REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-1441/2026
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. i okrivljene odgovorne osobe CI, zbog prekršaja iz članka 149. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“ broj: 19/22. i 59/23.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. i okrivljene odgovorne osobe CI, podnesenoj po branitelju Siniši Baričeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stanić i partneri, u Rijeci, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: Pp-12336/2023-8 od 6. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljene pravne osobe INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. i okrivljene odgovorne osobe CI, a povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljena pravna osoba INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. i okrivljena odgovorna osoba CI (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađaju od optužbe
da bi 04. rujna 2023. u poslovnim prostorijama benzinske postaje INA MPM Split – obala, na adresi [adresa], u [adresa], prodavali razna tekuća naftna goriva, a da nisu jasno, vidljivo i čitljivo istaknuli iznos maloprodajnih cijena proizvoda,
čime bi počinili prekršaj iz članka 7. stavka 1. kažnjiv po članku 149. stavku 1. točki 2. i stavku 2. Zakona o zaštiti potrošača.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljena pravna osoba INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. i okrivljena odgovorna osoba CI proglašeni su krivima i kažnjeni novčanim kaznama i to okrivljena pravna osoba INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. u iznosu od 2.654,46 eura (dvijetisućešestopedesetčetirieuraičetrdesetšestcenti), a okrivljena odgovorna osoba CI u iznosu od 1.327,23 eura (tisućutristodvadesetsedameuraidvadesettriceta), zbog prekršaja iz članka 149. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača, pobliže opisanog u izreci, te su, u skladu s člankom 152. stavkom 3. Prekršajnog zakona, upozoreni da će se, ako dvije trećine izrečenih novčanih kazni plate u roku dodijeljenom za plaćanje, smatrati da su kazne u cijelosti plaćene.
2. Istom presudom, okrivljenici su obvezani na plaćanje naknade paušalnih troškova prekršajnog postupka u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura, svaki.
3. Protiv navedene presude okrivljenici su pravodobno podnijeli žalbu iz svih žalbenih osnova ističući, između ostalog kako je činjenični opis prekršaja za koji se optužuju manjkav jer nije konkretiziran i ne sadrži odlučne činjenice.
4. Žalba je osnovana.
5. Odlučujući o žalbi okrivljenika i ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio da je prvostupanjski sud na štetu okrivljenika povrijedio odredbu prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo, činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, nije prekršaj.
6. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenike proglasio krivima i kaznio novčanim kaznama, zbog prekršaja iz članka 149. stavka 1. točke 2. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača, počinjenog na način da su okrivljenici 04. rujna 2023. u poslovnim prostorijama benzinske postaje INA MPM Split – obala, na adresi [adresa], u [adresa], prodavali razna tekuća naftna goriva, a da nisu jasno, vidljivo i čitljivo istaknuli iznos maloprodajnih cijena proizvoda, pri čemu su dodali na agregatima, što nije bilo navedeno u činjeničnom opisu prekršaja u opužnom prijedlogu.
7. Međutim, takav činjenični opisa djela prekršaja, sadržan u optužnom aktu, a niti u izreci pobijane presude nije dostatan, već predstavlja samo zakonski opis prekršaja koji se žaliteljima stavlja na teret, bez konkretizacije odlučnih činjenica, odnosno određenog načina postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi, a koji je potpuno naveden i opisan tek u obrazloženju optužnog prijedloga te stoga, budući da činjenični opis prekršaja iz optužnog akta u bitnome sadržava samo zakonski opis inkriminiranog prekršaja, no ne i konkretiziranje njegovog činjeničnog opisa, kako su okrivljenici u konkretnom slučaju postupili i u čemu je u konkretnom slučaju bio propust okrivljenika, odnosno način na koji je prekršaj počinjen, dakle ne sadržava odlučne činjenice, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja predmetni prekršaj. Naime, prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona, optužni prijedlog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja pa nije dostatan zakonski opis djela prekršaja, kako je konkretno žaliteljima stavljeno na teret.
8. Budući da niti iz činjeničnog opisa djela opisanog u izreci pobijane presude, a niti iz optužnog prijedloga, ne proizlazi konkretan način na koji je taj prekršaj počinjen, djelo okrivljenika, na način kako je činjenično opisano, po propisu nije prekršaj.
9. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
10. S obzirom na činjenicu da, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, tužitelj niti prvostupanjski sud više ne mogu mijenjati činjenični opis prekršaja, dodavanjem bitnih obilježja inkriminiranog djela, ovaj Sud je, postupajući u povodu žalbe okrivljenika, prihvaćajući istu kao osnovanu, a i po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, prvostupanjsku presudu, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, preinačio i okrivljenike, zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe.
11. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
12. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 17. veljače 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Jasna Momirović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.