Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-1724/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Milene Vukelić-Margan predsjednice vijeća, Helene Vlahov-Kozomara članice vijeća i izvjestiteljice, Ingrid Bučković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po ZOU Zvonimira Stiperski i Berislav Balenović, odvjetnicima iz Siska, protiv tuženika BO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Antoniu Kalebu, odvjetniku iz Siska, radi utvrđenja prava služnosti puta, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-139/2022-37 od 28. travnja 2025., u sjednici vijeća 17. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-139/2022-37 od 28. travnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da u korist svagdašnjeg vlasnika nekretnine tužitelja UO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], upisane kod Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak od 359 m², oranica od 1671 m², dvorište od 491 m², gospodarska zgrada, Sela od 97 m², kuća, Sela od 85 m² i gospodarska zgrada, Sela od 62 m² (povlasna nekretnina) postoji pravo stvarne služnosti puta – pravo staze i pravo kolnika, na teret svagdašnjeg vlasnika nekretnine tuženika BO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], upisane kod Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak od 345 m², dvorište od 412 m², oranica od 1601 m², gospodarska zgrada, [adresa] od 61 m², gospodarska zgrada, Sela od 71 m², kuća, Sela od 113 m² i gospodarska zgrada, Sela 2 od 25 m² (poslužna nekretnine) najkraćim putem preko krajnjeg jugoistočnog dijela poslužne nekretnine u širini od najviše 4 m i u duljini od najviše 9 m, površinom trokutastog oblika omeđenoj pravcima koji se spajaju u točkama 1, 2 i 3, prikazanoj na skici identifikacije sačinjenoj od stranke sudskog vještaka Zlataka Gloc iz travnja 2024., koja skica je privitak i sastavni dio ove presude, a što je tuženik dužan priznati te u roku od 15 dana izdati tužitelju tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika kao tereta na poslužnoj nekretnini, a za korist svagdašnjeg vlasnika povlasne nekretnine, dok će u suprotnom tu ispravu zamijeniti ova presuda tako što se nalaže Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda upisati predmetno pravo stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika kao tereta na poslužnoj nekretnini, a za korist svagdašnjih vlasnika povlasne nekretnine.

II. Nalaže se tuženiku BO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], priznati i trpiti izvršavanje prava stvarne služnosti puta – prava staze i prava kolnika kao tereta na poslužnoj nekretnini upisanoj kod Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak od 345 m², dvorište od 412 m², oranica od 1601 m², gospodarska zgrada, Sela od 61 m², gospodarska zgrada, Sela od 71 m², kuća, Sela od 113 m² i gospodarska zgrada, Sela od 25 m², a za korist vlasnika povlasne nekretnine upisane kod Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižni odjel Sisak, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. br. [broj ZK uloška] kao k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak od 359 m², oranica od 1671 m², dvorište od 491 m², gospodarska zgrada, Sela od 97 m², kuća, Sela od 85 m² i gospodarska zgrada, Sela od 62 m² te mu se nalaže ukloniti postavljene stupove i sajle na međi u dijelu koji ometa izvršavanja predmetnog prava služnosti, sve u roku od petnaest dana.

III. Nalaže se tuženiku BO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku UO, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.206,00 €, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od 28. travnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žali se tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U žalbi ukazuje na činjenicu da su svi saslušani svjedoci jasno naveli da je tuženik negdje 2020. postavio metalne stupove i sajlu na ulaz nekretnina stranaka i od tada tužitelj ne može prolaziti tim putem već mora ići drugim putem sa zapadne strane, .... Na opisani način da je tužitelj izgubio faktički posjed prava stvarne služnosti budući da nije u roku od 30 dana zatražio posjedovnu zaštitu, zbog čega je došlo do prekida dosjelosti na koji način je propalo i vrijeme proteklo do tada, pa ne postoje pretpostavke za usvajanje tužbenog zahtjeva.

4. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba nije osnovana.

7. Pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena ni jedna od tih povreda.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da u korist svagdašnjeg vlasnika nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] postoji pravo služnosti puta - pravo staze i pravo kolnika na teret svagdašnjeg vlasnika nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] najkraćim putem preko krajnjeg jugoistočnog dijela poslužne nekretnine u širini od najviše 4 m i u duljini od najviše 9 m, površinom trokutastog oblika omeđenoj pravcima koji se spajaju u točkama 1, 2 i 3, prikazani na skici sačinjenoj od strane sudskog vještaka Zlatka Gloca iz travnja 2024., te uz kumulirani zahtjev za upis tog prava u zemljišnu knjigu te zahtjev da tuženik ukloni postavljene stupove i sajle na međi u dijelu koji ometa izvršavanje predmetnog prava služnosti.

9. U provedenom postupku je utvrđeno:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je svjedok JO, susjed stranaka, iskazivao o razdoblju od 1978. do 1985. te naveo da su sporni prolaz svakodnevno koristili vlasnici nekretnina, odnosno tužitelj i prije toga njegov otac MO,

- da je svjedok IO iskazao da je sada pokojni MO svojim traktorom ulazio na ulaz koji čini ograda sa lijesom (koja se nalazi na nekretnini tuženika) te nakon toga prolazio do svoje nekretnine, a nakon njega tužitelj je nastavio koristiti ovaj put na isti način, a metalni stupovi i sajla da su postaveni unazad dvije godine (2020.),

- da je svjedokinja GO iskazala da se tuženik 1980. odvojio i napravio kuću, a ulaz su zajednički koristili kroz lijesu na ogradi, s tim da su otac i kasnije tužitelj skretali od lijese desno preko djela nekretnine gdje se nalaze metalni stupovi i sajla, a koji su postavljeni 2020.,

- da je svjedokinja ČO, susjeda stranaka, iskazala da je tuženik napravio novu kuću, a njegov brat NO je nastavio živjeti u staroj kući te koristio ulaz koji se nalazio uz kuću tuženika,

- da je svjedok DO, sin tuženika, iskazao da je pokojni NO koristio taj ulaz, međutim, za to je pitao tuženika, a problemi su počeli 2015. kada je obitelj sada pokojnog NO ostavljala automobile na ulazu tako da nisu mogli izaći iz dvorišta i tada je njegov otac zabranio ulaz svima,

- da je svjedok ZO iskazao da su obje stranke zajednički nastavile koristiti put koji se protezao uz kuću tuženika, međutim, u jednom trenutku da je tuženik počeo braniti prolaz tim putem,

- da je tuženik saslušan kao stranka u bitnom iskazao da je predmetna čestica do 1974. bila jedinstvena, a 1974. je podijeljena na dva dijela, da se brat koristio zajedničkim ulazom, a nakon izmjere 1996. su dogovorili da se koristi putem sa zadnje strane, ..., a kojem iskazu sud nije poklonio vjeru u dijelu gdje navodi da se put ne koristi od 1996. jer je u suprotnosti s iskazima saslušanih svjedoka,

- da je tužitelj odnosno njegov prednik, uživao predmetni put od 1978. i tim putem prolazio do nekretnine tužitelja, na koji način su se tužitelj i njegov prednik, nesmetano tim putem koristili najmanje 37 godina i njime prolazili vozilima i faktičko izvršavali sadržaj služnostiprolaza traktorom i vozilima i kroz to razdoblje nisu bili ometani od svakodnevnih vlasnika nekretnine,

- da je vještačenjem po vještaku mjerničke struke Zlatku Glocu, a koji je izvršio identifikaciju nekretnine, utvrđeno da se površina spornog puta nalazi na jugoistočnom dijelu k. č. br. [katastarska čestica], na granici sa cestom i susjednom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se radi o površini trokutastog oblika i prikazana je na skici identifikacije točkama 1., 2. i 3. , pravac 1-2 označava pravac željeznih stupova povezanih žicom koje je postavio tuženik, a pravac 1-3 označava položaj ulaznih vrata stare ograde do ceste preko koje se ulazilo, pravac točaka 3-2 označava krajnju liniju do kuda se koristio prolaz, da su svjedoci obje stranke pokazali istu površinu koja se koristila kao prolaz i koja je prikazana u skici sa točkama 1., 2. i 3. i ima površinu 18 m2.

10. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je tužitelj stekao stvarnu služnost na temelju zakona, dosjelošću na nekretnini u vlasništvu tuženika za korist nekretnine u vlasništvu tužitelja.

11. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

12. Prema odredbi čl. 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14; dalje ZV) stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekrentine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (st. 1.). Ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.). Ako se služnost po svojoj naravi može samo rijetko izvršavati, mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj (st. 3.).

13. Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da bi se dosjelošću steklo pravo služnosti potreban je pošten posjed kroz vrijeme potrebno za stjecanje dosjelošću. Poštenje posjeda se pretpostavlja.

14. Tužitelj je prema utvrđenju suda prvog stupnja služnost izvršavao na točno određenom dijelu zemljišne površine koja prema skici vještaka mjernika obuhvaća dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to već od 1980. od kada se predmetna služnost izvršavala sve do 2020. na točno određenom dijelu zemljine površine i u opsegu kako je u postupku zatraženo, pa je rok od 20 godina potreban za stjecanje prava služnosti dosjelošću, protekao još davne 2000. godine, to je pravilan zaključak suda prvog stupnja da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava stvarne služnosti dosjelošću.

15. Kako je u postupku utvrđeno da je tužitelj stekao pravo stvarne služnosti preko nekretnine tuženika i to pravo vršio dok tuženik to nije spriječio 2020. na način da je postavio stupiće i sajlu, pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je prihvatio i kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja, jer mu sukladno odredbi čl. 233. ZV-a pripada pravo na zaštitu od sprječavanja i ometanja u vršenju prava služnosti.

16. Tvrdnja tuženika o navodnom prekidu tijeka roka dosjedanja nije odlučna za rješenje ovog spora, jer je tužitelj i prije nego što se tuženik protivio izvršavanju služnosti na način da je postavio stupiće i sajlu (2020. godina), stekao pravo stvarne služnosti temeljem zakona, dosjelošću još davne 2000. godine.

17. Nije od utjecaja ni činjenica da tužitelj nije tražio posjedovnu zaštitu, jer je tuženik stupiće i sajlu postavio 2020., a tužba u ovoj pravnoj stvari je podnesena 2. svibnja 2022., pa slijedom toga nisu ispunjene ni pretpostavke iz odredbe čl. 241. st. 3. ZV-a za prestanak služnosti neizvršavanjem, budući da nije protekao rok od tri godine od kada je tuženik postavio stupiće i sajlu do podnošenja tužbe u ovom predmetu.

18. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovano i presudu prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ove presude pozivom na odredbu iz čl. 368. toč. 1. ZPP-a.

U Rijeci 17. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić-Margan