o.o. za razdoblje od 1.1. do 31.12.2011. sa bilancom stanja, računom dobiti i gubitka, izvješćima o primicima od nesamostalnog rada i prijavom PDV-a (list 1884- 1924), analitičke kartice Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, Ispostave Slunj za TD Galeb d.o.o. (list 1925-1934), analitičke kartice Porezne uprave za TD Progres d.o.o. (list 1935-1939), podaci HZMO, Područne službe Karlovac, Odjela matične evidencije, kontrole staža, plaća i doprinosa od 3.10.2011. (list 1940 -1941), potvrda Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 16.4.2010. (list 1942), ugovor o poslovnoj suradnji između Progres d.o.o. i Galeb d.o.o. sklopljen u Rijeci 6.4.2007. (list 1946-1951), ugovor o poslovnoj suradnji sklopljen između društva Mistral S.R.L. [adresa] i Galeba d.o.o. u [adresa] 18.1.2008. (list 1952-1955), 27 računa ispostavljenih od strane društva Galeb d.o.o. društvima Rimont S.R.L Monfalcone (8 računa) i društvu Mistral S.R.L. [adresa] (19 računa) u periodu od 10.1.2008. do 31.12.2008. s pripadajućim obavijestima o naplati PBZ-a i zaključnicama kupoprodaje devize PBZ-a (list 1961-2000), 38 izvadaka po kunskom poslovnom računu društva Galeb d.o.o. u periodu od 17.1.2008. do 10.12.2008. (list 2001-2045), dopis Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka od 13.11.2014. (list 2105), stanje računa poreznog obveznika Progres d.o.o. na dan 4.11.2014. po Poreznoj upravi, Područnom uredu Rijeka (list 2106-2135), pregled prometa po računima TD Galeb d.o.o. kod PBZ d.d. (list 2141-2159), pregled prometa po deviznim računima TD Galeb kod PBZ d.d. (list 2160-2175), račun br.19/2011 od 2.9.2011. (list 2183), dnevnih knjiženja TD Galeb za 2008. (list 2184-2205), dnevnik knjiženja TD Galeb za 2009. (list 2206-2228), konto kartice glavne knjige TD Galeb za 2011 (list 2229-2257), Prekršajni nalog Porezne uprave Rijeka, Odjela za prekršajni postupak od 7. 10. 2010. (list 2357 -2365), pravno mišljenje od 20.10.2011., tablice brodogradilišta Genova i Monfalcone, liječnička potvrda i medicinska dokumentacija za 2. opt. od 15.3.2018. i 4.4.2018., e- mail o stručnom mišljenju RRifa od 24. 4. 2018. (list 2408) Odluka Ustavnog suda br. U -II- 5925/10 od 27. veljače 2018. (list 2410-2412), dopis Porezne uprave područnog ureda Karlovac, Službe za nadzor od 15.10.2018. (list 2416), presuda Općinskog suda u Trstu s ovjerenim prijevodom (list 2486-2495), nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka (list 2529-2533), dopuna nalaza i mišljenja vještaka za financije i knjigovodstvo Darija Jankovića (list 2699-2705). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za I. optuženog (list 2745-2746) i prekršajne evidencije (list 2709-2710) i kaznene evidencije za II. optuženika (list 2747-2749) te prekršajne evidencije (list 2711-2712).

3.1. Uz suglasnost stranka pročitani su iskazi svjedoka NP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 751-753) i 12. listopada 2017. (list 2367), PP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 754-756) i 12.1 listopada 2017. (list 2367), ĐP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 762-764) i 12.1 listopada 2017. (list 2367), DP sa zapisnika od 28. svibnja 2013. (list 765 -767) i 16. studenog 2018. (list 2369), ČP sa zapisnika od 22. listopada 2013. (list 1148-1150) i 16. studenog 2017. (list 2369), ZP Smokvina sa zapisnika od 3. prosinca 2013. (list 1155-1157) i 16. studenog 2017. (list 2369) i LP sa zapisnika od 21. kolovoza 2014. (list 2092-2094) i 26. siječnja 2018. (list 2381) te nalaz i mišljenje vještaka za financije i knjigovodstvo Daria Jankovića, sa zapisnika od 24. veljače 2015. (list 2258-2279), 26. siječnja 2018. (list 2381-2382) i 16. prosinca 2025. (list 2750-2752).

4. Nije sporno da je u inkriminirano vrijeme I. optuženi ŠP bio odgovorna osoba trgovačkog društva „Galeb“ d.o.o., a II. optuženi KP odgovorna osoba trgovačkog društva „Progres“ d.o.o. Također, nije sporno da je trgovačko društvo „Galeb“ d.o.o. osnovano u [adresa]. Također, nije sporno da je navedeno trgovačko društvo ispostavilo 106 faktura u ukupnoj vrijednosti od 110.875.976,99 kuna trgovačkim društvima Rimont S.r.l. Monfalcone i Mistral S.r.l. [adresa] iz Italije na ime usluga inženjerske procjene vrijednosti radova kod ugovaranja poslova u brodogradilištima u Italiji te da je trgovačko društvo „Progres“ d.o.o. bilo u blokadi 851 dan, odnosno konstantno od 3. listopada 2011.

5. Spornim se ukazuje, obzirom su se optuženici izjasnili da se ne smatraju krivima, jesu li postupali zajedno i po prethodnom dogovoru, te postupali s ciljem da izbjegnu obveze trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka prema državnom proračunu s osnova poreza na dobit i poreza na dohodak, zatim jesu li u tu svrhu osnovali trgovačko društvo Galeb d.o.o. sa sjedištem na području posebne državne skrbi u [adresa], a potom jesu li ispostavili 106 faktura u ukupnoj vrijednosti od 110.875.976,99 kuna trgovačkim društvima Rimont S.r.l. Monfalcone i Mistral S.r.l. [adresa] iz Italije, iako su znali da usluge trgovačko društvo Galeb d.o.o. nije izvršilo već da u naznačenom iznosu postoji financijska obveza navedenih tvrtki prema trgovačkom društvu Progres d.o.o. Rijeka, jesu li, nakon što su talijanska trgovačka društva uplatili iznose, zajedno podizali novac koji je zatim II. optuženi KP koristio za plaće zaposlenika trgovačkog društva Progres d.o.o. i troškove poslovanja iste tvrtke, bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te jesu li onda izbjegli platiti poreza na dobit u ukupnom iznosu 26.893.611,83 kuna (3.569.395,69 eura) i to za 2009. godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura. Zatim, spornim se ukazuje je li I. optuženi ŠP prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazao kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazao u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.811.961,96 kuna (2.762.222,04 eura) umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu. Dakle, spornim se ukazuje jesu li I. i II. optuženik postupali s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza i u kojem iznosu su oštetili državni proračun Republike Hrvatske, odnosno u kojem iznosu je trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku koris t.

6. U svojoj obrani danoj na kraju dokaznog postupka I. optuženi ŠP naveo je da se u činjeničnom opisu se navode godine 2008., 2009., 2010. i 2011. s time da sigurno tvrdi da trgovačko društvo u 2011. nije moglo ne platiti porez u iznosu od 2.960.865,39 eura zato što je to društvo u toj godini ostvarilo promet od maksimalno 1,5 milijuna eura, pa prema ovome u stvari bi to društvo trebalo ostvariti preko 14.000.000,00 eura prometa što se nikada nije dogodilo. Sve je to dokazano putem faktura. Ujedno tu se navodi da nije plaćan niti porez na dobit, međutim da su oni ostvarivali ovoliku dobit na koju navodno nisu plaćali porez, zasigurno ne bi podizali više kredita u više banaka, a naposljetku i zbog duga od 39.000,00 eura ne bi izgubili privatnu kuću. Vještak za financije naveo da je tijekom vještačenja uzimao podatke od porezne uprave koja je provodila porezni nadzor, a nije samostalno utvrđivao te podatke, pa tako primjerice tijekom poreznog nadzora uzete su u obzir fakture koje je tvrtka Mistral isporučila talijanskoj firmi Fincantieri, pritom je porezna uprava prikazala da je riječ o dobiti hrvatskih firmi što nije točno, jer nisu uzeti u obzir i svi troškovi koji su nastali pa bi taj iznos sigurno bio 15-20 % niži od utvrđenog. Ujedno, I. optuženik je naveo da u cijelosti ostaje pri obrani danoj na zapisniku od 18. ožujka 2019., dok je u toj obrani ostao pri obrani danoj prilikom prvog ispitivanja.

6.1. Pregledana je snimka prvog ispitivanja okrivljenika, kojom prilikom je I. optuženi OP porekao počinjenje kaznenog djela za koje se tereti. Naveo je da trgovačko društvo Galeb d.o.o. ne posluje otkada su završili s poslovima u Italiji, u srpnju ili kolovozu 2011. kada su prestali raditi u brodogradilištu. Društvo Galeb d.o.o. je bio vlasnik Mistrala zajedno s trgovačkim društvom Progres d.o.o., odnosno da je Mistral konzorcij sa sjedištem u [adresa], preko kojeg su oni radili u Italiji, a Galeb d.o.o. je uz Progres d.o.o., bio suvlasnik i suosnivač istog. Društvo Galeb d.o.o. osnovano je isključivo kako bi s društvom Progres d.o.o. osnovao konzorcij Mistral u Italiji, preko kojeg je tamo sve rađeno. Jedno vrijeme su radili preko podružnice u Italiji pod imenom Rimont, međutim isto se nije pokazalo isplativo. Stoga su osnovali Galeb d.o.o. pri čemu su se na osnivanje druge tvrtke odlučili baš na području [adresa] zbog poreznih olakšica, s obzirom da se radilo o području posebne državne skrbi. Galeb d.o.o. je uvijek poslovao, te je on osobno uvijek bio u brodogradilištu kao vlasnik Galeba. Radnici su u brodogradilištu u Italiji bili upućivani preko tvrtke Progres d.o.o., a ne preko tvrtke Galeb d.o.o. U istoj tvrtki je bilo zaposleno šest osoba od ko jih jedna na mjestu knjigovođe, dok ostali nisu ništa radili, ali su dobivali plaće. Isti radnici bili zaposleni isključivo da se zadovolji forma, jer nisu mogli naći adekvatne radnike na području [adresa]. Na upit da pojasni kako se odvijalo poslovanje Galeba d.o.o., a vezano za ispostavljene sporne fakture naznačenim trgovačkim društvima u Italiji, optuženik je prvo naveo da su iste fakture izvršene dobrovoljno, te je on sam izvršio usluge naznačene u istim fakturama, s obzirom da je on osobno bio u naveden im brodogradilištima kao predstavnik, odnosno vlasnik Galeba, jer to nije mogao biti kao zaposlenik Progresa d.o.o., pošto nije imao radnu dozvolu. Na ponovni upit naveo je da su iste usluge obavljali on i njegov otac, s time da su se te usluge odnosile na prikupljanje različitih ponuda za sklapanje poslova na brodogradilištima od kojih ne bi sve završile poslom, tako da su imali oko 200 ugovora godišnje. Pojasnio je da se Galeb d.o.o. bavio tim uslugama, dok se Progres d.o.o. bavio radnom snagom. Poriče osnovanost navoda iz optužnice, te navodi da su predmetne usluge doista učinjene od strane Galeba d.o.o., te su opravdano izdane fakture prvenstveno Mistralu, a samo kratko vrijeme Rimontu, a koje usluge je potom Mistral, nakon što ih je naplatio u Italiji, uplatio na račun Galeba d.o.o. Potvrdio je da je Progres d.o.o. zapao u blokadu, ali da u blokadi nije bio cijelo predmetno vrijeme. Po izvršenim uplatama od strane T i K na račun Galeba d.o.o., on i njegov otac su podizali novčana sredstva, te su ista korištena za plaće zaposlenika Progresa d.o.o. i troškove poslovanja tvrtke. Poriče da bi im pritom bila namjera oštetiti državni proračun i izbjeći porezne obveze. Od 2005. spajali kraj sa krajem, od 2008. do 2010. sa obje tvrtke Progresom d.o.o. i Galebom d.o.o. poslovali su otežano, ali su pokušali nastaviti poslovanje, misleći da će poslije sve moći vratiti, te im nije bila namjera ostvarenje ikakve imovinske koristi, međutim u Italiji su stalno rušili cijene. Također je potvrdio da je u porezn im prijavama poreza na dobit za kritični vremenski period prijavio kao troškove poslovanja Galeba d.o.o. usluge zaračunate po spornim fakturama, navodeći kako je pritom smatrao da imaju pravo na porezne olakšice, te su iste tako i prikazali. Tek godinu ili godinu i pol nakon što je prijavio porez na dobit, te donošenja poreznog rješenja kontaktiran je od strane nekog tijela kako nemaju pravo na iste porezne olakšice, pri čemu je neko ministarstvo donijelo određenu Uredbu po kojoj su im ukinuli to pravo, unatoč tome što je i sada na snazi Zakon o područjima posebne državne skrbi. Trgovačko društvo Galeb su osnovali u [adresa] na području posebne državne skrbi te su zaposlili nekoliko osoba, kako bi bili oslobođeni plaćanja poreza. U firmi je radila jedna osoba računovodstvo, jedan dostavljač, dok je četvero primalo nešto veću od minimalne plaće od kojih je jedna dolazila čistiti. Na području [adresa] nisu našli radnike koji bi mogli raditi u brodogradnji. Do duga je došlo nakon što je Porezna uprava retroaktivno, nakon tri godine, odlučila naplatiti porez, iako su po Zakonu trebali biti oslobođeni plaćanja poreza, jer je firma bila na području posebne državne skrbi. Prvu godinu 2006. morali su platiti porez, a obzirom da su radili samo 9 mjeseci, 2007. su odlučili osnovati konzorcij pod nazivom "Mistral" sa sjedištem u [adresa], koju su osnovala trgovačka društva Progres i Galeb, a koji je vršio poslovanje na području Italije radili su u dva talijanska brodogradilišta. Razlog osnivanja konzorcija je bio taj, jer su lakše dobivali radne dozvole. Poslove je uglavnom vodio njegov otac, a on se bavio statističkim podacima te je prikupljao određene sate od radnika i uspoređivao sa ugovorenim poslovima, te provjeravao dali je određeni ugovor bio u plusu ili minusu. Bio je prisutan zajedno s ocem pri ugovaranju poslova. Dizali su kredite da bi radnicima mogli isplatiti plaće. Radnicima eventualno nisu isplaćene plaće za zadnji mjesec, kada su nastupili financijski problemi, a trgovačka društva Mistral, Galeb i Progres otišle su u stečaj. Do ovog slučaja, nikada nisu imali problema s Poreznom upravom, a Mistral je imao 240- 250 zaposlenih, te su mjesečno odrađivali 10-20 ugovora. On je na pregovore išao kao direktor Galeba, a predstavljao je Mistral. 106 faktura se odnosi na usluge procjena raznih dijelova izgradnje brodova, a to su dogovarali njegov otac i on, a s njima je bio prevoditelj koji je bio zaposlen u Progresu. Njegov otac je metalne struke te se razumio u te poslove i on je donosio završnu ocjenu, jer se cijeli život bavi brodogradnjom. On je samo unosio podatke u tablice da se zna na kojim poslovima dobivaju, a na kojim gube. Troškove su imali na osnovu papira, printera i putnih troškova. Smatra da vještak nije obuhvatio terenski rad za zaposlenike Progresa, na osnovu kojih su imali trošak od oko 250.000,00 eura, a u knjigama je obračunato kao trošak, s obzirom da je terenski dodatak neoporezivi trošak. Progres je izdavao faktura samo za fizički odrađene radove, a njegov otac i on su bili zaposleni u trgovačkom društvu Progres.

7. II. optuženi KP iznosio je svoju obranu, navevši da se Italiji vodio kazneni postupak protiv njega, gdje je osuđen na tri godine zatvora i novčane kazne od 3,3 milijuna eura neplaćenog poreza, iako je ta presuda pogrešna i tamo je proglašen krivim da je imao podružnicu i s kojom podružnicom je činio kazneno djelo, iako ja te podružnice nikada nije imao. Ovdje se navode nekakvi iznosi o dobiti društva, a njihova tvrtka je radila s gubitkom od 10.000.000,00 eura u vrijeme konzorcija Minstral. Sve se to može lako provjeriti kroz fakture konzorcija Minstral. Naravno da se može izračunati i koliko je iznosila satnica za radnike, obzirom da je tada radilo 240 radnika koji su svi radili 176 sati mjesečno i na taj način će se dobiti ukupna suma. Ujedno, optuženik je naveo da ostaje pri ranijim obranama, kada je naveo da oni kao firma propali, bili su veoma loše plaćeni od strane U. Radili su ukupno 14 godina, od toga 7 godina vrlo uspješno, a onda je sve krenulo nizbrdo. I da su im Porezna uprava [adresa] i [adresa] "oprostili" porez, oni bi i tada propali, jer je upravo cilj U bio da propadnu i da preuzmu radnike, jer nisu mogli podnijeti da su oni najbolja tvrtka. Kada je bio požar u brodogradilištu i gdje su upravo radnici njegove firme sanira li popravak u roku od 2 mjeseca, iako je bio predviđen rok od 6 mjeseci. Naime, u svim brodogradilištima u Italiji na čelu je napolitanska mafija i upravo je ona dovela do toga da njihova firma propade, mafija je "nanjušila krv". On je podigao ukupno 5 milijuna eura kredita u hrvatskim bankama, kako bi spasio poslovanje. Milijun eura kredita je podigao u roku od 3 mjeseca 2005., kako bi isplatio svojim radnicima plaće. Može dovesti i dvojicu poslovođa koji su nastavili raditi u Italiji i koji su upravo naveli da je njegova firma više od 50 posto lošije plaćena u odnosu na ostale firme, iako je firma bila najbolja u poslovanju i trebala je biti najbolje plaćena. S su njihovoj firmi ostali dužni 950.000,00 eura, nisu im vratili bankarsku garanciju u iznosu od 450.000,00 eura te su uzeli i alat u vrijednosti od 500.000,00 eura. Nakon toga su optuženika optužili da je namjerno uništio firmu, izvlačio novac iz iste i prao taj novac. Novac koji su dobili od konzorcija usmjeravali su najprije u TD Progres, a kada je ono bilo blokirano u TD Galeb. Svo to vrijeme dok je firma dobro poslovala, pomagao mnogobrojnim sportskim i braniteljskim udrugama, a prethodno je bio vlasnik firme "Tehnokop" koja je 4 godine za redom bila među 200 najboljih firmi u Hrvatskoj. Oni su u firmi trebali fakturirati u drugih 7 godina barem 10 milijuna eura, kako je to bilo u prvih 7 godina, ali S su svaki puta smanjivali cijenu, zbog čega su oni došli u probleme. Zbog cjelokupne ove situacije dobio je više bolesti, ugrađena su mu 4 stenta i obolio je od šećerne bolesti.

7.1. U obrani danoj 18. ožujka 2019. II. optuženik je naveo da je prema njegovoj ideji njegov sin, I. optuženi ŠP, 2006. osnovao tvrtku Galeb d.o.o. kako bi prebrodili financijske teškoće u koje su zapale tvrtke u kojima je on bio odgovorna osoba, pri čemu su iz medija saznali da se ne plaća porez na području [adresa], a bilo im je svejedno hoće li radnike zaposliti iz tog područja ili kojeg drugog. Međutim, previdjeli su da na području [adresa] neće naći radnike s propisanim kvalifikacijama za rad na brodogradilištima pa su morali zaposliti 5-6 radnika s područja [adresa], kako bi ispunili formalne uvjete za priznavanje poreznih olakšica, s time da navodi kako je mislio zaposliti 106, a ne samo 6 radnika. Pritom je naveo kako je imao zaposlenih oko 250 radnika, a na upit što pod time misli, da li na tvrtku Progres d.o.o., isti navodi kako on smatra da je to sve bila jedna firma, odnosno i Progres d.o.o. i Galeb d.o.o. koji su imali zajednički konzorcij u Italiji, jer da je to bilo pravilo poslovanja u Italiji preko konzorcija. Naime, prvo je hrvatska firma Rimont imala podružnicu u Italiji istog naziva, ali je na taj način bilo teško poslovati, pa su se odlučili na konzorcij, odnosno da dvije hrvatske firme osnuju treću firmu u Italiji koja je konzorcij, te su na takav način poslovali sve dok cijena nije sve više padala, odnosno sve do 2008., kada im je žiro -račun blokiran, te je jedini način bio isplatiti radnike putem Galeba d.o.o., znači iz Italije poslati novce na račun Galeba d.o.o., a ne Progresa d.o.o. Sve radnike koje su odveli u Italiju zapošljavali su u Progresu d.o.o., a na upit zašto ih nisu zapošljavali u Galebu d.o.o., navodi da ljudi na području [adresa] nisu imali potrebne kvalifikacije, a da su zaposlili one koje su zaposlili u Progresu d.o.o., dakle, one s prebivalištem izvan područja [adresa], tada ne bi imali pravo na porezne olakšice. U svojoj je obrani potvrdio da su 2009. saznali da nemaju pravo na olakšice, s time da su porez trebali platiti i retroaktivno, već i za 2008. Potvrđuje da su sva novčana sredstva iz Italije u razdoblju od 4 godine preusmjerili na Galeb d.o.o., a ne na Progres d.o.o., upravo zbog blokade računa Progresa d.o.o., pri čemu je prva blokada nastupila 2008., a neprekidna od početka 2010., o kakvom poslovnom koraku je odlučio upravo on osobno, navodeći da je I. optuženikova uloga u svemu tome bila minimalna, da je on radio samo ono što mu je on rekao, odnosno da je upravo on o svemu odlučivao, pa tako i o poslovanju Galeba d.o.o., iako je I. optuženik bio u njemu odgovorna osoba. U svezi spornih faktura naveo je kako im je njihov knjigovođa u Italiji naznačio da na fakturama budu na opisani način upisane usluge, odnosno na što su se fakture odnosile, jer su prema talijanskim propisima Galeb d.o.o. i Progres d.o.o. bili jedno tijelo, pa stoga navodi da je svejedno tko ispostavlja račune, odnosno prima uplate po istima, budući se novci uplaćuju na račun, te se na temelju istih obračunava i plaća porez. U odnosu na usluge koje su naznačene na predmetnim fakturama II. optuženik je prvo naveo da su iste usluge obavili on, njegov sin i neke treće osobe na brodogradilištima, međutim potom je naveo da je to samo formulacija koja je u praksi sasvim drugačija. Na upit da li je te usluge u biti obavljao Progres d.o.o., a fakturirao ih Galeb d.o.o., naveo je kako je predmetne usluge obavljao Mistral, a potom uplate vršio na račun Galeba d.o.o., jer je račun Progresa d.o.o. bio u blokadi. Uplate je podizao njegov sin, te ih uplaćivao na njegov tekući račun, a potom bi on taj novac koristio za isplate plaća radnicima. Na upit da li je Galeb d.o.o. platio porez, navodi da je u početku poslovanja plaćan sve do kriznog poreza 2009., međutim, navodi kako su oni smatrali da nisu u obvezi plaćanja poreza barem tri godine. Misli da se radilo o 2009. kada su dobili odluku da više nemaju pravo na porezne olakšice, međutim smatra takvu odluku pogrešnom, čemu u prilog govori i pravno shvaćanje Pravnog fakulteta u Splitu kojeg su zatražili, te navodi da ne bi ni osnovali tvrtku na području [adresa], da su znali da nemaju pravo na porezne olakšice. Za veliko talijansko brodogradilište Fincanctieri radili su od 1.9.1997. do 3.8.2011 . i to u 4 talijanska brodogradilišta. U prosjeku su zapošljavali 240 radnika, te su bili najbolji kooperanti 14 godina. Nakon toga su im počeli drastično smanjivati ionako nisku cijenu rada. Podigli su nekoliko krediti od PBZ-a kako bi se spasili, a na kraju nisu mogli plaćati poreze i doprinose. Porezna uprava Rijeka blokirala je račun trgovačkog društva Progres račun, a jedini način da isplate plaće radnicima je bilo preko trgovačkog društva Galeb. Nadao se je da će se situacija popraviti i da će se izvući jer su im to obećavali iz Financtieria, a kao razlog smanjivanja cijene rada naveli su gospodarsku krizu. Bili su osuđeni na propast zbog nekoliko ljudi unutar Fincanctieria, te im nikada nisu platili 954.000,00 eura odrađenih poslova, a niti su im vrat ili bankarsku garanciju. Nisu ih tužili, a potraživanje je potvrđeno u stečaju. Porezna uprava Karlovac ih je prijavila financijskoj policiji da peru novac preko firme Galeb. One poslove koje je fakturirala tvrtka Galeb je radio njegov sin, koji je to pratio na kompjuteru. On je radio analitičke poslove procjene vrijednosti posla, što je jako bitno u samom poslu kako ih ne bi prevarili. Te su procjene jako cijenjene i plaćene, te su jedne od najbitnijih. Konzorcij je osnovan 2007. a u njegovom sastavu su bili Progres koji je osnovan 2004., Tehnocoop koji je osnovan 1991. i Galeb koji je osnovan 2006. Prije početka rada s trgovačkim društvom Galeb u [adresa] konzultirao se je s raznim osobama, među ostalim i s IP zaposlenim u ministarstvu, a išao je i u Poreznu upravu u Slunj, te su mu rekli da može poslovati, te da nema nikakvog limita i ograničenja, jedino mora imati pet radnika stalno zaposlenih u [adresa]. 2006. nisu dobili porezne olakšice, jer nisu radili cijelu godinu, odnosno više od 9 mjeseci, iako su ispunili sve zakonske uvjete. Za 2007. i 2008. su dobili porezne olakšice, dok su im 2009. to osporili. Došla je u međuvremenu odluka Vlade da se smanje te olakšice. Nakon toga, obzirom da nisu platili porez, išli su na dogovor u Poreznu upravu u [adresa] i [adresa], te su pribavili i pravno mišljenje od Pravnog fakulteta u Splitu. Mistral je uplaćivao na račun firme Galeb, a zatim je I. optuženik kao direktor, isplaćivao dobiti te ga je prebacivao na njegov račun. On je taj novac dizao i plaćao radnike uplatama na njihove račune. Smatra da vještak nije pravilno uzeo obračun troškova trgovačkog društva Progres, obzirom da nije uzeo u obzir terenski rad radnika, što je prema njihovom grubom izračunu iznosilo oko 80 milijuna kuna. Trgovačko društvo Progres nije imala dobit, jer je on pokrivao manjak, te s toga nije ostvaren dobit od 21 milijun kuna, odnosno ne bi bila iskazana da je uplaćen novac za plaće i terenske dodatke. U [adresa] nije bilo radnika metalske struke koje bi mogao zaposliti preko Galeba. Troškovi I. optuženika nisu bili veliki, samo je tu trebalo znanje. Navodi da nije ostvario nikakvu imovinsku korist, niti je stavio neki novac sa strane. Trovačko društvo Galeb je otišlo u stečaj, a također i ostale njegove firme.

7.2. Prilikom prvog ispitivanja okrivljenika, II. optuženi KP je u bitno naveo sve iste činjenice, kao prilikom obrane dane na raspravi 18. ožujka 2019. i 5. travnja 2024.

8. Na okolnost utvrđivanja spornih okolnosti sud je pročitao iskaze ispitanih svjedoka NP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 751-753) i 12. listopada 2017. (list 2367), PP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 754-756) i 12.1 listopada 2017. (list 2367), ĐP sa zapisnika od 14. svibnja 2013. (list 762- 764) i 12.1 listopada 2017. (list 2367), DP sa zapisnika od 28. svibnja 2013. (list 765-767) i 16. studenog 2018. (list 2369), ČP sa zapisnika od 22. listopada 2013. (list 1148-1150) i 16. studenog 2017. (list 2369), ŠPR sa zapisnika od 3. prosinca 2013. (list 1155-1157) i 16. studenog 2017. (list 2369) i LP sa zapisnika od 21. kolovoza 2014. (list 2092-2094) i 26. siječnja 2018. (list 2381) te nalaz i mišljenje vještaka za financije i knjigovodstvo Daria Jankovića, sa zapisnika od 24. veljače 2015. (list 2258-2279), 26. siječnja 2018. (list 2381-2382) i i 16. prosinca 2025. (list 2750-2752), izvršio uvid i pročitao materijalnu dokumentaciju te je na temelju analize svakog dokaza posebno te dovođenjem istih u međusobnu svezu i povezujući ih s obranom I. i II. optuženika utvrdio da je dokazano da su I. optuženi ŠP i II. optuženi KP u inkriminirano vrijeme od 10. siječnja 2008. do 2. rujna 2011. na način opisan u izreci presude, zajedno i dogovorno počinili kazneno djelo iz članka 292. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. alinejom 2. KZ/97 te ih je za isto kazneno djelo oglasio krivima.

8.1. Iz iskaza svjedokinje NP proizlazi da je u trgovačkom društvu Galeb d.o.o. iz [adresa] bila zaposlena od listopada 2006. do listopada 2011. na radnom mjestu knjigovođe koji posao je obavljala sama. ŠP je bio direktor te tvrtke, a do istog posla je došla preko Zavoda za zapošljavanje, s time da je prilikom zapošljavanja razgovarala s KP, ali je bio prisutan i ŠP. Za vrijeme dok je radila u trgovačkom društvu Galeb d.o.o. ona i ostali zaposlenici su bili uredno prijavl jeni na HZZO i HZMO, te su uredno uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a i plaća je bila redovita. U istom društvu je bilo zaposleno 6 osoba, te uz nju su radili PP, DP, AP, HP i ĐP. Prema registraciji, osnovna djelatnost društva bilo je istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja. Ona je kao knjigovođa dobivala gotove dokumente, račune, uplatnice i slično, koje su joj donosili I. i II. optuženici, a ona je te dokumente knjižila i obavljala poslove na FINA-i i u Poreznoj. Redovno je svaki dan dolazila na posao, na 4 sata, a plaća joj je bila neto oko 5.000,00 kuna. Ostali zaposlenici, svi iz [adresa] i okolice, nisu dolazili redovno na posao. Tvrtka Galeb d.o.o. je njoj i ostalim zaposlenicima ostala dužna zadnje dvije plaće te Poreznoj upravi. Navela je kako su vlasnici prethodno najavili da će prestati poslovati, no nisu naveli razlog za to. Ne sjeća se firmi Mistral i Rimont, te da li bi iste tvrtke bile u poslovnom odnosu s trgovačkim društvom Galeb. Godišnji promet tvrtke je bio više milijuna kuna.

8.2. Iz iskaza svjedokinja PP, ĐP i DP proizlazi da su bile zaposlena u trgovačkom društvu Galeb d.o.o. [adresa] od kraja 2006. do listopada 2011. i da su posao dobile preko Zavoda za zapošljavanje, te su u trgovačkom društvu Galeb d.o.o. razgovarale s NP, dok su ŠP ili KP bili vlasnici te tvrtke. Bile su zaposlene na radnom mjestu čistačice, te su bile prijavljene na minimalnu plaću koja je tada bila oko 2.000,00 kuna, s time da na posao nisu morale dolaziti.

8.3 Iz iskaza svjedokinje ČP proizlazi da je od svibnja 2008. do lipnja 2011. bila zaposlena u tvrtki Progres d.o.o. Rijeka, a prije toga je u periodu od 1997. do 2005. radila u tvrtki Tehnokop d.o.o. Rijeka, a potom u tvrtki Rimont d.o.o. Rijeka. Jedini vlasnik i odgovorna osoba tvrtke Progres d.o.o. bio je KP, pri čemu može reći da su tvrtke Rimont d.o.o. i Tehnokop d.o.o. bile u njegovom vlasništvu. Kao zaposlenica tvrtke Progres d.o.o. Rijeka obavljala je poslove voditelja knjigovodstvenih poslova. Ista tvrtka je u jednom periodu imala 250-280 stalno zaposlenih radnika koji su bili prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a isti su obavljali poslove u brodogradilištima u Italiji i to najviše u Genovi i Montfalconeu, dok su u Rijeci uglavnom bili zaposlenici, koji su obavljali administrativne poslove. Poznato joj je da su plaće i dalje uredno obračunavale nakon što je uslijedila blokada žiro-računa tvrtke, ali je njihova isplata u neto iznosu vršena na način, da je KP vršio uplatu neto plaće i terenskih dodataka na tekuće račune zaposlenika ili isplatom istih u gotovini, s time da je s velikom sigurnošću rekla da su navedena sredstva bila podizana sa žiro - računa tvrtke Galeb d.o.o. [adresa], na čiji su žiro-račun dolazile uplate za poslove obavljane u Italiji. Prema saznanjima imenovane, novac sa žiro -računa tvrtke Galeb d.o.o. podizali su KP i ŠP, da bi potom novac bio uplaćivan na tekući račun MP, otvoren kod PBZ-a, nakon čega se sa istog novac uplaćivao na tekuće račune zaposlenika, odnosno vršile su se isplate u gotovini, a za neto plaće zaposlenika. Također joj je poznato da navedene isplate banka nije tretirala kao isplate plaća zaposlenicima, već vjerojatno kao osobne uplate za koje nije postojala nikakva evidencija, a isplate je obavljao osobno KP, s time da neto plaće nisu isplaćivane radnicima u cijelosti. Tijekom ljeta 2011. dio zaposlenika tvrtke Progres d.o.o. prebačen je u tvrtku Tehnokop d.o.o. Rijeka, međutim krajem kolovoza i početkom rujna 2011. prestalo se s bilo kakvim poslovnim aktivnostima tvrtke, te je svim zaposlenicima uručen otkaz ugovora o radu, a također i njoj, s time da joj je vlasnik tvrtke ostao dužan osam mjesečnih neto plaća.

8.4. Iz iskaza svjedokinje ŠPR, proizlazi da je u trgovačkom društvu Progres d.o.o. Rijeka bila zaposlena od 1. travnja 2008. do 1. svibnja 2011., a KP je bio vlasnik i odgovorna osoba u tvrtki, te da je obavljala poslove referenta za obračun plaća. U to vrijeme poduzeće je imalo između 250 i 270 stalno zaposlenih radnika, koji su uredno bili prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pri čemu je većina zaposlenika tvrtke obavljala poslove u brodogradilištima u Italiji i to u Genovi i Montfalconeu, dok je u Rijeci bilo oko 10 zaposlenika. Doprinosi na plaće prestali su se uplaćivati negdje od srpnja 2008., dok su se neto plaće isplaćivale radnicima na tekući račun koji su isti imali otvorene kod PBZ-a. U vezi terenskog dodatka, navela je da je isti nekada bio isplaćivan na tekuće račune, a ponekad i na ruke radnicima, te je tako bilo do veljače 2010., kada je žiro-račun tvrtke dospio u blokadu, a nakon čega su se plaće obračunavale, ali je njihova isplata u neto iznosu vršena na način da je KP sa svog tekućeg računa novac uplaćivao na tekuće račune zaposlenika, a tijekom zadnjeg perioda pred samo gašenje tvrtke, isplate plaće odvijale su se i u gotovini na ruke. Imenovana je potvrdila da su na žiro - račun tvrtke Galeb d.o.o. iz [adresa] dolazile uplate za odrađene poslove u Italiji, pa kako je na tom računu bilo slobodnih sredstava, ista je iskazala da je njena pretpostavka da je KP mogao taj novac podići i koristiti ga upravo za ove isplate. U svezi uplata u gotovini za koje može pretpostaviti da su postojale, jer je iste i sama primala, navela je kako u tvrtki nije postojala nikakva evidencija, te je iste obavljao osobno KP.

8.5. Iz iskaza svjedoka LP proizlazi kako je bio imenovan stečajnim upraviteljem u stečajnom postupku koji se vodio nad stečajnim dužnikom Progres d.o.o. Rijeka. Odmah po otvaranju postupka izvršio je pregled financijske dokumentacije tvrtke Progres d.o.o., pri čemu je utvrdio kako isto društvo ima neznatnu imovinu, nenaplativa potraživanja, te dugovanja preko milijun kuna, slijedom čega je zaključeno da se neće moći podmiriti niti troškovi stečajnog postupka, te je isti zaključen. Dugovanja su se ponajviše odnosila na neisplaćene plaće radnicima Progresa d.o.o., te na obvezu s osnova neisplaćenih doprinosa na plaće, odnosno obveznih poreza. Žiro-račun Progresa d.o.o. je bio duže vremena u blokadi prije otvaranja stečajnog postupka. Tvrtka Progres d.o.o. je zapošljavala oko 200 radnika, s time da se pritom radilo o radnicima, koji su radili na terenima, ponajviše na brodogradilištima u Italiji. Nije se mogao točno očitovati na koji su im način isplaćivane plaće, već je samo naveo kako može pretpostaviti da su nekim radnicima plaće isplaćivane „na crno“, s obzirom da dio radnika nije prijavio svoje tražbine u stečajnom postupku, očito oni kojima su plaće na neki način isplaćene. Dio radnika je svoja potraživanja s osnova neisplaćenih plaća u stečajnom postupku uredno prijavio. Tijekom stečajnog postupka radnici kojima nisu isplaćene plaće su namireni preko Državne agencije za radnička potraživanja prema pravilima iste agencije za namirenja, time da su i dalje ostale neizvršene obveze s osnova poreza na dohodak, te svih obveznih doprinosa vezanih uz plaće. Poznato mu je da je Progres d.o.o. na neki način poslovao s tvrtkom Galeb d.o.o., pri čemu mu je poznato da se radi o istim vlasnicima, dok drugih saznanja o poslovnim odnosima te dvije tvrtke nema.

8.6. Iz izvješća stečajnog upravitelja LP u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Progres d.o.o. u stečaju Rijeka za koju se stečajni postupak se vodio pred Trgovačkim sudom u Rijeci pod brojem St-797/11, proizlazi da se prijave tražbina većine radnika trgovačkog društva Progres d.o.o. njih 314 odnosila na poreze i doprinose kao osnove tražbina, a tek neznatan broj prijava radnika se odnosi na plaće. Također, iz rješenja Trgovačkog suda u Rijeci br. St-797/11 od 13. travnja 2012. utvrđeno je da su u stečajnom postupku nad dužnikom Progres d.o.o. tražbine navedenih vjerovnika utvrđene kao tražbine prvog višeg isplatnog reda. Iz istog spisa proizlazi da je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka 6. listopada 2011. podnio sam dužnik Progres d.o.o. Iz izvješća, koje je sačinio imenovani stečajni upravitelj, vidljiv je i podatak o solventnosti dužnika odnosno trgovačkog društva Progresa d.o.o. na dan 13. prosinca 2011. odnosno da je račun istog društva tada bio u neprekidnoj blokadi ukupno 679 dana, te su na istome postojale evidentirane nepodmirene obveze u iznosu od 9.434.249,50 kuna, dok je prezaduženost bilo teško procijeniti, jer nije postojala bilanca dužnika za 2011.

8.7. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra trgovačkih društava proizlazi da je I. optuženik ŠP bio jedini osnivač i kao direktor odgovorna osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva Galeb d.o.o. sa sjedištem u [adresa], pojedinačno i samostalno od 21. lipnja 2006. do 20. siječnja 2015. kada je otvoren stečajni postupak. Društvo je brisano iz sudskog registra rješenjem od 26. ožujka 2015.

8.8. Iz povijesnog izvadak iz sudskog registra trgovačkih društava nesporno proizlazi da je II. optuženi KP bio jedini osnivač i direktor trgovačkog društva Progres d.o.o. iz [adresa], koji je društvo zastupao pojedinačno i samostalno od 2. travnja 2007. do 18. siječnja 2013., kada je otvoren stečajni postupak. Društvo je brisano iz sudskog registra rješenjem od 2. srpnja 2013. U odnosu na ostale firme u kojima je II. optuženi KP bio odgovorna osoba Rimont d.o.o. je također otišlo u stečaj, te je brisano iz sudskog registra 2017., a Tehnocoop d.o.o. je likvidirano 2018.

8.9. Spisu prileži 106 računa koje je društvo Galeb d.o.o. iz [adresa] ispostavilo društvima Rimont S.R.L. Montfalcone i Maksimirska 51, S.R.L. Trieste, tijekom utuženog vremenskog razdoblja, i to 27 računa ispostavljenih u vremenskom periodu od 10. siječnja do 31. prosinca 2008., od kojih 8 računa ispostavljenih društvu Rimont S.R.L. Montfalcone, te 19 računa ispostavljenih društvu Maksimirska 51, S.R.L. Trieste na osnovu kojih su unajmljene inženjerske usluge u ukupnom iznosu od 2.368.000 eura, nadalje, 30 računa ispostavljenih od strane društva Galeb d.o.o. društvu Maksimirska 51, S.R.L. Trieste, a u vremenskom periodu od 9. veljače do 31. prosinca 2009. na ukupni iznos od 2.770.000 eura, nadalje, 30 računa dostavljenih društvu Maksimirska 51, S.R.L. Trieste u vremenskom periodu od 9. veljače do 31. prosinca 2010. u ukupnom iznosu od 7.440.910,10 eura, nadalje, 18 računa društva Galeb d.o.o. ispostavljenih društvu Maksimirska 51, S.R.L. Trieste u vremenskom periodu od 10. veljače do 29. srpnja 2011. na ukupni iznos od 2.582.000 eura, te račun br.19/2011 od 2.9.2011.

8.10. Iz Dnevnika knjiženja za 2008., 2009. te konto kartica glavne knjige za 2011. proizlazi da je kunska protuvrijednost predmetnih faktura u ukupnom iznosu od 110.875.979,99 kuna.

8.11. Iz računa dobiti i gubitka za 2008., 2009., 2010., te 2011 za trgovačko društvo Galeb d.o.o. proizlazi da visina iskazanih prihoda od prodaje koja je u istima naznačena odgovara sumi prihoda obračunatih u fakturama, koje se odnose na usluge koje je isto društvo obračunalo tvrtkama Mistral i Rimont.

8.12. Iz izvadaka po kunskom i deviznom poslovnom računu trgovačko društva Galeb d.o.o. za predmetno razdoblje vidljive su uplate – prodaje, odnosno promjene po istim poslovnim računima, pa tako ima 38 izvadaka po kunskom poslovnom računu za vremenski period od 17. siječnja do 10. prosinca 2008., 10 izvadaka po kunskom poslovnom računu za vremenski period od 17. veljače do 4. lipnja 2009., te 33 izvatka po deviznom poslovnom računu društva Galeb d.o.o. za vremenski period od 4. lipnja do 21. prosinca 2009., 33 izvatka po kunskom poslovnom računu za period od 5. siječnja do 29. prosinca 2010., te izvadak po deviznom poslovnom računu iz kojih su vidljive uplate, odnosno promjene po poslovnom računu za period od 5. siječnja do 29. prosinca 2010., nadalje jedan izvadak po kunskom poslovnom računu od 19. siječnja 2011., iz kojeg je vidljiva uplata-prodaja deviza, te 21 izvadak po deviznom poslovnom računu društva Galeb, iz kojih su u vremenskom periodu od 19. siječnja do 7. rujna 2011. razvidne uplate, odnosno promjene po poslovnom računu. Iz navedenih izvadaka razvidno je da su svi računi tijekom promatranog razdoblja naplaćeni, te je potom od naplaćenih iznosa trgovačkog društva Galeb d.o.o. svojoj poslovnoj banci, odnosno Privrednoj banci d.d. Zagreb prodalo novčana sredstva, te ostvarilo priliv kunskih novčanih sredstava na svoj žiro račun i to tijekom 2008. u iznosu od 17.049.970,80 kuna, tijekom 2009. 18.486.866,00 kuna, tijekom 2010. 50.338.667,00 kuna, te tijekom 2011. u iznosu od 19.073.799,00 kuna.

8.13. Iz blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. vidljivo je da su tijekom utuženog vremenskog razdoblja s poslovnog računa društva podignuti i u blagajnu društva uplaćeni novčani iznosi koji su se po primitku u blagajnu istog dana isplaćivali na ime dobiti, odnosno akontacije dobiti. Prema oznaci primatelja na blagajničkim isplatnicama, isplate su primili I. optuženi ŠP i II. optuženi KP. Spisu prileži i 18 blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. za vremenski period od 1. siječnja do 31. prosinca 2008., iz kojih je razvidno podizanje gotovine sa žiro-računa istog društva na ime podizanja akontacije dobiti u ukupnom iznosu od 15.834.000 kuna, nadalje, 8 blagajničkih izvješća za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2009., iz kojih je razvidno podizanje akontacije dobiti na ime ŠP i KP u ukupnom iznosu od 17.082.000,00 kune, nadalje 12 blagajničkih izvješća istog društva za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2010., iz kojih je razvidno podizanje gotovine sa žiro-računa društva u ukupnom iznosu od 46.746.300,00 kuna, te 3 blagajnička izvješća društva Galeb za period od 1. siječnja do 31. kolovoza 2011., iz kojih je razvidno podizanje gotovine u ukupnom iznosu od 21.863.000,00 kune.

8.14. Iz poreznih prijava poreza na dobit za razdoblje od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2008., od 1. siječnja 2009. do 31. siječnja 2009., od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. te od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2011. za trgovačko društvo Galeb d.o.o. zajedno s bilancama stanja, računima dobiti i gubitka, te izvješćima o primicima od nesamostalnog rada i prijavama PDV-a proizlazi da je trgovačko društvo Galeb d.o.o. prikazao prihode ostvarene po fakturama izdanim trgovačkim društvima Rimont S.r.l. i Mistral S.r.l. u iznosu od 110.875.976,99 kuna, po kojim fakturama je obračunao porez na dobit u iznosu od 21.747.278,10 kuna, koji iznos je umanjio na ime poreznih olakšica za iznos od 20.811.961,94 kuna uslijed obavljanja djelatnosti na području posebne državne skrbi te je nakon korištenja poreznih olakšica u navedenom iznosu utvrđena porezna obveza od 935.316,16 kuna, s time da u poslovnim knjigama za 2011., a suprotno poreznoj prijavi, ne iskazuje obvezu plaćanja poreza na dobit u navedenom iznosu, već svu ostvarenu dobit, bez umanjenja za porez, knjiži u zadržanu dobit, sukladno kontu 9360 glavne knjige trgovačkog društva Galeb d.o.o. Dakle, a pojedinačno po godinama, za 2008., 2009. i 2010. trgovačko društvo Galeb d.o.o. nije iskazivalo obvezu poreza na dobit, a za 2011. je iskazivalo obvezu poreza na dobit u iznosu od 935.316,16 kuna (25% od utvrđene dobiti).

8.15. Iz prijave poreza na dobit za trgovačko društvo Progres d.o.o. za razdoblje od 6. travnja 2007. do 31. prosinca 2007., od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2008., od 1. siječnja 2009. do 31.1 prosinca 2009., te od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010., s računima dobiti i gubitka i bilancama, vidljivi su prihodi i rashodi istog društva u naznačenom razdoblju odnosno da je društvo za razdoblje od 2008. do 2010. poslovalo s gubitkom, dok je u 2010. iskazalo samo rashode poslovanja bez ikakvih prihoda, odnosno društvo je, uzimajući u obzir ukupne prihode i rashode, isti period završilo s akumuliranim gubitkom od 53.501.033,00 kune.

8.16. Iz dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac od 30. siječnja 2014. proizlazi da trgovačko društvo Galeb d.o.o. iza poslovne 2011. nije poslovalo, odnosno da prema evidencijama u društvu nema zaposlenih djelatnika, da su mjesečni i godišnji obračuna PDV-a predani posljednji za 2012., ali svi s 0,00 kn, te da su godišnju prijavu poreza na dobit zaprimili posljednju za 2011. Nadalje, prema podacima istog tijela, nema evidentiranog prometa putem poslovnih računa društva Galeb d.o.o. iza 2011., kada je promet iznosio 24.965.206,69 kuna. Žiro računi poreznog obveznika Galeb d.o.o. u neprekidnoj su blokadi od 3. listopada 2011., međutim, od tada pa sve do dana pisanja dopisa prema rješenju o osiguranju naplate blokadama žiro računa, ništa nije naplaćeno. U svezi eventualnih nenaplaćenih potraživanja nemaju podataka, a ako i postoje, mogli su nastati iza 31. kolovoza 2011. Naime, s tim datumom do nadnevka do kojeg se obavljao porezni nadzor, svi računi izdani su zaključno s 29. srpnjem 2011. te su bili naplaćeni do zaključno s 11. kolovozom 2011. dok su prema riječima poreznog obveznika, ugovori o poslovnoj suradnji, zbog gospodarske krize u Italiji, raskinuti zaključno s 31. srpnjem 2011.

8.17. Iz dopisa FINA-e, Podružnice Karlovac od 31. siječnja 2014., u prilogu kojeg dopisa je dostavljen očevidnik o danima insolventnosti za trgovačko društvo Galeb d.o.o. [adresa], proizlazi da je isto društvo u neprekidnoj blokadi 851 dan, odnosno od 3. listopada 2011. Također je dostavljen i očevidnik o redoslijedu plaćanja iz kojeg je vidljivo stanje blokade odnosno ukupni iznos nepodmirenih obveza i to u iznosu od 53.686.503,81 kuna.

8.18. Iz dopisa Porezne uprave, Područnog ureda Rijeka od 13. studenog 2014., proizlazi da je nad poreznim obveznikom Progres d.o.o. za usluge i preradu metala u stečaju sa sjedištem u [adresa], rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci, poslovni broj St-797/11 od 18. siječnja 2012. pokrenut stečajni postupak, te su ukupna dugovanja po osnovi poreza i doprinosa na dan 18. siječnja 2012. prijavljena u stečajnu masu u iznosu od 65.106.290,48 kuna, od čega glavnica iznosi 58.277.594,34 kuna, a kamate 6.828.696,14 kuna, kojim navodima su priložene knjigovodstvene kartice. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci, pod istim poslovnim brojem, od 22. ožujka 2013. obustavljen je i zaključen stečajni postupak nad naznačenim stečajnim dužnikom, te je rješenjem istog suda pod poslovnim brojem Tt-13/4836-2 od 2. srpnja 2013. objavljen upis brisanja istog društva.

8.19. Iz dopisa Porezne uprave , Područnog ureda Karlovac, Službe za nadzor od 15. listopada 2018. proizlazi da prema Zakonu o području posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/2008) porezni obveznik može ostvarivati prava uz određene uvijete koje porezni obveznik Galeb d.o.o. nije zadovoljio. U zapisniku od 20. travnja 2012. opisani su razlozi zbog čega porezni obveznik Galeb d.o.o. nije ostvario pravo na propisanu poreznu olakšicu za 2008. U istom zapisniku se navodi da je porezni obveznik Galeb d.o.o. na rednom broju 38 PD obrasca za 2008. iskazao poreznu osnovicu u iznosu od 16.696.367,00 kuna, te primjenom propisane stope od 20% na iskazanu poreznu osnovicu porezni obveznik je utvrdio obvezu poreza na dobit u visini od 3.339.273,40 kuna. Utvrđenu poreznu obvezu obveznik je umanjio za 100% olakšice i oslobođenja za područje posebne državne skrbi temeljem članka 6. stavka 1. točke 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08) te članka 42. Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 53/09) i na rednom broju 53 PD obrasca iskazao poreznu obvezu u iznosu od 0,00 kuna. Odredbama članka 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08), te odredbama članka 4. Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 53/09) propisano je da obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, pri čemu više od pet zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. do 2010. U skladu s odredbama članka 24. stavak 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi, iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za vremensko razdoblje od 2008. do 2010. utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. Sukladno članku 2. stavak 2. Uredbe (EZ-a) sadržane u Odluci o objavi pravila o potporama male vrijednosti („Narodne novine“ broj 45/07), ukupna potpora koja se može dodijeliti, tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine, pojedinom poduzetniku u ostalim djelatnostima, isključujući djelatnost poljoprivrede i ribarstva, ne smije prijeći iznos od 200.000,00 eura, u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan odobrenja potpore. Nadalje člankom 6. i 7. Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“ broj 53/09) propisan je postupak podnošenja prijave za korištenje prava na poreznu olakšicu kao i oblik i sadržaj prijave koju obveznici poreza na dobit podnose Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva do 15. ožujka tekuće godine za proteklu fiskalnu godinu. Na osnovu Potvrde od 12. listopada 2009. izdane od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva

- točki 1. porezni obveznik za 2008. ostvaruje pravo na poreznu olakšicu u iznosu od 1.485.024,80 kuna prema članku 24. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“ broj 86/08), te odredbama članka 54. Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“ br. 53/09).

8.19.1. Iz navedene Potvrde Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva je na osnovu prijave i priloženih isprava poreznog obveznika utvrdilo: a) da je porezni obveznik od obavljanja pretežite ostale djelatnosti ostvarilo prihod od 17. 118. 819, 00 kuna, b) da zapošljava ukupno 6 radnika, od kojih je 6 zaposleno na neodređeno vrijeme, i imaju prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, te c)da tijekom 2008. i prethodne dvije fiskalne godine nije ostvario potpore male vrijednosti. Točka 2. iste Potvrde određuje da trgovačko društvo Galeb d.o.o. iz [adresa] za 2008. ostvaruje pravo na poreznu olakšicu u iznosu od 1.854.248,60 kuna, sukladno Odluci o objavljivanju pravila o regionalnim potporama na temelju općih propisa o državnim potporama, što ukupno prema točki 1.12. iznosi 3.339.273,40 kuna. Prema temeljnim odredbama Zakona o području posebne državne skrbi člankom 1. i 2., radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticaja demografskog i gospodarskog napretka, povratka prijeratnog stanovništva, uvedene su poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak te prava pravnih osoba na porezne olakšice popisane člankom 24. istog Zakona. Obavljenim poreznim nadzorom utvrđeno je da porezni obveznik ne obavlja nikakvu djelatnost na području posebne državne skrbi, da je formalno zaposleno 5 zaposlenika na poslovima vozača, "čistačice, službenice“, a kroz dokumentaciju nije vidljiva njihova poslovna aktivnost. Porezna uprava navodi da je i sam porezni obveznik u pisanoj izjavi naveo da je poduzeće Galeb d.o.o. osnovano radi nulte stope poreza na dobit (a što su potvrdili i I. i II. optuženik u svojim obranama) koju je donio Hrvatski Sabor, te da je bila namjera zaposliti što veći broj radnika iz [adresa] i okolice i odaslati ih na rad u Italiju, međutim, ubrzo se pokazalo da u [adresa] nema stručnih radnika za brodogradnju. Slijedom navedenog Porezna uprava je utvrdila, s obzirom da porezni obveznik nije obavlja nikakvu djelatnost na području posebne skrbi ili izvan područja posebne državne skrbi, te da zaposleni radnici, osim knjigovođe, nisu obavljali nikakve radne zadatke, već su zaposleni samo radi zadovoljavanja broja zaposlenih radi korištenja porezne olakšice, porezni obveznik nema pravo korištenja prava oslobođenja od plaćanja poreza na dobit sukladno Zakonu o području posebne državne skrbi, bez obzira na prethodno dobivenu Potvrdu od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva od 12.10.2009. Budući su iznijeti dokazi radi kojih porezni obveznik nije mogao ostvariti olakšicu od plaćanja poreza na dobit, da se isti dokazi odnose i na slijedeće godine rada 2009., 2010. i 2011. porezni obveznik Galeb d. o. o. ne ostvaruje pravo na olakšicu iz Zakona o područjima posebne državne skrbi, navodi se u dopisu Porezne uprave područnog ureda Karlovac, Službe za nadzor od 15.10.2018.

8.20. Iz presude Općinskog suda u Trstu s ovjerenim prijevodom (list 2486-2495), proizlazi da je II. optuženik proglašen krivim za utaju poreza, međutim navedeni predmet nije obuhvaćen činjeničnim supstratom ovog kaznenog postupka.

8.21. Iz nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka Daria Jankovića proizlazi da je trgovačko društvo Galeb d.o.o. [adresa] u vremenskom razdoblju od 10. siječnja 2008. do 2. rujna 2011., društvima Rimont S.r.l.Monfalcone i Mistral S.r.l. [adresa] izdalo 106 faktura u ukupnoj vrijednosti od 15.170.000 eura, odnosno 110.875.976,99 kuna, kojim su fakturama obračunate usluge inženjerske procjene vrijednosti radova kod ugovaranja poslova na brodogradilištu na predmontaži sekcija i montaži cjevarskih radova. Na predmetnim fakturama, osim naznačenog opisa, nije detaljno opisano na koje se točno usluge odnose, niti su uz preslike faktura priložene učinjene procjene, tako da nije moguće utvrditi što je procjenom obuhvaćeno, a niti koja je kvalifikacija potrebna da bi se fakturirane usluge obavile, pa vještak u konkretnom slučaju navodi kako ne može procijeniti s obzirom na svoje stručno znanje da li su navedeni radovi mogli biti obavljeni od strane dviju osoba, a kako to proizlazi iz obrana optuženika, s time da navodi kako I. i II. optuženik nisu zaposlenici istog društva. Međutim, vještak dalje navodi kako iste fakture ne zadovoljavaju odredbe iz Zakona o računovodstvu i Općeg poreznog zakona kojim bi iste bile vjerodostojne. Također, uvidom u račun dobiti i gubitka, te dnevnike knjiženja 2008. i 2009. i konto karticu glavne knjige za 2011. utvrđeno je da nema troška za primljene intelektualne usluge, pa vještak zaključuje da usluge fakturirane spomenutim društvima nisu naručene, isporučene i plaćene nekim trećim osobama izvan društva, odnosno da Galeb d.o.o. u okviru svoje poslovne aktivnosti ove usluge nije primio od treće strane, te ih potom obračunao ino kupcima Mistralu i Rimontu. Stoga vještak zaključuje da ostvarena dobit nije bila vezana uz poslovnu aktivnost trgovačkog društva Galeb d.o.o. i zaposlenih radnika u trgovačkom društvu Galeb d.o.o., pa stoga društvo u inkriminiranom razdoblju nije ostvario, niti pravo na korištenje poreznih olakšica pri plaćanju poreza na dobit. Iz nalaza i mišljenja nadalje proizlazi da su predmetne fakture doista proknjižene u knjigovodstvu trgovačkog društva Galeb d.o.o., da ne podliježu PDV-u, dok se porez na dobit knjiži na kraju poslovne godine po izvršenom godišnjem obračunu. Činjenica da je fakturiranje izvršeno inozemnim društvima koji čine konzorcij s društvom koje je fakture ispostavilo, nema nikakav utjecaj na utvrđenje poreznih obveza. Prihodi obračunati u fakturama koji se odnose na usluge koje je trgovačko društvo Galeb d.o.o. tijekom navedenih godina obračunalo tvrtkama Mistral i Rimont odgovaraju visini iskazanih prihoda od prodaje u računima dobiti i gubitka iste tvrtke za navedene godine, te da su svi prihodi od prodaje ostvareni prodajom usluga navedenim talijanskim tvrtkama. Vještak je utvrdio da su s poslovnog računa trgovačkog društva Galeb d.o.o., a pojedinačno po svakoj godini, podignuti i u blagajnu istog društva uplaćeni isti iznosi, kao i da se tako primljen novac u blagajnu istog dana isplaćivao na ime dobiti, odnosno akontacije dobiti, pri čemu prema oznakama primatelja na blagajničkim isplatnicama proizlazi da su isplate primali I. i II. optuženik. U svom nalazu i mišljenju vještak nadalje utvrđuje obveze trgovačkog društva Progresa d.o.o. Rijeka s osnova porezna na dohodak i ostalih davanja u razdoblju od 2008. - 2011. u iznosu od 29.364.464,68 kuna, s time da je Progres d.o.o. svoje obveze prikazivao i prijavljivao kroz mjesečne obračune, no nije ih zbog blokade računa plaćao. Prihode ostvarene po fakturama izdanim naznačenim talijanskim trgovačkim društvima u iznosu od 110.875.976,99 kuna I. optuženik, kao odgovorna osoba trgovačkog društva Galeb d.o.o. prikazao je u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo koje je podnio nadležnoj poreznoj upravi. Po istim fakturama trgovačko društvo Galeb d.o.o. obračunao je porez na dobit u ukupnom iznosu od 21.747.278,10 kuna, koji iznos je potom umanjio na ime poreznih olakšica na iznos od 20.811.961,94 kuna, zbog toga što je obavljalo djelatnost na području posebne državne skrbi, tako da je nakon korištenja poreznih olakšica u navedenom iznosu utvrđena porezna obveza od 935.316,16 kuna. Pritom, društvo u poslovn im knjigama za 2011., a suprotno poreznoj prijavi, ne iskazuje obvezu plaćanja poreza na dobit u visini od 935.316,16 kuna. Vještak je pritom mišljenja da trgovačko društvo Galeb d.o.o. nije zadovoljilo kumulativne uvjete potrebne da bi ostvarilo porezne o lakšice u iznosu navedenom u prijavama poreza na dobit (PD obrascu) za razdoblje 2008. -2011., te navodi da ukupno dugovanje trgovačkog društva Galeb d.o.o. s osnove poreza na dobit za razdoblje od 2008. do 2011. iznosi 21.747.278,10 kuna, te da isto društvo nije platilo ništa od navedene obveze. Također, vještak utvrđuje da su prihodi po predmetnim fakturama jedini prihod kojeg je trgovačko društvo Galeb d.o.o. ostvarilo prodajom roba i usluga, odnosno da nije bilo tih faktura društvo ne bi tijekom inkriminiranog razdoblja uopće ostvarivalo prihode. Trgovačko društvo Galeb d.o.o. je u inkriminiranom razdoblju ostvarilo vrlo visoke prihode uz neuobičajeno niske ukupne rashode poslovanja koji čine tek 2,1% ukupnih prihoda, a što dovodi do profitabilnosti od nevjerojatnih 97,9 %, što evidentno ukazuje na neusklađenost prihodne i rashodne strane poslovanja trgovačkog društva Galeb d.o.o., s time da je tako velika profitabilnost društva izuzetak koji vještak u svojoj dosadašnjoj praksi nije nikada vidio. Istovremeno kod trgovačkog društva Progres d.o.o. je situacija takva da je društvo tijekom cijelog inkriminiranog razdoblja poslovalo ostvarujući vrlo visoke gubitke od 53.501.033,00 kuna, te tek sa konsolidacijom, odnosno zbrajanjem prihoda i rashoda na nivou oba društva dolazi do drugačije situacije te bi tek zajednički kroz promatrano razdoblje ostvarili ukupne prihode od 173.664,691,00 kuna, te ukupne rashode od 118.449.334,00 kuna, a što bi rezultiralo pozitivnim poslovanjem dobiti cjelokupne grupacije u iznosu od 55.235,357,00 kuna, pri čemu vještak nije uzeo u obzir 2011., jer je tada nad društvom Progres pokrenut stečaj, a u opisanom bi slučaju profitabilnost društva iznosila 24%.

8.21.1. U pisanoj dopuni nalaza i mišljenja vještak je naveo da je utvrdio da da postoji izbjegavanje plaćanja poreza s osnova poreza na dobit kod trgovačkog društva Galeb d.o.o. u razdoblju od 2008. do 2011. godine od ukupno 2.762.222,04 eura, od čeg se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu I 372.413,36 eura na 2011. godinu. U odnosu na trgovačko društvo Progres d.o.o., vještak na osnovu dostupne dokumentacije u spisu predmeta nije mogao decidirano utvrditi da bi ovo društvo postupalo s namjerom izbjegavanje plaćanja poreza s osnova poreza na dobit, poreza na dohodak te obveznih doprinosa na plaće zaposlenika. Točno je da je poreznim nadzorom utvrđena porezna obveza poreznog obveznika Progres d.o.o. s osnova javnih davanja, ali u osnovnom nalazu nisu provjeravali nadzorom utvrđene iznose neplaćenih i neobračunatih javnih davanja, jer im to nije niti bilo dano u zadaću kod izrade osnovnog nalaza. Plaće radnicima nisu isplaćivane s tekućih računa II. optuženika (ili I. optuženika) već su iste, u vrijeme blokade računa, prema tvrdnji svjedoka i radnica TD Progres ČP (spis list 1148) i ŠPR (list 1155) isplaćivane iz gotovine. Isplate iz gotovine ne podliježe nikakvoj kontroli, osim ako su prilikom isplate sačinjavane priznanice/isplatnice i slično, a takve dokumente vještak u spisu predmeta nije pronašao.Na temelju raspoložive dokumentacije nije moguće utvrditi u kojem su vremenskom razdoblju i u kojem iznosu isplate plaća radnicima TD Progres obavljane gotovinom koja bi bila podignuta s poslovnog računa TD Galeb.

8.21.2. U dopuni nalaza i mišljenja na raspravi vještak je dodao da je iz iskaza svjedokinja ČP i ŠPR utvrdio da je trgovačko društvo Progres d.o.o. zbog blokade računa plaće radnicima od veljače 2010. isplaćivao u gotovini, pretpostavlja na ruke. Iz dokumentacije koju je imao na uvid vidljivo je da je porezna uprava teretila trgovačko društvo Progres d.o.o. za obračun plaća koji su isplaćene i nakon veljače 2010. pa i onaj prije tog mjeseca. Na upit dali je društvo Galeb bilo u obvezi plaćanja poreza na dobit, s obzirom da je njegovo sjedište od posebne državne skrbi, naveo je mišljenje da je to trgovačko društvo bilo u obvezi plaćanja poreza na dobit s obzirom da nije zadovoljilo uvijete koje se pred takva društva postavljaju po Zakonu o područjima posebne državne skrbi i Pravilniku o načinu ostvarivanja porezne olakšice, kao i o Odluci o objavljivanju o potporama male vrijednosti. Nije tražio nikakvo mišljenje porezne uprave, niti je dobio takav zadatak, a opet bi ga morao tumačiti u nalazu. Na upit na koju grupaciju misli kada navodi da bi rezultat odnosno dobit bila 55 milijuna kuna navodi da je to pod pretpostavkom dva promatrana trgovačka društva Galeb d.o.o. i Progres d.o.o. Nisu promatrana trgovačka društva sa sjedištem u [adresa] Mistral s.r.l. i Rimont s.r.l., te upućuje na svoj nalaz i mišljenje na stranicama 16 i 17., a nije mu bio dan zadatak da bi utvrđuje tijek novca po podignutoj gotovini iz TD Galeb. Na upit dali dopušta mogućnost da bi I. i II. optuženici mogli izvršiti usluge inženjerske procjene koje su specificirane frakturama, naveo je da se kao financijski vještak ne može upuštati u takve procjene, s obzirom da to nije njegovo područje, može samo dopustiti takvu mogućnost. Na pitanje koji troškovi nastaju prilikom intelektualne usluge procjene sačinjene od samih direktora primjenom njihovog stručnog znanja, naveo je bi nastali materijalni troškovi papira, prijepisa i struje. Na pitanje kako je došao do iznosa od 55 milijuna kuna dobiti, naveo je da je došao konsolidacijom rezultata računa dobiti i gubitka ovih dviju firmi. U konkretnom slučaju zbrojeni su svi prihodi i svi rashodi nastali u ovom društvu, a kako je prikazano na stranicama 16 i 17 nalaza. U tom iznosu zajedničkih troškova obuhvaćeni su svi troškovi koji su knjiženi u trgovačkom društvu Progres d.o.o. i Galeb d.o.o. Ukoliko neke plaće, terenski dodaci ili bilo kakav drugi trošak nije knjižen tada nije iskazan u njegovom zbiru. U odnosu na tvrdnju II. optuženika ako je raspolagao sa 55 milijuna kuna dobiti, kako to da je mogao ostati dužan za poreze i doprinose, ističe da je u prvom redu postojanje dobiti ne mora nužno značiti i da postoji u tom iznosu raspoloživa količina novca, npr. ako potraživanja nisu naplaćena. Ovdje je bitno ističi i činjenicu da su potraživanja koja je naplatilo trgovačko društvo Galeb kroz cijelo inkriminirano razdoblje dizana u gotovini sa žiro računa trgovačkog društva Galeb d.o.o.

8.21.3. U dopuni nalaza i mišljenja na raspravi 16. prosinca 2025. vještak je naveo da što se tiče trgovačkog društva Progres d.o.o., sve neprijavljene porezne obveze uključivo i obveze po obveznim doprinosima koje se plaćaju prilikom isplate plaće su utvrđene poreznim nadzorom i poreznim rješenjem, te je isti u pisanom nalazu rekapitulirao činjenice koje su utvrđene poreznim nadzorom. Međutim, to nisu činjenicu koje je utvrdio on kao vještak, već porezni nadzor. Izvan toga, s obzirom da je nad trgovačkim društvom Progres d.o.o. pokrenut i dovršen stečajni postupak 18. siječnja 2012. s obzirom da je društvo likvidirano, a posebno uvažavajući činjenicu da se poslovne knjige po Zakonu o računovodstvu čuvaju 11 godina, to je mišljenja da se danas vještačenjem više ne može utvrditi činjenica stoji li utanačenje porezne uprave ili ne. Činjenicu koju je utvrdila porezna uprava ne dovodim u pitanje, ali ju osobno ne može potvrditi. Da bih ja potvrdio točnost poreznog nadzora, obzirom da u spisu postoje samo zapisnici o provedenom poreznom nadzoru, trebala bi mu cjelokupna knjigovodstvena dokumentacija za trgovačko društvo Progres d.o.o. Nalaz je dan isključivo na temelju zapisnika o provedenom poreznom nadzoru od strane Porezne uprave, tada nije imao knjigovodstvenu dokumentaciju za trgovačko društvo Progres d.o.o., već je tu činjenicu uzeo kao utvrđenu. Da je predmetna knjigovodstvena dokumentacija bila u predmetu i dostavljena na vještačenje, to bi bilo konstatirano u nalazu i mišljenju, odnosno sada i u dopuni nalaza i mišljenja. Na upit može li se iz tablice na stranici 5. vještak očitovati za svaku poreznu godinu koliko je došlo do izbjegavanja poreza na dohodak vještak odgovara: u godini 2010. porez na dohodak koji se isplaćuje kod isplate plaće iznosi 35.874,56 eura, posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke 2.975,71 euro, što je ukupno za tu godinu 38.850,27 eura., za godinu 2011. porez na dohodak koji se isplaćuje kod isplate plaće iznosi 2.859,19 eura, a porez na dohodak kod izuzimanja, porez na dohodak od kapitala u 2011. iznosi 2.958.006,20 eura. U 2008. i 2009. godini trgovačko društvo je prijavilo poreze i onda nema utaje poreza. Što se tiče poreza na dobit kod trgovačkog društva Progres poreznim nadzorom je utvrđeno da postoji neprijavljeni i neplaćeni porez na dobit u 2009. u iznosu od 161.769,51 euro, a u 2010. godini 407.910,52 eura. u 2008. i 2011. nije utvrđena utaja poreza na dobit. Vještak se nije mogao izjasniti je li postojalo dvostruko oporezivanje između Republike Hrvatske i Republike Italije, ne zna je li utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit u Italiji, u kojem iznosu i kako. Prilikom izrade nalaza i mišljenja uzeo je u obzir sve troškove koji su prikazani u poslovnim knjigama trgovačkih društava Galeb d.o.o. i Progres d.o.o. i prikazani su svi troškovi u tablicama na stranicama 11. i 12. te na stranici 15. osnovnog nalaza pa ako je društvo knjižilo terenski dodatak u troškove tada je taj trošak sadržan i obuhvaćen u nalazu. Ukoliko je društvo sve knjižilo, taj terenski dodatak je uvršten u nalaz u tablicama pod troškovima osoblja.

9. Iako je I. i II. optuženik osporavaju bilo kakvu kaznenu odgovornost, navodeći da nisu utajili nikakav porez, analizom iskaza ispitanih svjedoka, materijalne dokumentacije, a posebice nalaza i mišljenja i niza dopuna vještaka za knjigovodstvo i financije Daria Jankovića, u korelaciji s obrana I. i II. optuženika, ovaj sud je zaključio da je dokazano da su u inkriminirano vrijeme I. optuženi ŠP i II. optuženi CP zaista, kao odgovorne osobe trgovačkih društava Galeb d.o.o. i Progres d.o.o., utajile porez, i to na ime trgovačkog društva Progres d.o.o., a bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te poreza na dobit u ukupnom iznosu 3.569.395,69 eura, i to za 2009. godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura, a onda prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazali kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazali u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 2.762.222,04 eura umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. Godinu, čime je na štetu državnog proračuna Republike Hrvatske trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku korist u ukupnom iznosu od 6.331.617,73 eura, na koji način su I. i II. optuženik počinili kazneno djelo iz članka 292. stavka 2. KZ/97, za koje kazneno djelo ih je sud oglasio krivima.

9.1. Naime, iako su I. i II. optuženik osporili optužbu, sud je zaključio da su isti, u cilju da prikažu zakoniti priljev novčanih sredstava iz Italije koja su evidentno bili prihod Progresa d.o.o., ali zaobilazeći priljev sredstava na račun iste tvrtke jer je u blokadi, a sve s prethodno navedenim ciljem uskrate sredstava prema državnom proračunu s naznačenih poreznih osnova, I. i II. optuženik su tijekom inkriminiranog vremenskog razdoblja izdali spornih 106 faktura prikazujući na istima da su izdane talijansk im tvrtkama od strane Galeba d.o.o., dakle, za usluge koje su navodno izvršene od strane zaposlenika Galeba d.o.o., a što je razvidno iz spisu priležećih spornih faktura. U odnosu na navedeno, u svojim obranama optuženici navode da su usluge naznačene na spornim fakturama izvršili oni sami, a što je suprotno provedenim poreznim nadzorom, ali i nalazu i mišljenju financijsko-knjigovodstvenog vještaka. Također, iz iskaza četvero ispitanih svjedoka zaposlenih u TD Galeb d.o.o. te nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je društvo zapošljavao 6 radnika od kojih 4 sa srednjom stručnom spremom, 1 KV radnikom i 1 NKV radnikom, te su isti radili na poslovima poljoprivrednog tehničara, na radnom mjestu knjigovođe, tekstilni tehničar, domaćica i trgovac, svi na radnom mjestu čistačice, te još dvije osobe na radnom mjestu vozača i knjigovođe, pa s obzirom na takvu kvalifikacijsku strukturu radnika koji su ujedno u svojim iskazima naveli kako uopće nisu radili, odnosno da nisu dolazili na posao, osim knjigovotkinje koja je radila 4 sata dnevno, proizlazi da zaposlenici Galeba d.o.o. nisu mogli izvršiti usluge koje su obračunate inozemnim kupcima Mistral i Rimont od strane TD Galeb d.o.o. S obzirom na navedeno, proizlazi zaključak da su navedene usluge očito izvršene od strane zaposlenika Progresa d.o.o. budući je prema podacima u spisu razvidno da je isto društvo imalo pak oko 250 zaposlenika te da je, unatoč blokade računa, i nadalje poslovalo, s time da je u inkriminiranom razdoblju poslovalo ostvarujući vrlo visoke gubitke dok je s druge strane Galeb d.o.o. tijekom istog razdoblja ostvarilo vrlo visoke prihode uz neuobičajeno niske ukupne rashode poslovanja odnosno bilo je profitabilno čak 97,9 %. Pritom je provedenim vještačenjem utvrđeno da TD Galeb d.o.o. tijekom inkriminiranog razdoblja uopće ne bi ostvarilo prihode da nije bilo spornih faktura talijanskim društvima. Stoga, sud je zaključio da su iste usluge očito izvršili zaposlenici Progresa d.o.o., te da se stoga radilo zapravo o prihodima koje je ostvario TD Progres d.o.o., a ne TD Galeb d.o.o. Nadalje, zaključak o tome da su iste usluge očito izvršene od strane zaposlenika Progresa d.o.o. proizlazi i iz okolnosti što su novčana sredstva pribavljena uplatama po tako ispostavljenim fakturama korištena upravo za plaće zaposlenika Progresa d.o.o. Tako, iz spisu priležećih izvadaka po poslovnim računima Galeba d.o.o. vidljive su uplate izvršene od strane talijanskih društava. Iz blagajničkih izvješća društva Galeb d.o.o. vidljiva su podizanja gotovine sa žiro-računa društva Galeb d.o.o. tijekom utuženog vremenskog razdoblja, a opisana kao podizanje akontacije dobiti i to na imena ŠP i ĆP, pri čemu ista izvješća uredno prate odgovarajuće uplatnice, odnosno isplatnice. Upravo ispitani svjedoci ČP i ŠPR u svojim iskazima navode da su tako podignuta novčana sredstva korištena za plaće zaposlenika Progresa d.o.o. i to iz obrane II. optuženika proizlazi da je tako podizana dobit sa računa Galeba d.o.o. tijekom cijelog utuženog perioda korištena za plaće zaposlenika Progresa d.o.o., s time da je isplata prvotno vršena preko tekućeg računa II. optuženika, a potom u gotovini. Iako je Progres d.o.o. uredno obračunavao plaće i doprinose za svoje zaposlenike, iste nije podmirivao zbog blokade računa, međutim plaće su isplaćivane na opisani način, pritom bez uplate poreza na dohodak na tako isplaćene plaće.

9.2. Također, uvidom u porezne prijave poreza na dobit za Galeb d.o.o. proizlazi da je I. optuženi ŠP prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazao kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazao u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.811.961,96 kuna (2.762.222,04 eura) umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu. Ujedno, sami optuženici, posebice II. optuženik KP u svojoj obrani navodi da je razlog preusmjeravanju svih novčanih sredstva iz Italije u inkriminiranom razdoblju od 4 godine na TD Galeb d.o.o., a ne na TD Progres d.o.o. bila upravo blokada računa TD Progresa d.o.o., koja je nastupila 2008., a neprekidna od početka 2010. Nadalje, vezano uz inkriminirani period koji obuhvaća vremensko razdoblje od 2009. do 2011. nesporno proizlazi kako su I. optuženik, kao direktor trgovačkog društva Galeb d.o.o. [adresa], a II. optuženik kao direktor trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka bio jedini ovlašteni raspolagati sredstvima u inkriminiranom periodu vezanim uz predmetne račune u poslovnim bankama. Tim radnjama su I. i II. optuženik, pored predmetnog kaznenog djela, oštećivali i vjerovnike u naplati svojih potraživanja. Slijedom toga, sud je obranu optuženika u većem dijelu ocijenio kao nelogičnom i neuvjerljivom te usmjerenim na izbjegavanje kaznene odgovornosti.

9.3. Također, dokazano je da su I. i II. optuženik, kao otac i sin, postupali zajedno i po prethodnom dogovoru, i to I. optuženi ŠP kao odgovorna osoba trgovačkog društva Galeb d.o.o. [adresa] i II. optuženi KP kao odgovorna osoba trgovačkog društva Progres d.o.o. Rijeka, proizlazi i iz njihovih obrana, a pogotovo iz obrane II. optuženika, iz koje nesporno proizlazi zaključak o podijeljenoj odgovornosti s I. optuženikom prilikom počinjenja inkriminiranog kaznenog djela budući isti navodi da je sve poslovne odluke i to kako Progresa d.o.o. tako i Galeba d.o.o. donosio on, pa tako i odluku o preusmjeravanju novčanih sredstava iz Italije na račun Galeba d.o.o., no pritom ne treba umanjivati ulogu I. optuženika budući je iz povijesnog izvatka iz sudskog registra razvidno da je upravo on odgovorna osoba Galeba d.o.o. te je kao takav odgovoran za poslovanje istog društva.

9.4. Nadalje, da su I. i II. optuženik pritom postupali upravo s ciljem da izbjegnu obveze trgovačkog društva Progres d.o.o. prema državnom proračunu s osnova poreza, osim iz obrana proizlazi i iz materijalne dokumentacije, a posebice nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka. Pritom je utvrđeno da su upravo s ciljem takvog postupanja, osnovali trgovačko društvo Galeb d.o.o. i to sa sjedištem na području posebne državne skrbi u [adresa], zaposlivši u istom potreban broj radnika isključivo kako bi ostvarivali pravo na porezne olakšice s osnova područja posebne državne skrbi, a ne i zbog potreba stvarnog poslovanja. Dakle, II. optuženi KP je prihode koristio za plaće zaposlenika trgovačkog društva Progres d.o.o. i troškove poslovanja iste tvrtke, bez uplate poreza na dohodak, posebnog poreza na plaće mirovine i druge primitke, porez na dohodak od izuzimanja, te poreza na dobit u ukupnom iznosu 26.893.611,83 kuna (3.569.395,69 eura) i to za 2009. godinu u iznosu od 161.769,51 eura, za 2010. godinu 446.760,79 eura i 2011. godinu 2.960.865,39 eura, a I. optuženi ŠP prihode ostvarene poslovanjem trgovačkog društva Progres d.o.o. ispostavljenim fakturama prikazao kao prihode trgovačkog društva Galeb d.o.o. i prikazao u poreznim prijavama poreza na dobit za isto društvo kako bi obvezu poreza na dobit u iznosu od 20.811.961,96 kuna (2.762.222,04 eura) umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, od čega se 443.197,74 eura odnosi na 2008. godinu, 523.266,72 eura na 2009. godinu, 1.423.344,22 eura na 2010. godinu, a 372.413,36 eura na 2011. godinu, čime je na štetu državnog proračuna Republike Hrvatske trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku korist u ukupnom iznosu od 47.705.573,79 kuna (6.331.617,73 eura). Naime, iz nalaza i mišljenja tako nesporno proizlazi da osim ispostavljanja 106 faktura trgovačkim društvima Rimont S.r.l. Monfalcone i Mistral S.r.l. [adresa] iz Italije na ime usluga inženjerske procjene vrijednosti radova kod ugovaranja poslova u brodogradilištima u Italiji, Galeb d.o.o. nije zabilježio nikakve druge poslove. U odnosu na navedenih 106 faktura koje je Galeb d.o.o. ispostavio trgovačkim društvima u Italiji tijekom postupka kao nesporno je utvrđeno da usluge koje su navedene u istima nikako nisu mogle biti izvršene od strane Galeba d.o.o. Naime, iz iskaza ispitanih svjedokinja NP, PP, ĐP i DP proizlazi da su osobe koje su bile zaposlenu u Galebu d.o.o., bile zaposlene na radnim mjestima čistačica i to čak njih 5, koje pak osim faktičkog zaposlenja i primanja plaće nisu niti dolazile na posao, dok je tek NP bila zaposlena u računovodstvu te je obračunavala plaće ostalima. Također, utvrđeno je i da optuženici nisu bili zaposleni u Galebu slijedom čega nisu niti bili ovlašteni izvršiti usluge navedene u predmetnim fakturama, a stoga niti biti plaćeni za iste odnosno zahtijevati naplatu istih. Upravo s obzirom na međusobnu vlasničku povezanost trgovačkih društava Galeb d.o.o. i Progres d.o.o. te broj zaposlenih i poslovnu djelatnost trgovačkog društva Progress čiji je poslovni račun u sporno vrijeme bio u blokadi, a koje je, unatoč blokadi računa, i nadalje poslovalo, s time daje u inkriminiranom razdoblju poslovalo ostvarujući vrlo visoke gubitke proizlazi da su u iznosu naznačenom u predmetnim fakturama talijanske tvrtke evidentno bile u financijskoj obvezi prema trgovačkom društvu Progres d.o.o., a čemu u prilog govori u svojoj obrani II. optuženika, kao odgovorna osoba istog društva. Također, nesporno je da su navedena trgovačka društva iz Italije izvršila uplate po ispostavljenim fakturama na devizni račun trgovačkog društva Galeb d.o.o., a koja sredstva su potoni zajedno podizali I. i II. optuženik, a koji novac je potom II. optuženik koristio za plaće zaposlenika Progres d.o.o. i troškove poslovanja iste tvrtke, bez uplate poreza na dohodak na plaće. Nadalje, iz prijava poreza na dobit za TD Galeb proizlazi da je I. optuženik prethodno opisane prihode za koje je utvrđeno da su ostvareni poslovanjem Progresa, prikazao kao prihode Galeba d.o.o. čime je obvezu poreza na dobit umanjio na ime poreznih olakšica i oslobođenja za područje posebne državne skrbi, prve skupine, a čime je na štetu državnog proračuna Republike Hrvatske trgovačko društvo Progres d.o.o. Rijeka pribavilo imovinsku korist u ukupnom iznosu od 6.331.617,73 eura.

9.5. Slijedom navedenog, sud je nedvojbeno utvrdio da je dokazano da su I. i II. optuženici kao odgovorne osobe u pravnim osobama, postupali s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju odnosno drugu pravnu osobu na način da su sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, neistinito prikazali stanje i kretanje sredstava i uspjeha poslovanja, na koji način je pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelji su postupali upravo s ciljem pribavljanja takve koristi čime su u svom postupanju ostvarili objektivna obilježja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. stavka 1. alineja 2. i stavka 2. KZ/97. Pri tome su I. i II. optuženik pri počinjenju kaznenog djela postupali s izravnom namjerom, bili su svjesni svog djela i htjeli su počiniti isto kao takvo i kao svoje, dakle utajiti, odnosno neplatiti poreze, pa s obzirom da nema okolnosti koje bi dovodile u sumnju njihovu ubrojivost, to su u njegovom ponašanju ostvarena i subjektivna obilježja kaznenog djela iz članka 292. stavak 2. KZ/11.

10. Sud je cijenio iskaze svjedoka NP, PP, ĐP, DP, ČP, ŠPR i LP kao vjerodostojne, logične i suglasne, isti su iskazivali o svojim ulogama u trgovačkim društvima Galeb d.o.o. i Progres d.o.o., a njihov iskaz je potvrđen s materijalnom dokumentacijom i dijelom obranama I. i II. optuženika, u vidu zadaća koje su obavljali u trgovačkim društvima.

10.1. Sud je također u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka za financije i knjigovodstvo Daria Jankovića, sa svim dopunama u pisanom i usmenom obliku, isti je dan profesionalno i objektivno, u skladu s pravilima struke te je potkrijepljen materijalnom dokumentacijom i stranke nisu imale prigovor na isti.

10.2. Pročitana materijalna dokumentacija u cijelosti su prihvaćene, s obzirom da nije bilo čime dovedena u sumnju, niti su stranke osporavali autentičnost istih.

10.3. Sud je samo djelomično, u manjem dijelu prihvatio obranu I. i II. optuženika u djelu osnovnih podataka oko osnivanja i poslovanja trgovačkih društava Galeb d.o.o. i Progres d.o.o., njihove funkcije u istima, kao i činjenica vezanih uz broj zaposlenih u trgovačkim društvima, kao i suradnje s trgovačkim društvima u Republici Italiji. Međutim, u njihova obrana je u pretežitom dijelu iznesena u cilju da umanje i izbjegnu kaznenopravnu odgovornost, pa ih je sud cijenio kao nevjerodostojne, nelogične i neživotne, posebice u dijelu u kojem osporavaju da su izbjegli platiti poreze, jer iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i provedenim poreznim nadzorom, koju materijalnu dokumentaciju je ovaj sud prihvatio kao vjerodostojnu i objektivu, upravo suprotno proizlazi. Sama činjenica, koju su optuženici naveli da vještak nije mogao vještačiti utanačenja poreza od strane trgovačkog društva Progres d.o.o. na temelju knjigovodstvene dokumentacije (jer ona nije nikada dostavljena), već da je neplaćanje poreza utvrdio na temelju podataka od strane provedenog poreznog nadzora, nikako, po stavu ovoga suda, ne umanjuje kaznenopravnu odgovornost I. i II. optuženika, naprotiv, porezna uprava je upravo državno tijelo ovlašteno i sposobno provesti valjani porezni nadzor i utvrditi nepravilnosti u postupanju poreznih obveznika, pa i u ovome slučaju I. i i II. optuženika, kao odgovornih osoba trgovačkih društava Galeb d.o.o. i Progres d.o.o.

11. Odlučujući o izboru vrste i mjere kaznenopravne sankcije optuženiku za počinjeno kazneno djelo ovaj sud je, uzimajući u obzir okvir za izricanje kazne za kazneno djelo iz članka 292. stavka 2. KZ/97, uzeo u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani I. i II. optuženika, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela.

11.1. Olakotnim okolnostima I. optuženiku sud je cijenio činjenicu da je kazneno i prekršajno nekažnjavana osoba, pa se navedeni događaj može promatrati kao pojedinačni eksces u njegovom ponašanju, a nikako kao uobičajeno ponašanje. Ujedno, sud je i olakotnim cijenio da je otac dvoje maloljetne djece o kojima skrbi.

11.2. Od otegotnih okolnosti na strani I. optuženika sud je našao u njegovoj bezobzirnosti, nekritičnosti u počinjenju kaznenog djela, ali i zaista znatnoj šteti koja je počinjena na štetu državnog proračuna.

11.3. Olakotnim okolnostima II. optuženiku sud je cijenio činjenicu da je riječ o osobi u poodmakloj životnoj dobi i znatno narušenog zdravstvenog stanja.

11.4. Od otegotnih okolnosti na strani II. optuženika sud je našao u njegovoj višestrukoj kaznenoj osuđivanosti, pa i za istovrsno kazneno djelo, kao i u bezobzirnosti, nekritičnosti u počinjenju kaznenog djela, ali i zaista znatnoj šteti koja je počinjena na štetu državnog proračuna.

11.5. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene olakotne i otegotne okolnosti, kao i činjenicu da je za kazneno djelo iz članka 292. stavak 2. KZ/11 zapriječena kazna zatvora u trajanju od 1 do 8 godina, te cijeneći način počinjenja kaznenog djela i društvenu opasnost djela, prijašnji život I. i II. optuženika, njihove osobne prilike te ponašanje nakon počinjenja djela, a posebice visinu štete koja je nastala državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 6.331.617,73 eura, ovaj sud je I. optuženika osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, odnosno II. optuženika na kaznu zatvora u trajanju dvije godine i šest mjeseci, uzimajući u obzir njegovu raniju kaznenu osuđivanost. Uzimajući u obzir težinu te društvenu opasnost ovog kaznenog djela, posebice visinu natače štete, sud smatra da će upravo kazna zatvora na koju su I. i II. optuženik osuđeni, postići svrhu kažnjavanja odnosno izraziti društvenu osudu zbog učinjenog kaznenog djela, te utjecati kako na optuženika, tako i na druge da ne čine kaznena djela. Naime, ocjena je ovog suda da će samo bezuvjetna kazna zatvora isključivo i jedino moguće utjecati na I. i II. optuženika da se ubuduće odgovorno ponašaju, kao i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela da ista ne čine, odnosno da usklade svoje ponašanje s društveno priznatim normama.

12. Sud je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 oštećenoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija, OIB: 18683136487, dosudio postavljeni imovinskopravni zahtjev u iznosu od 6.331.617,73 eura (šest milijuna tristo trideset i jednu tisuću šesto sedamnaest eura i sedamdeset i tri centa), obzirom je tijekom dokaznog postupka, posebice nalazom i mišljenjem vještaka za knjigovodstvo i financije utvrđeno da navedeni iznos predstavlja iznos utaje poreza, koji su I. i II. optuženik , kao odgovorne osobe u trgovačkim društvima, utajili, i na koji način su oštetili državni proračun, pa slijedom navedenoga je sud naložio I. optuženom ŽP i II. optuženom MP solidarno platiti navedeni iznos oštećeniku u roku od 6 (šest) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude. Međutim, kako je imovinskopravni zahtjev postavljen prije dopune i nalaza vještaka, a nakon toga isti nije prilagođen utvrđenom iznosu, sud je u preostalom zatraženom iznosu od 452.076,31 euro (četiristo pedeset i dvije tisuće šezdeset i sedam eura i trideset i jedan cent) oštećenu Republiku Hrvatsku, Ministarstvo financija, uputilo u parnicu.

13. Kako su I. i II. optuženik proglašeni krivima, to je sud na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08 naložio I. optuženi ŠP i II. optuženi MP ŠP solidarno naknaditi trošak ovog kaznenog postupka, i to za provedeno financijsko- knjigovodstveno vještačenje u iznosu od 2.504,67 eura (dvije tisuće petsto četiri eura i šezdeset i sedam centi), podvozne troškove svjedoka u iznosu od 91,44 eura (devedeset i jedan euro i četrdeset i četiri centa) i u paušalnom iznosu od 500,00 (petsto) eura svaki, te II. optuženi KP za provedeno sudskomedicinsko vještačenje iznos od 244,21 euro (dvjesto četrdeset i četiri eura i dvadeset i jedan cent), sve u roku od 30 (trideset) dana od dana pravomoćnosti ove presude , obzirom da je sud mišljenja da navedena obveza neće ugroziti egzistenciju optuženika, obzirom imenovani imaju stalne mjesečne prihode.

U Zagrebu 17. veljače 2026.

Sudac:

Tibor Kovačić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud kao sud drugog stupnja.

DNA:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu, KO-DO-721/2024,

2. I. optuženi ŠP,

3. II. optuženi KP,

4. Branitelj I. optuženika TP, odvjetnik iz [adresa],

5. Branitelj II. optuženika UP, odvjetnik iz [adresa],

6. U spis