Poslovni broj: P-1168/2020-74
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci Stalna služba u Opatiji, po sucu Denisu Putiću u pravnoj stvari tužiteljice PĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Maji Vukelić Brčić, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženih 1. GĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. NĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nikoli Sabljaru, odvjetniku iz Rijeke, 3. SĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 4. ŽĐ, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 5. PĐK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 6. OĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 7. ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. ČĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, nakon održane glavne i javne rasprave 29. siječnja 2026., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice TĐ, odvjetničke vježbenice iz Rijeke, a u odsutnosti tuženih te objave 20.veljače 2026.,
p r e s u d i o j e
I.Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužiteljice koji glase:
"1. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini upisanoj kao kč. br. [katastarska čestica], stam.zgr.br. 66 i dvorište u [adresa] od 596 m2,stambena zgrada br. 66 površine 164 m2, dvorište 432 m2, a što u naravi predstavlja Stan br. 1. u suterenu koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje, hodnika, kupaonice, dvije sobe i terase, ukupne površine 72,78 m2. Stanu pripada kao sporedni dio zemljište oznake Z1 površine 37,22 m2, na način da od istog objekta na ime udjela tužiteljice PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i istoj ima pripasti odvojeni fizički dio i posjed.“
2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da temeljem ove presude kao i nalaza i mišljenja vještaka koji čini sastavni dio ovog rješenja, provesti uknjižbu prava vlasništva iz toč. I i toč. II. ove presude.
3. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini upisanoj kao kč. br. [katastarska čestica], stam.zgr.br. 66 i dvorište u [adresa] od 596 m2, stambena zgrada br. 66 površine 164 m2, dvorište 432 m2, a što u naravi predstavlja predstavlja Stan br. 1. u suterenu koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje, hodnika, kupaonice, dvije sobe i terase, ukupne površine 72,78 m2. Stanu pripada kao sporedni dio zemljište oznake Z1 površine 37,22 m2, na način da u vlasništvo tužiteljici PĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] pripada omjer dijela nekretnine sastojeći od predstavlja Stan br. 1. u suterenu koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje, hodnika, kupaonice, dvije sobe i terase, ukupne površine 72,78 m2. Stanu pripada kao sporedni dio zemljište oznake Z1 površine 37,22 m2.
4. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci da temeljem ovog rješenja kao i potvrde upravnog odjela odnosno nalaza i mišljenja vještaka koji čine sastavni dio ove presude, provesti uknjižbu prava vlasništva – etažno vlasništvo iz toč. I i toč. II. ove presude."
II. Nalaže se tužiteljici PĐ da drugotuženiku NĐ naknadi parnični trošak u iznosu od 250,00 EUR u roku od 15 dana, dok se preostali dio zahtjeva drugotuženika NĐ za naknadu parničnog troška odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da je ovosudnim rješenjem posl.br. R1-162/2019 od 19.svibnja 2020. upućena sa zahtjevom radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u parnicu, a da je izvanparnični postupak obustavljen. Ističe da je stekla pravo vlasništva na nekretnini pobliže opisanoj u izreci presude temeljem predugovora o kupoprodaji nekretnine od 18.ožujka 2013. zaključenim s drugotuženikom te da tu nekretnine stan koristi kao samostalnu uporabnu cjelinu pa predlaže da sud donese presudu sadržaja kao u izreci. Tuženi 1. i 6. po sadržaju ne osporavaju tužbeni zahtjev ukoliko se isti ne odnosi na promjenu njihovog vlasničko-pravnog statusa, a drugo tuženi osporava navode iz tužbe te ističe da tužiteljica ne može tražiti razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini na kojoj uopće nije suvlasnik, a također ističe da predugovor kao pravni posao ne može biti valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva osobito kraj činjenice da je krivotvoren potpis drugo tuženika na predugovoru pa predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužiteljice.
2. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u izvatke iz zemljišne knjige, ovosudno rješenje posl.br. R1-162/2019 od 19.svibnja 2020., potvrdu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 4.rujna 2015., rješenje o izvedenom stanju od 10. studenog 2014., ugovor o kupoprodaji zaključen između LĐ i BĐ od 11.veljače 2010., predugovor o prodaji nekretnine zaključen između prodavatelja drugotuženika i tužiteljice od 18.ožujka 2013., mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja, Službe za kemijska-fizikalna i toksikološka vještačenja od 2.listopada 2018., zapisnike iz ovosudnih predmeta posl.br. P-2360/17 od 15.siječnja 2020. i P-1168/20 od 26.listopada 2020., rješenje posl.br. RZ-29/17 od 6.prosinca 2017., ovosudnu presudu posl.br. P-1859/2021 od 7.studenog 2022., potvrđenu i djelomično preinačenu presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-1088/2023-2 od 23. travnja 2025.
3. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku sud utvrđuje da su oba tužbena zahtjeva tužiteljice neosnovana u cijelosti.
4. Iz izvatka iz zemljišne knjige razvidno je da su tuženi 1-6 upisani kao vlasnici posebnih dijelova, odnosno suvlasnici nekretnine pobliže opisane u izreci time da je u tijeku postupka došlo do promjene prava vlasništva te je na suvlasničkom dijelu, odnosno posebnom dijelu nekretnine ŽĐ došlo do promjene na način da su na tom dijelu upisani kao suvlasnici ĆĐ i ČĐ, svako u ½ dijela. Također iz izvadaka iz zemljišne knjige razvidno je da nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva stan br. 1 u suterenu površine 72,78 m2 s pripatkom nije upisan u zemljišne knjige.
5. Iz potvrde Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 4.rujna 2015. razvidno je da se potvrđuje da posebni dijelovi stambene zgrade zč. 53/2 k. o. [katastarska općina] upisani u toč. II. potvrde predstavljaju samostalne uporabne cjeline te se smatraju izgrađenima u skladu s pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju od 10.studenog 2014. izdani od strane istog odjela. Između ostalih samostalno uporabna cjelina je stan br.1 u suterenu koji se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje, hodnika, kupaonice, dvije sobe i terase ukupne površine 72,78 m2 te stanu pripada sporedni dio zemljišne oznake Z1 površine 37,22 m2.
6. Iz ovosudne presude posl.br. P-1859/2021-16 od 7.studenog 2022. djelomično potvrđene i djelomično preinačene presudom Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž-1088/2023-2 od 23.travnja 2025. proizlazi da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja NĐ protiv tužene PĐ na utvrđenje da je ništetan predugovor o kupoprodaji nekretnina od 18.ožujka 2013. zaključen između stranaka NĐ i PĐ, ali je prihvaćen tužbeni zahtjev NĐ da predugovor o kupoprodaji nekretnine od 18.ožujka 2013. zaključen između NĐ i PĐ nije sklopljen i ne proizvodi nikakve pravne učinke. U tom dijelu pravomoćno je presuđeno u odnosu na citirani predugovor o kupoprodaji nekretnine od 18.ožujka 2013. na kojem predugovoru tužiteljica u ovom postupku temelji tužbeni zahtjev i svoje pravo na razvrgnuće odnosno pravo da se upiše kao vlasnica posebnog dijela nekretnine stana br.1s pripatkom koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.
7. Sukladno čl. 50. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 76/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV), kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten. Stavak 2. istog članka ZV-a određuje da će sud djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Dalje, člankom 53. ZV-a propisano je da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću. Sudska praksa je zauzela stav da sve i da nema suglasnosti svih suvlasnika za uspostavu etažnog vlasništva, nema zapreke da se suvlasnička zajednica ne razvrgne upravo uspostavom etažnog vlasništva. Tako u rješidbi Vrhovnog suda RH, posl.br. Rev- 200/09- 3 od 03. svibnja 2009. godine, kao i Rev-1553/2013-2 od 08. siječnja 2014. godine.
8. Neosnovano se tužiteljica poziva na citirane odredbe ZV-a i na sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske jer da bi tužiteljica imala pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, odnosno etažiranje mora dokazati da ima valjanu pravnu osnovu da bi bila vlasnica dijela nekretnine koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Iz potvrde proizlazi da stan br. 1 u suterenu predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, ali kako je pravomoćnom presudom utvrđeno da predugovor o kupoprodaji nekretnine od 18.ožujka 2013. zaključen između NĐ i PĐ nije sklopljen i ne proizvodi nikakve pravne učinke sud je takvom presudom vezan i u tom slučaju tužiteljica se ne može upisati kao vlasnik posebnog dijela nekretnine koja je bila predmet predugovora, a posljedično tome ne može imati prava koja ima vlasnik posebnog dijela nekretnine odnosno suvlasnik cijele nekretnine.
9. Temeljem predugovora ne može se steći pravo vlasništva nekretnine već predugovor stvara obvezu između stranaka da se zaključi glavni ugovor kojim će stranke riješiti pravni odnos u vezi kupoprodaje. Međutim, kako je za citirani predugovor pravomoćno utvrđeno da nije sklopljen i da ne proizvodi pravne učinke, valjalo je u cijelosti odbiti prvopostavljeni tužbeni zahtjev i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev iz razloga što tužiteljica nema valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva stana br. 1 u suterenu s pripatkom. Slijedom navedenog odbijeni su tužbeni zahtjev tužiteljice i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, a ostali provedeni dokazi neće se posebno obrazlagati jer kraj utvrđenih činjenica nisu relevantni za presuđenje.
10. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154.st.1. i 155.st.1 ZPP- a, a dosuđeni trošak drugotuženiku odnosi se na zastupanje odvjetnika i čini ga sastav pisanog odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR i pdv u iznosu od 50,00 EUR što ukupno iznosi 250,00 EUR.
11. U preostalom dijelu zahtjev drugotuženika za naknadu parničnog troška odbijen je kao neosnovan primjenom odredbe čl.155.st.1. ZPP-a, a odnosi se na sastav podnesaka od 6.prosinca 2023., 27.veljače 2024. i 9.rujna 2025. koji nisu bili nužni za vođenje postupka i kojima drugotuženi obrazlaže svoje viđenje predmeta spora.
U Opatiji 20.veljače 2026.
S u d a c :
Denis Putić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv presude stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka.
DNA:
- tužiteljici po pun. uz pristojbu na presudu
- tuženiku 2 po pun.
- tuženima 1, 3-8 osobno
