REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji po sutkinji Maji Župančić Ukropina, a po nacrtu odluke više sudske savjetnice, specijaliste Marijane Đurinac, uz sudjelovanje zapisničarke Radojke Balen, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice OBS, zastupana po braniteljici Teuti Palčić, odvjetnici iz [adresa], zbog djela prekršaja iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine 70/17., 126/19., 84/21., 114/22., 36/24.), pokrenutog povodom optužnog prijedloga PUZ, III PP Zagreb Klasa: 211-07/25-5/29216, Urbroj: 511-19-29-26-1 od 13. veljače 2026., nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenice, odvjetnice i predstavnika tužitelja, dana 13. veljače 2026., javno je objavio
p r e s u d i o j e
Okrivljenica OBS, kći O i E, djevojačko prezime majke V, rođena **.**.1976. u Zagrebu, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka RH, VŠS, zaposlena OŠ "Brestje", s mjesečnim primanjima u iznosu od cca. 900,00 eura, udana, majka dvoje djece, s prebivalištem u [adresa], prekršajno ili kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni ili kazneni postupak,
I Temeljem članka 183. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona
kriva je
što je 2. studenog 2025. g. oko 22:00 sati na adresi u [adresa], počinila psihičko nasilje u obitelji nad suprugom OB na način da je došla ispred stana na 3. kat stambene zgrade te lupala po ulaznim vratima stana vičući: "Izađi kurvin sine!; Vikendicu nećeš dobiti da financiraš svoju kurvu!; Tu sam ti dovela djecu, a ti ne želiš izaći iz stana!", što je kod EB izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,
dakle, počinila psihičko nasilje u obitelji na štetu supruga što je kod njega izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva
čime je počinila prekršaj opisan u članku 10. točka 3. kažnjivo po članku 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
pa joj se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) izriče
novčana kazna u iznosu od 150,00 eura (stopedeset eura)
Temeljem članka 40. Prekršajnog zakona okrivljenoj se uračunava vrijeme za koje je bio lišena slobode i to vrijeme uhićenja od 13. veljače 2026. u 13,40 sati do 13. veljače 2026. u 19,00 sati, kada je rješenjem ovog suda puštena na slobodu kao 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne tako da se izjednačava 1 (jedan) dan lišenja slobode u vezi prekršaja sa 39,82 € (trideset devet eura osamdeset dva centa) novčane kazne, pa okrivljena ima za platiti preostali iznos od 110,18 € (stodeset eura osamnaest centa) novčane kazne.
Temeljem čl.33.st.11.Prekršajnog zakona okrivljena je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca po pravomoćnosti ove presude putem priložene uplatnice. Ukoliko okrivljena u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena. U protivnom postupit će se prema odredbi čl.34. Prekršajnog zakona.
II Odbija se prijedlog tužitelja za izricanjem zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtvi nasilja u obitelji.
III Temeljem čl.139.st.6. PZ-a i u vezi čl.138.st.2.toč.3a PZ-a okrivljena se oslobađa obveze naknade troška prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
Obrazloženje
1. PUZ, III Policijska postaja Zagreb, Klasa: 211-07/25-5/29216, Urbroj: 511-19-29-26-1 dana 13. veljače 2026., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenica OBS, je na raspravi kod ovog suda iskazala da se smatra krivom za prekršaj koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret i priznaje njegovo počinjenje. U odnosu na navode optužbe je iskazala kako je točno da je 2. studenog 2025. oko 22,00 sata došla na adresu u [adresa] te je došla ispred stana na trećem katu zgrade i lupala na vrata i vikala na supruga EB riječi da je kurvin sin i da neće dobit vikendicu, kako bi financirao svoju kurvu, kao i da mu je dovela djecu, a ne želi izaći iz stana. Naime, saznala je da je u ljubavnoj vezi s drugom ženom, bila je jako povrijeđena i izgubila je kontrolu nad ponašanjem, zbog čega joj je doista žao. Sada je u tijeku brakorazvodna parnica i pokrenuli su postupak medijacije, kako bi razvod protekao koliko je god mirnije moguće. Obzirom da ima jako mala primanja, moli sud za blagost pri donošenju odluke te obećava da se ovo neće ponoviti, jer nije sklona ovakvom ponašanju.
2.1. Na poseban upit suda je li bilo daljnjih kontakata okrivljene sa suprugom ista je navela: mi nismo u kontaktu osim samo službeno radi djece i sudskog postupka.
2.2. Odvjetnica nije imala pitanja za okrivljenicu. Ista je navela da je u tijeku brakorazvodna parnica te ne smatra svrhovitim, već znatno otežavajućim izricanje zaštitne mjere za daljnju stabilizaciju obiteljske situacije i nastavak brakorazvodnog postupka.
2.3. Predstavnik tužitelja nije imao primjedbi niti pitanja za okrivljenicu, ali ustraje u izricanju zaštitne mjere.
3. Sud je izvršio uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije o prekršajnoj kažnjavanosti okrivljenice te je evidentirano da ista do sada nije pravomoćno prekršajno kažnjavana.
4. U odnosu na navedeno, uvažavajući sve okolnosti počinjenog djela, osobne i imovinske prilike okrivljene budući da je ista majka dvoje djece od kojih je jedno malodobno, da okrivljena ima izuzetno mala mjesečna primanja, uvažavajući obiteljsku dinamiku kao i činjenicu da je od vremena počinjenja djela prošlo određeno vrijeme tijekom kojeg nije zabilježen nikakav novi incident te da je u tijeku i brakorazvodna parnica, sud je okrivljenoj, primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, za navedeno djelo prekršaja izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma ocjenjujući ovako izrečenu kaznu primjerenu stupnju njezine odgovornosti, načinu počinjenja djela te svim okolnostima slučaja pri čemu je sud mišljenja da će se i ovako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u smislu postizanja specijalne i generalne prevencije. u ovako izrečenu novčanu kaznu, sud je okrivljenoj uračunao vrijeme za koje je ista bila lišena slobode u vezi prekršaja na način da joj je izjednačio jedan dan lišenja slobode u vezi prekršaja s 39,82 eura novčane kazne pa je okrivljenoj ostalo za platiti 110,18 eura.
5. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenicu primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.) na način da joj je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
6. U odnosu na predloženu zaštitnu mjeru, sud je odbio prijedlog tužitelja za primjenom iste. Naime, odredbom članka 51. Prekršajnog zakona propisano je: "Svrha je zaštitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja.", dok je odredbom članka 51a istog zakona propisano: "Zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljeve opasnosti." U konkretnom slučaju valja navesti da tužitelj ničim nije potkrijepio opravdanost primjene zaštitne mjere odnosno na temelju čega zaključuje da stupanj opasnosti okrivljene toliki da bi opravdao primjenu zaštitne mjere. U tom smislu valja se ponovo osvrnuti da je od vremena počinjenja djela do trenutka procesuiranja okrivljene, prošao određeni vremenski period tijekom kojeg nije bilo novih prijava uznemiravanja okrivljene prema žrtvi nasilja, da je okrivljena sama navela da nakon tog incidenta nema nikakve komunikacije između nje i žrtve osim službeno i putem odvjetnika. Nadalje, sud nije mogao zanemariti činjenicu da je sada u tijeku brakorazvodna parnica u kojoj se, prema navodima braniteljice i okrivljene, provodi medijacija te da bi primjena predložene zaštitne mjere dodatno otežala ionako narušenu obiteljsku situaciju i dinamiku, a u koji postupak su uključena i djeca. Budući da iz stanja spisa ne proizlazi da postoji konkretna opasnost temeljem koje bi trebalo svakako primijeniti zaštitnu mjeru te da bi postojao veći interes za primjenom iste u odnosu na interes da se ista ne primjeni zbog brakorazvodnog postupka i, u ovoj fazi, osjetljivih obiteljskih odnosa, sud je po svojoj slobodnoj ocijeni, procijenio da u ovom trenutku nije svrsishodno izricanje navedene mjere već da bi primjena iste dovela do još teže komunikacije između supružnika koji moraju pronaći zajedničko i civilizirano rješenje svoje situacije. Valja istaknuti da čin okrivljene svakako nije društveno prihvatljiv i valja ga kao takvog osuditi, ali prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri sankcije valja uzeti u obzir i specifično emotivno stanje u kojem je ista bila zbog raspada obitelji i načina na koji je do iste došlo te da je ista svjesna svoje pogreške kao i da je izrazila kajanje zbog počinjenog. Sumirajući sve navedeno sud je mišljenja da je u odnosu na okrivljenu izricanje samo ublažene novčane kazne adekvatno i svrhovito te da će se i ovako izrečenom sankcijom utjecati na okrivljenu da se ubuduće suzdrži od činjenja prekršaja i bez primjene zaštitne mjere koja bi moguće znatno otežala i održavanje kontakata žrtve sa djecom.
7. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljenica je oslobođena dužnosti naknade troškova prekršajnog postupka, jer bi plaćanjem tih troškova bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje, kao i uzdržavanje djece, budući da ista ima primanja ispod prosječne mjesečne plaće u RH te sud smatra da bi plaćanjem troškova prekršajnog postupka bila ugrožena njihova egzistencija, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. III izreke ove presude.
U Zagrebu, 13. veljače 2026.
Viša sudska savjetnica, specijalist
Marijana Đurinac v.r.
Zapisničarka
Sutkinja
Radojka Balen v.r.
Maja Župančić Ukropina v.r.
Uputa o pravnom lijeku
Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
