Poslovni broj: Pn-2359/2024-18

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Zrinki Berečki, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Daniele Kralj Poličić, u pravnoj stvari tužiteljice AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Danijela Nenadić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Danijele Nenadić, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 17. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 25. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužiteljici AL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 13.410,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. siječnja 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 195,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka u iznosu od 2.031,34 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. veljače 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 23. studenog 2024. navodi da se 5. svibnja 2023., u jutarnjim satima oko 6,45, prilikom odlaska na posao, poskliznula na kamenje koje je bilo razasuto po pločniku koji je bio u radu u Ulicu Ivane Brlić Mažuranić kod kbr. 44. Tužiteljica navodi da je cijeli pločnik uzduž Ulice Ivane Brlić Mažuranić bio u rekonstrukciji (temeljem suglasnosti za prijekop koju je izdao Grad Zagreb Gradski ured za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost, KLASA: 340-01/23-01/850- 000418-1410280 od 29. ožujka 2023., a koja dozvola da je izdana izvođaču radova DALEKOVOD d.d. u svrhu polaganja elektrokabela za Ulicu Ivane Brlić Mažuranić od Oranica do S. Draganića, pješačka staza asfalt 1.500 m2). Tužiteljica ističe da pločnik nije bio završen u cijelosti u trenutku kada se dogodio predmetni štetni događaj, da su drveni mostići maknuti s mjesta na kojem su bili postavljeni, a koji da su osiguravali siguran prijelaz preko pločnika, te da nije bilo postavljenih znakova koji bi upozoravali na radove. Nadalje, tužiteljica navodi da pločnik preko kojega je morala prijeći do autobusne stanice je bio posut kamenjem razne veličine te da je zbog toga prelazeći preko njih izgubila ravnotežu i pala na pločnik na način da je udarila svom snagom lijevim laktom i tako zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Tužiteljica navodi i da je zaposlenica Ministarstva pravosuđa i uprave te da joj je ozljeda priznata kao ozljeda na radu, a da izvođač radova Dalekovod d.d., Zagreb, Marijana Čavića 4, ima sklopljenu policu osiguranja kod tuženika pod brojem 078702034517. U predmetnom događaju tužiteljica navodi da je zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu trostrukog otvorenog prijeloma, fragmentarni prijelom čašice lakta, podlaktične i nadlaktične kosti i iščašenje glavice lijeve palčane kosti, da joj je ugrađena šipka od titana duž cijele podlaktične kosti kao i rekonstrukcija do dijela nadlaktice radi kojih je trpjela bolove i strah, bila joj je potrebna tuđa pomoć, nastupilo je smanjenje životne i radne aktivnosti i nastupile su duševne boli radi naruženosti (deformacija i veliki nepravilni uvučeni ožiljak). S obzirom na navedeno tužiteljica je 8. siječnja 2024. podnijela odštetni zahtjev tuženiku, a tuženik joj je odgovorio da je zahtjev neosnovan. Smatra da joj pripada pravo na naknadu neimovinske štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom u iznosu od 7.488,22 EUR, stoga tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi potražuje isplatu iznosa naknade za neimovinsku štete te s osnove (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 7.488,22 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. siječnja 2024. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu da je Dalekovod d.d. u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], ali osporava visinu tužbenog zahtjeva kao i odgovornost osiguranika tuženika za predmetnu štetu. Tuženik ističe kako su na gradilištu još od faze iskopa stajali znakovi za preusmjeravanje pješačkog prometa, a da su na zahtjev stanara, drveni mostići skinuti čim je rov bio zatrpan i nabijen kako bi pristup zgradama bio lakši (za invalide, dječja kolica i sl.), budući da je nabijeni sloj kamena praktičniji od drvenih mostića koji su povišeni i potencijalno skliski kada padne kiša. Tuženik ističe da nabijeni sloj kamena ne predstavlja povećanu opasnost za pješake te da je takav način izvođenja radova nužan i uobičajen, slijedom čega da je osiguranik tuženika poduzeo sve potrebne mjere kako bi olakšao kretanje pješaka i kako bi se izbjegle eventualne nezgode na gradilištu. Stoga tuženik ističe doprinos, odnosno isključivu odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja budući ista živi u blizini mjesta štetnog događaja pa da je stoga bila upoznata s činjenicom da se na predmetnoj lokaciji već više od mjesec dana obavljaju radovi radi polaganja elektrokablova. Također tuženik smatra da su pješaci također sudionici u prometu pa da su dužni upotrijebiti dužnu pažnju kada se kreću javnim površinama. Tuženik osporava i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljičinog zdravstvenog stanja narušenog štetnim događajem te na imovinsku štetu koju tužiteljica potražuje na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužiteljica nije uz tužbu dostavila dokaz da je istu plaćala pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, tuženik smatra kako se zatezne kamate mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti.

3. Nakon provedenog medicinskog vještačenja, u podnesku od 25. srpnja 2025. (listovi 58-59 spisa), s obzirom na rezultate provedenog vještačenja tužiteljica smatra da joj s osnove neimovinske štete i (nenovčane) imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu pripada pravo na novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 13.605,00 EUR, slijedom čega u istom podnesku konačno specificira tužbeni zahtjev, na način da s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege potražuje isplatu iznosa naknade od ukupno 13.605,00 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. siječnja 2024. pa do isplate, uz naknadu parničnog troška.

4. Tuženik tijekom postupka sadržajno ustraje kod prigovora iz odgovora na tužbu te prigovara nalazu i mišljenju vještaka. Predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

5. Sud je rješenjem dopustio preinaku tužbe koja je učinjena podneskom tužitelja od 25. srpnja 2025. nakon provedenog medicinskog vještačenja s obzirom da prije nalaza i mišljenja vještaka tužitelj nije mogao imati potpuna saznanja. Dakle, radi se o okolnostima koje su nastale nakon podnošenja tužbe, a koje su odlučne i pravno relevantne, kako za postavljanje tužbenog zahtjeva, tako i za donošenje sudske odluke u pogledu visine štete, pa se takvoj preinaci tužbe tuženik ne može protiviti, a valja istaknuti kako se tuženik nije niti protivio, imajući u vidu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP). Stoga je odlučeno kao u rješenju.

6. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u fotografije (listovi 5-8 spisa), Rješenje RH, HZMO, Regionalni ured Zagreb KLASA: UP/I-502-03/23- 02/1857, URBROJ: 338-21-02-02-23-04 od 15. lipnja 2023. (listovi 9-11 spisa), medicinsku dokumentaciju (listovi 12-27, 30 i 47 spisa), fotografije (listovi 28-29 spisa), dopis tuženika od 9. siječnja 2024. (list 31 spisa), saslušane su tužiteljica (listovi 42- 43 spisa) i svjedokinja FL (list 43 spisa) te provedeno medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med. (listovi 50-53 i 62-63 spisa),

7. Sud nije proveo dokazni prijedlog očevida na listu mjesta, jer je isto izmijenjeno u odnosu na vrijeme štetnog događaja, a na temelju drugih provedenih dokaza nesporno su utvrđene činjenice potrebne za donošenje odluke u ovom postupku.

8. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

9. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost, postojanja suodgovornosti ili isključive odgovornosti tužiteljice te osnova i visina tužbenog zahtjeva.

10. Sporne činjenice u svezi okolnosti nastanka štetnog događaja sud je utvrdio na temelju prihvaćenog iskaza tužiteljice i svjedokinje FL, koje je sud ocijenio kao neposredno uvjerljive, iskrene i životne.

11. Tako iz iskaza tužiteljice (listovi 318-320 spisa) u bitnom proizlazi da je 5. svibnja 2023. oko pola 7 ujutro išla na posao s kolegicom FL, da ima klizno radno vrijeme te na posao mora doći u periodu od 7 i 15 do 7 i 45. Navodi da inače živi u [adresa], kao i da je u vrijeme radova izbjegavala prolaziti Ulicom Ivane Brlić Mažuranić, ali tim putem su morale prijeći kako bi došle do autobusa za Reljkovićevu, a koja stanice se nalazi direktno ispred mjesta rada. Tužiteljica opisuje kako su radovi bili na području od kilometar i pol te da nisu postojali nikakvi znakovi upozorenja, a da su ranije, dok su bile baš rupe, postavljeni drveni mostići, no kada su nasipali kamenje tužiteljica navodi da su maknuli mostiće i odložili ih na travnatim površinama. Ističe kako se radilo o različitim dimenzijama kamena, a da su neki bili i špičasti, da je s kolegicom hodala oprezno i da nisu žurile, ali svejedno došlo je do njenog pada vjerojatno jer je zapela za neku rupu te se nije uspjela snaći već je pala "kao klada". Kolegica joj je pomogla da ustane, a kako se u blizini nalazi cvjećarnica sjela je na stepenice ispred nje. Nije zvala hitnu već svog sina koji je od mjesta pada udaljen nekih dvije minute vožnje, a tada je radio od doma, pa ju je on odvezao na hitnu gdje su joj utvrdili ozljede koje su detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena u spis. Od svega navedenoga i danas ima fobije prilikom hodanja, ali ističe kako je liječenje dovršeno.

12. Iz iskaza svjedokinje FL (list 43 spisa) u bitnom proizlazi da je tog jutra s tužiteljicom išla prema busu za posao, a da su u to vrijeme izvođeni radovi na [adresa] A i VL te navodi kako se na pločniku nalazilo kamenje, a mostići, koji su ranije tamo bili, da su bili uklonjeni te nije bilo nikakvih znakova upozorenja da se tamo izvode radovi. Ističe kako su hodale polako, a da je u jednom trenutku tužiteljica samo nestala. Vidjela je da je tužiteljica pala, a kako se žalila da je jako boli ruka, pomogla joj je da ustane i ode do obližnjih stepenica ispred cvjećarnice gdje je sjela, a svjedokinja je s njom čekala da po tužiteljicu dođe sin koji ju je odvezao u bolnicu. Nakon čega navodi da je otišla na posao.

13. Na istom ročištu izvršen je i uvid u zaostali ožiljak tužiteljice te je utvrđeno da postoje natečeni dijelovi, a da je sam ožiljak vidljiv te da je dužine od 30-tak cm.

14. Valja istaknuti da utvrđenje u pravcu da je tužiteljica kritičnog dana ozlijeđena upravo na opisani način potvrđuju i podaci navedeni u priloženoj medicinskoj dokumentaciji Kliničkog bolničkog centra "Sestre milosrdnice", Klinike za traumatologiju (list 15 spisa), iz koje proizlazi da je tužiteljici liječnička pomoć pružena istog dana, 5. svibnja 2023. u 6,45 sati te se u Povijesti bolesti kao razlog dolaska navodi "Pala na putu do posla i ozlijedila lijevu ruku.". Također, navedeno proizlazi i iz Rješenja RH, HZMO, Regionalni ured Zagreb KLASA: UP/I-502-03/23-02/1857, URBROJ: 338-21-02-02-23-04 od 15. lipnja 2023. (listovi 9-11 spisa) kojim je tužiteljici priznata ozljeda na radu kritične zgode.

15. Budući da je predmetni štetni događaj uzrokovan padom na gradilištu za koje je zadužen osiguranik tuženika, to je tuženik odgovoran za štetu koja je nastala tužiteljici uslijed ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju, budući da je osiguranik tuženika propustio izvršiti svoju obvezu te propisno označiti ili ograditi javnu površinu na način da ista ne ugrožava sudionike u prometu sukladno čl. 1045. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje u tekstu ZOO).

16. Pritom valja istaknuti da sud na temelju izvedenih dokaza nije utvrdio okolnosti koje bi upućivale na postojanje doprinosa tužiteljice nastanku štetnog događaja i predmetne štete. Navedeno stoga jer je sud ocijenio neposredno uvjerljivim iskazivanje tužiteljice da se ona kritične zgode kretala polako i vrlo oprezno te da je na nogama imala odgovarajuću obuću.

17. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u svezi osnove i visine tužbenog zahtjeva, tijekom postupka provedeno je medicinsko vještačenje po liječniku vještaku specijalistu kirurgije specijalistu opće kirurgije, subspecijalistu plastične kirurgije, Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., iz čijeg pisanog nalaza i mišljenja (listovi 50-53 spisa) u bitnom proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju od 5. svibnja 2023. zadobila otvoreni prijelom lijeve lakatne kosti i prijelom glavice palčane kosti s pomakom. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju, podatke iz osobnog zdravstvenog kartona i pregleda tužiteljice, vještak nalazi da su kod tužiteljice u štetnom događaju zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja životne aktivnosti od 15%. Vještak je mišljenja da je tužiteljica pretrpjela fizičke boli jakog intenziteta u trajanju od 10 dana za vrijeme trajanja hospitalizacije, srednjeg mjesec dana te manjeg još 90 dana tijekom oporavka i fizikalne terapije. Nadalje, vještak navodi da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) jakog intenziteta i kratkog trajanja, sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) u jakom intenzitetu 10 dana, u srednjem 30 dana, a u manjem 3 mjeseca. Kasni strah je trajao mjesec dana, a manifestira se zabrinutošću situacijama u prometu. Vještak nalazi da je tužiteljica uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju bila privremeno djelomično sposoban za poslovne i životne aktivnosti te joj je privremeno trebala pomoć druge osobe, i to za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje, imobilizacija fizikalne terapije lijeve ruke) kod kuće po 3 sata dnevno 5 tjedana te nakon toga kroz mjesec dana 2 sata dnevno, a nakon toga po 1 sat dnevno još mjesec dana. Pomoć joj je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na preglede liječnika kao i druge svakodnevne potrebe. Naruženje je prisutno zbog stalno vidljivog, ali uredno saniranog ožiljka na laktu lijeve ruke duljine oko 30 cm koja je srednjeg stupnja, koji je uvijek vidljiv drugim osobama. Aktivno liječenje završeno s kontrolnim pregledom kirurga 13. studenog 2023.

18. Očitujući se na primjedbe tuženika iz podneska od 30. srpnja 2025. glede jačine i trajanja fizičkih bolova te smanjenja životne aktivnosti, vještak prilikom saslušanja na glavnoj raspravi održanoj 20. siječnja 2026. (listovi 62-63 spisa) pojašnjava da je ponovno pregledao medicinsku dokumentaciju i svoj nalaz te da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja, jer s obzirom na težinu prijeloma u području lakta kod tužiteljice koja je podvrgnuta operativnom liječenju, zahtjevan postoperativni oporavak u bolnici u trajanju od 10 dana, potom imobilizaciju u trajanju mjesec dana te nakon toga nastavak liječenja pod kontrolom fizijatra te zaostale posljedice u funkciji lakta koje je utvrdio prilikom pregleda tužiteljice smatra da su ocjene bolova i trajnih posljedica koje je iznio u pisanom nalazu primjerene. Tuženik, iako uredno pozvan, nije pristupio na zakazano ročište za glavnu raspravu.

19. Sud je u cijelosti nalaz i mišljenje liječnika vještaka kirurga Doc.dr.sc. Zvonimiru Puljizu, dr.med., budući je vještvo dano jasno i obrazloženo, na temelju cjelokupne u spisu priložene medicinske dokumentacije, podataka u osobnom zdravstvenom kartonu i pregleda tužiteljice, jasno, obrazloženo i u skladu s pravilima struke te su prema ocjeni ovog suda usmenim obrazloženjem nalaza i mišljenja na glavnoj raspravi argumentirano otklonjeni prigovori tuženika te sve eventualne nejasnoće u nalazu i mišljenju.

20. Na temelju rezultata provedenog medicinskog vještačenja te na temelju rezultata provedenog postupka ovaj sud nalazi pouzdano utvrđenim da je tužiteljica u svezi u štetnom događaju zadobivenih tjelesnih ozljeda pretrpjela bolove i strah, uslijed čega je došlo i do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 13% i naruženja, pa da je time povrijeđeno pravo osobnosti tužiteljice na tjelesno i duševno zdravlje, čime je tužiteljici nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a), a prema ocjeni ovog suda utvrđena težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade tužiteljici za nastalu neimovinsku štetu.

21. Cijeneći, u okviru i na način predviđen odredbom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, prirodu zadobivene ozljede, intenzitet i trajanje fizičkih bolova koje je trpjela tužiteljica te imajući u vidu tijek i liječenja te popratne neugodnosti kojima je tužiteljica bila izložena tijekom liječenja, vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu istog, kao i prirodu trajnih posljedica i naruženja koje su kod tužiteljice zaostale zbog ozljeđivanja u štetnom događaju te životnu dob tužiteljice (rođena 1961.), primjenom čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je tužiteljici utvrdio pravičnu novčanu naknadu s osnove neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 12.630,00 EUR.

22. Na temelju nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrđeno je da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega, i to za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje, imobilizacija fizikalne terapije lijeve ruke) kod kuće po 3 sata dnevno 5 tjedana, nakon toga kroz mjesec dana 2 sata dnevno te nakon toga po 1 sat dnevno još mjesec dana, a pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na preglede liječnika kao i druge svakodnevne potrebe. Budući da među strankama nije bilo sporno da su tuđu pomoć i njegu tužiteljici pružali ukućani, visinu naknade, uzimajući u obzir mjesne prilike u kojima tužiteljica živi po cijeni jednog sata tuđe pomoći od 4,00 EUR, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.,70/19., 80/22. i 155/23., dalje: ZPP), dakle tužiteljici za potrebnih 195 sati tuđe pomoći novčana naknada utvrđena je novčana naknada u iznosu od 780,00 EUR (čl. 1095. st. 1. ZOO- a).

23. Slijedom navedenog utvrđena je pravična novčana naknada neimovinske štete u iznosu od 12.630,00 EUR i naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 780,00 EUR.

24. Slijedom navedenog, tužiteljici je s osnove neimovinske štete i nenovčane imovinske štete na ime tuđe pomoći dosuđena naknada u ukupnom iznosu od 13.410,00 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 195,00 EUR odbijen kao neosnovan.

25. Obveza pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, na temelju odredbe čl. 1103. ZOO-a, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Jednako tako, sud smatra da i kamate na imovinsku štetu na ime tuđe pomoći dospijevaju u isto vrijeme kada i neimovinska šteta. (navedeno stajalište zauzeto i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1606/2015 od 15. listopada 2019.), slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

26. Budući nije sporno da se tužiteljica obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, kao i da je isti zahtjev tuženiku dostavljen 8. siječnja 2024. (navedeno tuženik nije osporio, a isto proizlazi i iz dopisa tuženika od 9. siječnja 2024. na listu 31 spisa), to se ima uzeti da je tada šteta i dospjela, jer je tuženik u tom trenutku mogao i morao procijeniti samu štetu i njen obujam, obzirom da je već tada raspolagao sa svim relevantnim podacima, kao i sa stručnim i kvalificiranim službama, slijedom čega su tužiteljici na dosuđeni iznos naknade neimovinske i nenovčane imovinske štete zakonske zatezne kamate priznate sukladno postavljenom zahtjevu počevši od 6. prosinca 2021. do isplate.

27. Odluka o kamatnoj stopi temelji se na odredbi 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ZOO-a.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 2. i 5. i čl. 155. st. 1. ZPP-a.

29. Imajući u vidu da su predmet spora bili zahtjevi koji se temelje na dvije pravne i činjenične osnove, prema stajalištu ovog suda tužiteljica je 100% uspjela u osnovi i u visini 98,57%, odnosno njezin uspjeh u sporu iznosi 99,29% (198,87/2). Uspjeh u sporu tuženika iznosi 0,71% (100%-99,29% uspjeha tužiteljice), tako se odluka o trošku postupka temelji na odredbi čl. 154. st. 5. i članka 155. ZPP-a, jer je tuženik uspio u razmjerno neznatnom dijelu.

30. Tužiteljici su, u svezi zastupanja po ovlaštenoj punomoćnici odvjetnici, primjenom važeće primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.), kao osnovano zatraženi priznati sljedeći troškovi postupka: za sastav tužbe, prema Tbr. 7/1 – 100 bodova, za zastupanje na ročištu 14. travnja 2025. prema Tbr. 9/1- 100 bodova, za zastupanje na ročištu 9. srpnja 2025. prema Tbr. 9/1- 100 bodova, za sastav podneska od 9. srpnja 2025. traženih 10,00 EUR, za sastav podneska od 25. srpnja 2025. prema Tbr. 8/1- 250 bodova te za zastupanje na ročištu 20. siječnja 2026., prema Tbr. 9/1- 250 bodova. Ukupno je tužitelju priznato 800 bodova što uzimajući u obzir vrijednost 1 boda od 2,00 EUR (prema Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.610,00 EUR (uz 10,00 EUR za podnesak od 9. srpnja 2025.). Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti plaćeni trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu 60,67 EUR, traženi trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu 60,67 EUR i trošak medicinskog vještačenja po vještaku kirurgu (što uključuje naknadu vještaku za izradu pisanog nalaza i mišljenja) u iznosu od 300,00 EUR, tako da ukupno dosuđeni parnični trošak tužitelju iznosi 2.031,34 EUR (toč. III/ izreke).

31. Odluka o zateznim kamatama, koje su tužitelju na dosuđeni iznos troška priznate od dana presuđenja pa do isplate, temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP- a i čl. 29 st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu 17. veljače 2026.

Sutkinja:

Zrinka Berečki

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćnici uz rješenje o pristojbi na presudu

2. tuženiku