REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13
35000 Slavonski Brod
Poslovni broj: P-754/2025-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Slavonskom Brodu po sucu Mirandi Gavrić Jularić u pravnoj stvari tužitelja MV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku ĆV, protiv tuženika LD "PETNJA", OIB 34523664237, 108. BRIGADE ZNG - A 6, 35252 Sibinj zastupanog po punomoćniku PV, radi utvrđenja ništetnom odluke, 16. veljače 2026.
r i j e š i o j e
I. Ovaj sud proglašava se apsolutno nenadležnim za suđenje u ovom predmetu i tužba se odbacuje.
II. Ukidaju se sve provedene radnje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi kako je Upravni odbor i zbor LJ „Kuna” podnio je dana 24.12.2024.g. zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv tužitelja, i to stegovnom sudu društva. Iz navedenog zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka proizlazi da je tužitelj odgovoran jer je, i to pod: a) Usprkos izrečenoj stegovnoj mjeri nije se prilagodio i pomirio sa stanjem u društvu i jedinici, te je putem odvjetnika utužio Lovačko društvo na sudu u Osijeku uz naknade štete u značajnom iznosu, amaterski i volonterski rad članova tijela društva poradi manjih proceduralnih pitanja izložio javnosti i kritici, čak društvo i mogućoj kazni, b) Niz prekršaja iz ranijeg postupka samo je proširen, a prihvaćanje mjere nije dalo vidljiva rezultata jer se ponašanje nje bitno promijenilo c) U tijeku 12 mjeseca kad je navedenom uginuo pas za kojeg se pretpostavlja da je otrovan, na listu sumnjivaca ili ti mogućih okrivljenika za djelo, naveo predsjednika LD „Petnja” koji je bez razloga i povoda završio u istrazi i poligrafskom testu. Dakako sa „negativnim” nalazom. Upravni odbor je zatražio izricanje mjere prema čl.18. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti članova te je predložio mjeru iz točke 7. (isključenje iz društva). Tužitelj dalje navodi na temelju Odluke stegovnog suda društva od dana 04.03.2025.g. protiv tužitelja je izrečena mjera temeljem čl.18.t.5.Pravilnika o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti, i to zabrana lova u trajanju od tri godine, od 14.12.2024. do 14.12.2027.g. Protiv Odluke stegovnog suda društva od dana 04.03.2025.g. tužitelj je izjavio žalbu dana 24.03.2025.g., a koja žalba je odbijena. Naime, Izvršni odbor društva LD Petnja je na drugoj sjednici održanoj dana 10.04.2025. odlučio po čl. 23. st.1. i odbio žalbu te je potvrdio odluku Stegovnog suda. Odluke Stegovnog suda i Izvršnog odbora su nezakonite, a samim time i ništetne, sve to u smislu odredbe čl.322.st.1. Zakona o obveznim odnosima u vezi čl.48. Statuta LU Petnja i čl.18.t.5. Pravilnika o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti te čl.6. i čl.7. Zakona o udrugama. Osim toga, predmetne odluke su ništetne jer su protivne čl.6.st.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda(EKLJP). Na štetu tužitelj je povrijeđeno načelo pravičnog suđenja koje u sebi sadrži i pravo svake ljudske osobe na obrazloženu odluku tijela ili suda koji odlučuje o njegovim pravima i obvezama. Uvidom u Odluku Stegovnog suda od 04.03.2025. i Odluku Izvršnog odbora LD Petnja od 11.04.2025. proizlazi da se radi o potpuno neobrazloženim odlukama koje ne zadovoljavaju niti minimum u standardima izrade odluke udruga na području RH. Sukladno čl.22.st.1. Pravilnika o stegovnom postupku i stegovnoj odgovornosti, tužitelju uopće nije dostavljen zapisnik o vijećanju i odlučivanju, zbog čega mu je povrijeđeno i pravo na pristup sudu kao sastavnici prava iz čl.6.st.1. EKLJP. Sukladno čl.7. Zakona o udrugama, djelovanje udruge temelji se na načelu javnosti. Javnost rada udruge uređuje se statutom, u skladu sa Zakonom. Sukladno čl.8. Zakona o udrugama, djelovanje udruge temelji se na načelu demokratskog ustroja, što znači da udrugom upravljaju članovi na način da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova. Dakle, pobijane odluke predstavljaju izravnu povredu odredbi čl.7. i čl.8. Zakona o udrugama s obzirom da tužitelju prilikom odlučivanja o njegovim pravima i obvezama kao člana društva nisu osigurana niti minimalna prava koja mu pripadaju kao članu udruge.
2. Tuženik je dao odgovor na tužbu u kojem navodi kako se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu, kako u procesnom, tako i u materijalno-pravnom smislu. Procesno, tužba tužitelja predstavlja zahtjev koji ne ide u sudsku nadležnost, pa se predlaže da se tužba i tužbeni zahtjev odbace, zbog stvarne nenadležnosti suda. U svezi sa predmetom spora, ističe se da ovo nije prva tužba tužitelja protiv istoga tuženika o identičnoj stvari, s obzirom da je pred ovim sudom u predmetu br. P-559/2024. vođen identičan sudski postupak radi identičnog tužbenog zahtjeva. Konkretno, u citiranom sudskom postupku tužitelj je tužio tuženika radi poništaja odluke tuženika glede stegovne odgovornosti tužitelja, odnosno izrečene stegovne mjere od 11. lipnja 2024. Naslovni sud donio je presudu br. P-559/2024. od 20. siječnja 2025., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Sisku br.Gž-138/2025. od 5. svibnja 2025., gdje je zauzet stav da predmetni tužbeni zahtjev glede poništaja stegovne odluke stegovnog suda LD ne ulazi u sudsku nadležnost, te je samim time ta odluka pravomoćna i ovršna. Citirane odluke temelje se na pravnom shvaćanju koji je zauzeo Vrhovni sud RH na sjednici Građanskog odjela pod br. Su-IV-127/13-8 od 14. studenog 2023., u kojem je navedeno da za odlučivanje o zakonitosti odluke udruge kojom je članu udruge izrečena mjera isključenja iz članstava ne postoji sudska nadležnost. Identično stajalište zauzeo je i Ustavni sud RH u predmetu br. U-III140/2006 i U-III-1630/06 od 17. lipnja 2009., kao i Europski sud za ljudska prava u predmetu M protiv RH, br. 38458/2015 od 4. travnja 2017. Iz naprijed navedenog evidentno je da svi sudovi, počevši od naslovnog Općinskog suda u Slavonskom Brodu pa preko županijskog, vrhovnog i ustavnog suda, kao i Europskog suda za ljudska prava, imaju identičan stav da predmetna tužba tužitelja ne ide u sudsku nadležnost, zbog čega tužbu treba odbaciti.
3. Člankom 4. Zakona o udrugama ("Narodne novine" broj: 74/14., 70/17., 98/19., 151/22.- dalje: ZU) udruga je definirana kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
4. Sukladno odredbi članka 17. ZU temeljni opći akt udruge je statut, a koji između ostalog sadrži i odredbe o uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova. Stoga tuženik je udruga zasnovana na dobrovoljnosti i zbog toga je ovlaštena statutom odrediti interna pravila kojima se, između ostalog, uređuju pretpostavke za učlanjenje i isključenje iz udruge te zaštita prava koju članovi udruge mogu ostvariti unutar same udruge, protiv odluka kojima se odlučuje o njihovim pravima.
5. Budući da je tuženik udruga, a ne tijelo s javnim ovlastima, odluke koje donosi nemaju svojstvo upravnog akta. Nadalje, prema odredbi članka 42. stavak 1 i 2. ZU članovi udruge sami nadziru rad udruge. Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone. Nadalje, u stavku 3. istoga članka propisano je da ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge. Navedena odredba čanka 42. stavak 1. ZU, odnosno ranija odredba članka 26. ZU, regulira pitanje sudske nadležnosti vezano za pravo nadzora članova udruge na rad udruge, a u koje pravo nadzora ne spada osporavanje zakonitosti odluke donesene u stegovnom postupku protiv tužitelja kao člana udruge.
6. Ovaj sud zaključuje da za tužbeni zahtjev sud nije nadležan jer se ne radi o sporu iz odredbe članka 1. ZPP, niti se radi o sporu koji bi se imao podvesti pod odredbu članka 42. ZU pa nije nadležan upustiti se u raspravljanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Identično pravno shvaćanje je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske na sjednici Građanskog odjela pod poslovnim brojem Su-IV-127/13-8 od 14. studenog 2023., kojim je navedeno da za odlučivanje o zakonitosti odluke udruge kojom je članu udruge izrečena mjera isključenja iz članstva ne postoji sudska nadležnost. Takvo pravno shvaćanje zauzima i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci poslovni broj U-III/1630/2006. od 17. lipnja 2009. i Europski sud za ljudska prava u predmetu M protiv Republike Hrvatske, broj 38458/2015 od 4. travnja 2017., u kojem je odlučeno da podnositelju tužbe, kao članu udruge, ne pripada pravo na osporavanje zakonitosti odluke o isključenju člana udruge.
7. Prema čl. 16. ZPP-a sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost. Kad sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud nego kakvo drugo domaće tijelo, oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.
8. Stoga, prvostupanjski sud uz primjenu odredbe članka 16. stavaka 1. i 2. ZPP donosi odluku kao u izreci te se oglašava nenadležnim i odbacuje tužbu.
U Slavonskom Brodu, 16. veljače 2026.
Sudac
Miranda Gavrić Jularić
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dna:
Tužitelj po punomoćniku
Tuženik po punomoćniku