Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P-620/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sutkinji Marini Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljica pod 1) KD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 2) LD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnica u Splitu, Gotovčeva 8, protiv tuženice OD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Marku Jurkoviću, odvjetniku u Kaštel Kambelovcu, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene 26. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužiteljica pod 1. i 2. i zamjenika punomoćnika tuženice, dana 16. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice KD OIB: [osobni identifikacijski broj] i LD OIB: [osobni identifikacijski broj] isključive vlasnice, odnosno suvlasnice, svaka za po 1/2 idealnog dijela, realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to baš onog realnog dijela koji je u „Prikazu lica mjesta“ (prilog vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing. geod. Tomislava Čipčića koje vještvo je sastavni dio ove Presude) prikazan kao tijelo označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2.

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„ Ovlašćuju se tužiteljice KD OIB: [osobni identifikacijski broj] i LD OIB: [osobni identifikacijski broj] da na temelju ove Presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšić zatraže i ishode uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, svaka za po ½ idealnog dijela, na realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] , i to baš onom realnom dijelu koji je u „Prikazu lica mjesta“ (prilog vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing. geod. Tomislava Čipčića koje vještvo je sastavni dio ove Presude) prikazan kao tijelo označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2, a što je tužena dužna trpjeti."

III. Dužna je tužena trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] na način da se iz navedene nekretnine izdvoji točno određeni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], i to baš onaj realni dio koji je u „Prikazu lica mjesta“ (prilog vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing. geod. Tomislava Čipčića koje vještvo je sastavni dio ove Presude) prikazan kao tijelo označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2, i navedeni dio formira kao samostalna čestica zemlje s novim brojem, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za K. O. [katastarska općina].

IV. Ovlašćuju se tužiteljice KD OIB: [osobni identifikacijski broj] i LD OIB: [osobni identifikacijski broj] temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojih će se provesti parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i izdvajanje realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], i to baš onog realnog dijela koji je u „Prikazu lica mjesta“ (prilog vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing. geod. Tomislava Čipčića koje vještvo je sastavni dio ove Presude ) prikazan kao tijelo označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2, u samostalnu česticu zemlje s novim brojem , zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastalim tim prijavnim listom , a koja novoformirana čestica zemljišta po svom obliku i površini odgovara realnom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] , i to baš onom realnom dijelu koji je u „Prikazu lica mjesta“ (prilog vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing. geod. Tomislava Čipčića koje vještvo je sastavni dio ove Presude) prikazan kao tijelo označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2, na svoje ime, svaka za po ½ idealnog dijela, uz istovremenu uknjižbu brisanja tog prava sa imena tužene, a što je tužena dužna trpjeti.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva tužiteljice pod 1. KD i pod 2. LD učinjena dana 12. ožujka 2025.

II. Nalaže se tuženici u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljicama pod 1. i 2. troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 5.071,90 EUR-a uvećano za zatezne kamate na dosuđeni iznos parničnog troška, a koje kamate teku od presuđenja do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st.2. ZOO-a, a koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope za tri postotna poena.“

Obrazloženje

1. U tužbi od 14. veljače 2022. tužiteljice pod 1. KD i pod 2. LD navode da je njihov prednik sada pokojni otac zajedno sa njihovom majkom i bratom zaključio 6. lipnja 1989. kupoprodajni Ugovor za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina]. Po zaključenju navedenog Ugovora da su uvedeni u posjed kupljene nekretnine i to na način da im je na terenu pokazana nekretnina koja je bila predmet kupoprodaje kao i granica. Po ulasku u posjed njihov prednik je nekretninu i ogradio. Izgradio gospodarski objekt – kokošinjac kao i spremište za poljoprivredne alatke i strojeve. Nekretninu su koristili za uzgoj voća i povrća, uzgoj životinja, kao i držanje poljoprivrednog alata u tom izgrađenom spremištu, uzgoj životinja. Ta nekretnina je bila jedna gospodarska i fizička cjelina koja je bila ograđena od okolnih zemljišta.

1.1. Sjeverno od nekretnine nalazio se put širine 2m koji je tužena 2021. bez znanja tužiteljica pod 1. i 2. proširila na način da je porušila betonski zidić i na njemu položenu metalnu ogradu sa kapijom kao i građevinski objekt tužiteljica pod 1. i 2. potom izgradila novi betonski zid položen 2m južnije od ranije ogradnog zida.

1.2. Dalje u tužbi ističu da su katastarski podatci neprecizni i ne prikazuju vjerno stanje na terenu tako da se nekretnina koju su tužiteljice i njihovi prednici držali u svom kvalificiranom posjedu preko 30 godina proteže i na realni dio nekretnine koja nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] u površini od cca 30m2 a unutar kojeg se nalazio gore opisani dio koji je sada porušen građevinskog objekta tužiteljice.

1.3. Za činjenicu da se nekretnina koju tužiteljice preko svojih prednika drže u posjedu proteže preko dijela čest. zem. [katastarska čestica], saznale su nakon što je tuženica porušila njihov betonski zidić sa ogradom, kapiju, većeg dijela građevinskog objekta te izgradila novi betonski zid no kako je predmetni realni dio čest. zem. [katastarska čestica], K. O [katastarska općina] u površini od 30m2 predstavljao sastavni dio nekretnine koja je u dugogodišnjem posjedu tužiteljica pod 1. i 2. to one traže da sud utvrdi da su vlasnice idealnog realnog dijela predmetne nekretnine. Uz navedenu tužbeni zahtjev u točki 3. i 4. traže da sud odredi da je tuženica dužna trpjeti parcelaciju predmetne nekretnine.

2. U odgovoru na tužbu od 19. travnja 2022. tuženica spori sve navode iz tužbe kao neosnovane i predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da nije izvršila radnje koje tužiteljica iznosi u tužbi a da realni dio koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] da ga tužiteljice pod 1. i 2 ne mogu steći dosjelošću jer da nemaju poštenje posjeda.

3. Tužiteljice pod 1. i 2. su 12. ožujka 2025. preinačile tužbeni zahtjev prema Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju Tomislava Čipčića pa konačno traže da sud donese presudu kao u izreci.

3.1. U odnosu na preinačeni tužbeni zahtjev tuženica se izričito protivila preinaci i proširenju.

3.2. Odredbom čl. 190. st. 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Odredbom st. 3. ovog članka dalje je propisano da iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, dok je stavkom 4. propisano da nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe potreban je pristanak tuženika; ali i kad se tuženik protivi, sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

3.3. Ovaj sud je dopustio preinaku smatrajući je svrsishodnom u odnosu na iznesene činjenice i dokazne prijedloge u postupku posebice imajući u vidu da tužiteljice pod 1. i 2. nemaju stručno znanje pa su tek po dostavi Nalaza i mišljenja uredile tužbu. Unatoč protivljenju sud je dopustio preinaku tužbe jer to smatra svrsishodnim za rješavanje spora među strankama. Ovako postavljeni tužbeni zahtjev je i činjenično i pravno povezan sa ranijim tužbenim zahtjevom ali sa točno točno određenim realnim dijelom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina].

3.4. Stoga je sud postupio sukladno odredbi čl. 190. st. 7. ZPP-a i dopustio preinaku.

4. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju dostavljenu i predloženu tijekom prethodnog postupka, pa je proveden dokaz pregledom isprava priloženih u spisu i to: Fotografije (str. 5-6 spisa), Skicu lica mjesta uz identifikaciju čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (priložen između str. 19-20 spisa), Izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju dipl. ing Tomislav Čipčić iz kolovoza 2024. (str. 47-49 spisa), Izvadak iz zemljišne knjige (str. 50 spisa), Izvod iz posjedovnog lista (str. 51 spisa), Usmeno je saslušan radi dopune nalaza i mišljenja stalni sudski vještak Tomislav Čipčić na ročištu 25. veljače 2025. (str. 59-60 spisa), Saslušana je tužiteljica (str. 60-62 spisa), saslušan je svjedok SD (str. 78-80 spisa), saslušana je svjedokinja DD (str. 150-151 spisa) i ŽD (str. 152- 154 spisa) i Izvršen uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 136-140 spisa), te Uvid u Presudu zbog ogluhe ovog suda P-146/25 (str. 143-144 spisa) i izvršen je uvid u spis ovog suda Psp 135/21.

4.1. Odredbom čl. 299. st.1 ZPP-a propisano je da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Stoga, sud nije ocjenjivao dokumentaciju koja je dostavljena nakon zaključenja prethodnog postupka.

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljica pod 1. i 2. da se utvrde da su vlasnice nekretnine navedene u tužbi svaka za 1/2 i da se ovlaste temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženice uz zahtjev za parcelaciju i ovlaštenje temeljem presude i prijavnog lista da se provede parcelacija.

7. Uvidom u Izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] (str. 50 spisa) vidljivo je da je u vlastovnicu upisana tuženica OD i to za 76m2.

7.1. Uvidom u Izvod iz posjedovnog lista (str. 51 spisa) vidljivo je da je na kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] upisna OD i to za 76m2.

7.2. Uvidom u fotografije (str. 5-6 spisa) sud utvrđuje da je unutar željezne ograde zidani gospodarski objekat. Na drugoj fotografiji je vidljiv mali zid i oformljen put.

7.3. Iz priloženog Psp spisa ovog suda vidljiv je na str 8. da je porušeni građevinski materijal, do je na str. 9., 10. i 11. vidljiv dio porušenog građevinskog zidanog objekta uz izgrađeni zid . na zadnjoj fotografiji vidljivo je da je srušena ograda.

7.4. Uvidom u Presudu zbog ogluhe ovog suda pod brojem P-146/2025 sud utvrđuje da su tužiteljice pod 1. i 2. suvlasnice nekretnine za po 1/6 idealnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

7.5. Uvidom u skicu lica mjesta sa prijedlogom diobe od tvrtke Geomar sud utvrđuje kako su granice parcela ucrtane te podijeljene parcele, no nije bilo moguće izvršiti službenu diobu jer je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu. 2008. u svrhu ishođenja Rješenja o izvedenom stanju izvršen je geodetski snimak nezakonito izgrađeen zgrade po narudžbi ND na kat čest 1122/2 k. o. [katastarska općina].

8. Uvidom u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju Tomislava Čipčića od 12. kolovoza 2024. (str. 47-49 spisa) sud utvrđuje da pokazani predmet očevida koji se nalazio u prilogu na Prikazu lica mjesto označeno slovima B G G1 C D1 E1 B1 i B ima površinu od 82m2 te predstavlja 82/90 dijela čest. zem. [katastarska čestica].

8.1. Sud je saslušao sudskog vještaka dipl. ing. Tomislava Čipčića na ročištu od 25. veljače 2025. radi dopune nalaza i mišljenja. Vještak kazuje da je moguće izvršti parcelaciju 1122/9 temeljem sudske presude jer se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu.

8.2.Sud nalaz i mišljenje cijeni kao stručan i cjelovit sa točnom identifikacijom nekretnine. Stranke nisu imale primjedbi na njega.

9. Na ročištu 25. veljače 2025. sud je saslušao tužiteljicu pod 1. KD (str.60 - 62) spisa koja je u bitnom navela da je njezin otac kupio od gđe ŽD iz [adresa] koja je ocu pokazala kamene oznake. na južnoj strani je bio ograđeni zid kao što se i danas nalazi na terenu. Na sjeveru su po točnoj oznaci napravili zid te su sa sve četiri strane ogradili su parcelu. Put im je pokazala i rekla da je za njihovu i ostale (3) tri parcele. Tu dolaze od 1989., otac i majka su napravili poljsku kućicu- Svaki dan do 2002. su dolazili. Imali su vrt, biljke, naranče, limune, povrće, kokoši i purice na sjevernoj strani. nakon 2002. dolazili su redovito do 2010., platili bi nekome da im pokosi, sve je bilo ograđeno i zaključano. Nakon toga bi došli po 4. puta godišnje. OD ju je 2018. kontaktirao raspitujući se jesu li za prodaju ili građenje pa ju je ponovno zvao. 2021. je predložio ako nisu za prodaju da će napraviti zgradu na dijelu njihove parcele u zamjenu za 3 stana. Nakon toga joj je Džapin odvjetnik rekao da to nije njihovo vlasništvo. 2021. sestrin muž slučajno svraća na parcelu i vidi da je sve porušeno, proširen put za daljnja 3 (tri) metra ušavši u njihovu parcelu, pa je sad širine 6 (šest) metara. Prije su na svoju parcelu ulazili sa sjeverne strane preko puta koji se sada vodi kao parcela odmah s ceste, na lijevu stranu je bila kapija. Pokazala je na skici vještva taj ulaz oibjašnjavajuči da bi bio oznake C C1 i G1 da je bio obliji da se lakše može pristupiti vozilom i da je i sada vidljiv na skici vještva. Čim su kupili, roditelji su napravili ogradu pa poljsku kućicu u kojoj su držali alat . Poslije na sjevernoj strani do zapadne parcele su napt+ravili kokošinjac a iza je bila ozidana betonska cisterna za kišnicu. Imali su i skladište. 1990. sve je bilo na parceli.

9.1. Ovakav iskaz sud cijeni kao cjelovit i vjerodostojan posebice imajući u vidu da tuženica nije pristupila saslušanju bez opravdanog razloga.

10. Sud je saslušao svjedoka SD (str. 77-80 spisa) na glavnoj raspravi 15. travnja 2025. koji kazuje da je predmetna zemlja bila ograđena metalnom ogradom i betonskim zidom koji je graničio s putem. Unutar tog ograđenog dijela se nalazila jedna betonska ograda – spremište za alat. OD je došao i srušio sve. Njegova nekretnina kada mu je stavljen na uvid prikaz lica mjesta (str. 49 spisa) je čest. zem. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina]. On je kupio svoju nekretninu od gospođe ŽD ima 20 godina i tada je prednik tužiteljica njihov pokojni otac obrađivao svoju zemlju. Njihova nekretnina je bila kompletno ograđena. Navodi da je sa sjeverne strane bila kapija i betonski zid-unutar betonskog zida kapija. Preko te kapije se ulazilo u nekretninu. OD je srušio zid i napravio novi i tako je ušao u parcelu tužiteljica za 2-3 m. To je bilo prije 2,5-3 godine. Time je OD uzurpirao tuđe parcele radi dobivanja širine puta a sve radi dobivanja dozvole svojeg idejnog projekta da bi mogla prolaziti vatrogasna vozila. Prednici tužiteljica su kupili svoju nekretninu kao i svi okolni vlasnici od AD. Kada je on kupovao ostavljen mu je put od 3m koji je isti, kojem su prednici ulazili na svoju nekretninu. Zapravo se radi o putu proširenom od strane K. Nije mu poznato da je itko tužiteljicama i njihovim prednicima osporavao da bi parcela bila njihova. U odnosu na OD upisao se i na njegovu zemlju jer da je saznao od nasljednika gospođe AD da nije upisan pa se upisao ali je on u sudskom postupku vratio svoju zemlju. Prije 3 godine je saznao da se OD upisao na njegovu nekretninu a u to vrijeme je zid na predmetnoj nekretnini srušio. U to vrijeme se našao s OD zbog svojih problema s nekretninom pa mu je OD pokazao idejni projekt za gradnju na njegovoj parceli i to 2 kuće i na parceli 1122/1 još 1 kuća. Na čest. zem. [katastarska čestica] – predmetnoj čestici bio je upisan ED a nije siguran uz tužiteljicu pod 1. tko ga je još naslijedio.

10.1. Sud kazivanje svjedoka SD cijeni kao istinito i sadržajno i u skladu sa dokumentacijom u spisu. Svjedok GD je nepristran i prvi susjed predmetne nekretnine pa ima i saznanja o korištenju nekretnine, građenju na njoj kao i samom rušenju i izmicanju granice. On sadržajno objašnjava sudu da je prednik tužiteljica pod 1. i 2. još prije 20 godina obrađivao svoju zemlju misleći na predmet spora. Nekretnina je bila ograđena, no da je OD srušio zid i kapiju i ušao u nekretninu tužiteljica pod 1. i 2. Imao je spor sa OD jer se upisao na njegovu nekretninu, no vratio je vlasništvo na svojoj nekretnini u sudskom postupku.

11. Saslušana je svjedokinja DD (str. 150-152 spisa) koja navodi da je njezin otac kupio 1998. parcelu oznake čest. zem. [katastarska čestica] koja bi bila prva do predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nakon 10 godina od kupnje je shvatio da mu nedostaje kvadrata da je dio na terenu koji predstavlja put je dio njegove parcele a da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] se nalazila u posjedu prednika tužiteljica pod 1. i 2., no nije postojala na terenu, ali da se išlo kolčit bila bi dio posjeda oca tužiteljica. Da je nakon nekoliko godina potpisan interni Ugovor da se može prolaziti južnim dijelom njihove parcele čest zem 1122/4 k. o. [katastarska općina]. Ograda prednika tužiteljica pod 1. i 2. graničila je s tim putem koji se nalazi na jugu njihove parcele. Iza zida je postojao objekt koji je bio u posjedu oca tužiteljica. U trenutku same kupnje ne zna je li bila ograđena predmetna nekretnina. Ograda je postojala samo ne zna od kada i srušena je jednog dana. Srušen je dio građevinskog objekta. Put na južnom dijelu njihove parcele da je opterećen služnošću.

11.1. Sud ovo kazivanje svjedokinje DD cijeni kao sadržajno, istinito i vjerodostojno sukladno s dokumentacijom u spisu. Svjedokinja kao nesrodna potvrđuje navode svjedoka GD. Sud je utvrdio da nekretnina njezine obitelji oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da bi južni dio te nekretnine predstavljao put, dok je predmetna nekretnina bila ograđena. Predmetna čest zem 1122/9 nije postojala na terenu, ali da se išlo kolčit bila bi dio posjeda oca tužiteljica. Postojao je dogovor o korištenju južnog dijela njihove parcele 1122/4 k. o. [katastarska općina] da se koristi kao put, pa je i danas opterećena služnošću puta.

12. Saslušan je svjedok ŽD (str. ) koji u bitnom kazujeda je ankon smrti svoje maćehe postao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] i čest zem 1122/1 koja se nalazi jugozapadno od nje. Predmetna nekretnina da je u naravi put širine 2,5-3 m koji je njegova maćeha kupila od L. Da je kupujući nekretninu oznake čest zem 1122/1 kupila i put oznake čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] i to prije 25-30 godina. On je to prodao ID. Predmetna nekretnina da je bila omeđena sa sjeverne strane betonskim zidom, a sa južne strane ogradom od žice. Na zemlji unutar ograde je bio objekt. Sveukupno je 10 puta bio na nakretninama koje je prodao ID. Nije vršio uvid u katastraski plan. Njegova maćeha da je kupila put originalno ispod čest. zem [katastarska čestica], pa je 1122/2 trebao biti put, no nešto se dešava i nema puta- nije imala pristup svojoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica]. Zbog toga ona kupuje predmetnu nekretninu da bi mogla pristupiti svojoj oznake 1122/1 k. o. [katastarska općina]. On je u trenutku kupnje bio na brodu, a ta kupnja je bila između 2001.-2004.

12.1. Sud ovakvo kazivanje svjedoka ŽD cijeni kao djelomice istinito. Kad navodi da je prodao predmetnu nekretninu koju je kupila njegova maćeha sud utvrđuje da je predmetna nekretnina bila ograđena. Kada kaže da je bila ograđena to sud zaključuje da nije bila put jer bi put trebao biti otvoren a ovaj svjedok iskazuje da je bila ograđena sa sjeverne strane betonskim zidom, a sa južne strane ogradom. dakle sam potvrđuje kako je predmetna nekretnina bila u cijelosti ograđena a što potvrđuju i ostali svjedoci.

13. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničko – pravnim odnosima (Službeni list br. 6/80 i 36/90 te Narodne novine br. 53/91) propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a st. 4. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Prema čl. 30. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Temeljem čl. 72. toga zakona posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, time da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

13.1. Na isti način u bitnome je odredbom čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje: ZVDSP) propisano da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, a prema st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed barem pošten stječe nekretninu dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Sukladno čl. 160. st. 2. toga zakona u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Odredbom čl. 18. st. 1. – 3. toga zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja i posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Temeljem st. 5. toga članka posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

14. Tužiteljice pod 1. i 2. u tužbi navode da je njihov otac, majka i brat 1989. kupili čest zem 1122/2 k. o. [katastarska općina] i da se od tada može smatrati da su u poštenom posjedu predmetne nekretnine. Svjedok SD potvrđuje da je prije 20 godina kad je kupio svoju nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tada je prednik tužiteljica - njihov pokojni otac obrađivao svoju zemlju. Isto iskazuje i svjedokinja TD kada navodi da je njezin otac kupio 1998. svoju nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] i rekao da kad bi se išlo kolčit da bi čest. zem. [katastarska čestica] da bi pripadala ocu tužiteljica pod 1. i 2. koji je očigledno bio u posjedu. Tužiteljica i svi svjedoci točno opisuju predmet spora, opisujući gdje se nalazila granica posjeda. Prema priloženim fotografijama ta je opisana granica bila od željeznih kolaca i kapije koji su srušeni. Prednici tužiteljica su bili u poštenom posjedu od trenutka stjecanja posjeda i nitko ih nije ometao u korištenju i posjedovanju nekretnine. Svjedok SD navodeći da je prije 20 godina, kada je kupio svoju nekretninu koja je susjedna predmetnoj, viđao prednika tužiteljica – njihovog pok. oca da obrađuje zemlju. Do 2010. su neprestano tužiteljice i njihovi prednici bili na nekretnini, da bi se to smanjilo i posljednjih godina bi povremeno dolazili. Samim nedolaženjem na nekretninu učestalo se ne gubi pravo posjeda. Poštenje posjeda prestaje tek kada posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada. Granice posjeda je još otac tužiteljica nakon kupnje oformio i uživao svoje pravo gradeći na njemu i sadeći povrće i voće. Do rušenja željezne kapije i zida dolazi 2021 što potvrđuju svjedoci SD i DD kao i priložene fotografije u spisu. Smetanje posjeda 2021. godine ne umanjuje ranije stečeno poštenje posjeda, pa bi tužiteljice pod 1. i 2. bile uz njihove prednike poštene posjednice više od 30 godina. Sukladno tome, ispunjene su ranije opisane zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva nekretnine dosjelošću , pri čemu nije oborena zakonska presumpcija o tome da su tužiteljice pod 1. i 2. poštene posjednice nekretnine i to od 1989.

14.1. Stoga je tužbeni zahtjev ocijenjen osnovanim i odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

15. U odnosu na traženje tužiteljica pod 1. i 2 da se ovlaste da ishode uknjižbu prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine valja kazati da u ovom slučaju postoje neslaganja sa veličinom nekretnine u zemljišnoj knjizi sa veličinom prema Nalazu i mišljenju. Prema odredbi članka 130. ZVDSP-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.

15.1. Neslaganja u veličini dijelova nekretnine između stvarnog stanja i zemljišnoknjižnog upisa rješavaju se postupcima usklađenja i povezivanja zemljišne knjige s katastrom i knjigom položenih ugovora, pri čemu se može zahtijevati i brisanje neusklađenih upisa. Kako u ovom slučaju predmetna nekretnina označena na skici vještva slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2 nije formirana u katastru pa kao takva ne postoji ni u zemljišnoj knjizi valjalo je odlučiti kao pod točkom II. Izreke presude.

16. U odnosu na parcelaciju valja kazati da je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev x- 1075/12 izrazio pravno shvaćanje da kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno kao u konkretnom slučaju prema skici vještaka mjernika, ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod tako pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva stjecatelj je ovlašten kasnije zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva, otpis novonastale čestice u zemljišnim knjigama i upis vlasništva na svoje ime.

16.1. Stoga je potrebno izvršiti parcelaciju u posebnom upravnom postupku pred nadležnim Uredom za katastar. Nakon formiranja samostalne čestice koja odgovora realnom dijelu nekretnine označenom na skici vještva na kojoj je utvrđeno vlasništvo, upisati će se u zemljišnu knjigu i to kako je navedeno pod točkom 15. obrazloženja. Stoga utuženi realni dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označeni na skici vještva slovima B G G1 C D1 E1 B1 B u površini od 82 m2 kako ne postoje kao zasebna čestica u zemljišnom operatu u smislu odredbe čl. 5. st. 1. ZVDSP-a, upis prava vlasništva na tim realno označenim dijelovima nekretnine moći će tužiteljice ishoditi tek nakon provedene parcelacije kojom će označeni dio biti formiran kao zasebna čestica. Napominje se kako sudska odluka o utvrđivanju prava vlasništva na dijelu katastarske čestice odnosno novoformiranoj čestici neupitna pravna osnova za parcelaciju- izradu prijavnog lista odnosno parcelacijskog elaborata koji će služiti za upis u zemljišne knjige, kao i da su tužiteljice, pored provedbe parcelacije, a ukoliko su ispunjene i sve ostale pretpostavke koje propisuje Zakon o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24; dalje ZZK ), ovlaštene tražiti upis uknjižbe tako nastale novoformirane čestice u zemljišnim knjigama te otpis novoformiranih čestica u zemljišnim knjigama u smislu odredaba čl. 164. do 181. ZZK te prijenos prava vlasništva na tim česticama s imena tuženice kao ranije vlasnice sukladno odredbi čl. 130. st. 1. ZVDSP-a na svoje ime.

16.2. Slijedom navedenoga valjalo je u tom smislu prihvatiti tužbeni zahtjev kao pod točkama III. i IV. izreke ove presude.

17. . Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj:138/23, 107/25 u daljnjem tekstu: OT). Kako su tužiteljice pod 1. i 2. s osnovom zahtjeva uspjele sa 100%, a s visinom 75%, što je 175%, podijeljeno sa dva (osnov i visina), sud ocjenjuje da su tužiteljice u sporu uspjele sa 87,50%, pa sud ocjenjuje da su tužiteljice u sporu uspjele sa 87,50% a tuženik sa 12,50%. Zatim se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzima postotak od one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, pa bi ukupan uspjeh tužitelja bio 75%. pa je tužiteljicama priznat:

- trošak sastava tužbe – 550,00 EUR (Tbr. 7.1. u svezi Tbr. 40.1)

- trošak zastupanja na ročištu od dana 4.10.2023., 7.3.2024., 12.7.2024., 8.1.2025.,25.2. 2025., 15.4.2025., 18.6.2025, 26.1.2026. - po 550,00 EUR (Tbr. 9.3 u svezi Tbr. 40.1) – po 550,00 EUR-a

- sastav podneska od 12.3.2025. i 17.6.2025. - (Tbr. 8/3) – po 550,00 EUR-a

- trošak pristojbe za tužbu i presudu 179,18 EUR

- sveukupno 6.229,18 EUR i s obzirom na uspjeh tužiteljica od 75%

- što sveukupno iznosi 4.671,90 EUR + iznos predujma vještačenja 400,00 EUR pa bi sveukupan trošak iznosio 5.071,90 EUR-a.

15.1. Obzirom da su tužiteljice tražila zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do plateža, a kako tumačenjem čl. 29. st. 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj : 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ ) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari, to jest od 16. veljače 2026. do plateža, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl.23. Ovršnog zakona.

15.2. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena po stopi od 3 posto temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23; dalje: ZOO).

15.3. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 16. veljače 2026.

Sutkinja:

Marina Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku 15 dana računajući od prvog idućeg dana od njezine objave (čl. 335 st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud (čl. 348. ZPP-a).

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl.353 st.2 ZPP-a).

DNA:

1. punomoćnici tužiteljica pod 1. i 2.

2. punomoćniku tuženice

3. u spis.