Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Ovr-1112/2025-6

51000 Rijeka

(veza posl. br. P-1213/2025)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, kao sucu pojedincu, pravnoj stvari tužitelja / predlagatelja osiguranja Rumat d.o.o., Žrtava fašizma 1/I, Rijeka, OIB: 79513253561, kao upravitelja zgrade [adresa], 5A, 5B, 5C, 5/1, Rijeka, u ime i za račun suvlasnika zgrade [adresa], 5A, 5B, 5C, 5/1, Rijeka, (dalje u tekstu: predlagatelj osiguranja), zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Knežević i partneri j.t.d., u Rijeci, protiv tužene / protivnice osiguranja VH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje u tekstu: protivnica osiguranja), radi određivanja privremene mjere, izvan ročišta, 16. veljače 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev za određivanje privremene mjere sadržan u prijedlogu radi osiguranja od 17. srpnja 2025., predlagatelja osiguranja, sa sadržajem:

« 1. Radi ostvarenja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, koja se sastoji u tome da protivnik osiguranja dopusti predlagatelju osiguranja ulaz u svoj poseban dio zgrade odnosno osobi koju predlagatelj osiguranja odredi radi otklanjanja oštećenja i kvara na vodovodnoj instalaciji u stanu protivnika osiguranja koji uzrokuje štetu posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika te da omogući izvođenje radova u svojem posebnom dijelu zgrade koji se odnose na hitne popravke, određuje se privremena mjera te se ovlašćuje predlagatelj osiguranja da, sam ili putem treće osobe (ovlaštenog obrtnika ili poduzetnika), u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja, sanira oštećenu vodovodnu instalaciju u stambenoj jedinici protivnika osiguranja na adresi [adresa] te se isti ovlašćuje da uz pomoć treće osobe - sudskog ovršitelja i djelatnika policije uđe u stambenu jedinicu protivnika osiguranja na adresi [adresa], radi obavljanja tih radova.

2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog tužbom predlagatelja osiguranja od 17. srpnja 2025. koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-1213/2025 ili dok sud ne odluči drukčije.

(veza posl.br. P-1213/2025)

3. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

4. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. »

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je u istom podnesku od 17. srpnja 2025. ovom sudu podnio tužbu radi činjenja i prijedlog za određivanje privremene mjere. Prijedlog za osiguranje (činjenični dio podneska) vezan je uz navode iz historijata tužbe u kojoj predlagatelj osiguranja navodi da je upravitelj zgrade u [adresa], 5A, 5B, 5C, 5/1, da je protivnica osiguranja vlasnica stana u predmetnoj zgradi, odnosno nekretnine označene kao 6. Suvlasnički dio: 517/10000 Etažno vlasništvo (E-6), Stan broj 5 na prvom katu, u [adresa], koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika ukupne površine 44,85 m2, a koji stan se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica], stambeno poslovna zgrada u rijeci u [adresa]; 5/1, 5A, 5B, 5C, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] pri Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, da mu je Grad Rijeka, suvlasnik predmetne zgrade i vlasnik posebnog dijela te nekretnine označenog kao 16. Suvlasnički dio:

807/10000 Etažno vlasništvo (E-16), [adresa], poslovni prostor u prizemlju u [adresa], koji se sastoji od dvije prostorije i wc-a u površini od 70 m2, u studenom 2024. prijavio curenje vode u predmetni poslovni prostor iz stana s gornje etaže, a koje curenje je uzrokovalo oštećenja na stropu predmetnog poslovnog prostora, u vidu vlažnih mrlja te opadanja žbuke i boje. Tvrdi da je po zaprimljenoj prijavi angažirao ovlaštenog vodoinstalatera, društvo RI-INSTAL d.o.o., čiji radnik da je u dva navrata izašao na lice mjesta radi izvođenja pregleda i sanacije izvora curenja, međutim da niti jednom nije mogao pristupiti stanu protivnice jer ista nije dopustila ulaz, da ju je iz tog razloga dopisom od 13. ožujka 2025. pozvao da dopusti pristup u svoj stan, a na koji dopis se ona oglušila, iako ga je zaprimila 31. ožujka 2025. Predlagatelj ističe da se prema Popisu zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, sadržanom u Prilogu br. 2 Međuvlasničkog ugovora, vodovodne instalacije zajednički su dio predmetne zgrade. Sukladno članku 25. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada hitnim popravkom smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade, između ostalog, u slučaju puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne instalacije. Upravitelj zgrade u obavljanju svoje djelatnosti, između ostalog, ima obvezu osigurati mogućnost poduzimanja aktivnosti radi hitnih popravaka svaki dan u godini tijekom 24 sata te osigurati hitan popravak najkasnije u roku od tri sata od prijave potrebe popravka, a iznimno kasnije, čim to okolnosti na koje upravitelj nema utjecaja dopuste, sve prema članku 52. Zakona. Odredbom članka 41. Zakona propisana je obveza suvlasnika da (veza posl.br. P-1213/2025)

omogućava upravljanje i održavanje zgrade, da dopusti ulaz u svoj poseban dio zgrade upravitelju zgrade odnosno osobi koju upravitelj zgrade odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja oštećenja ili kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog suvlasnika te da omogući izvođenje radova u svojem posebnom dijelu zgrade koji se odnose na hitne popravke, a u tom je smislu u članku 80. stavku 3. propisuje i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, da se sukladno članku 346. Ovršnog zakona, radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Tvrdi da je iz fotografija priloženih tužbi razvidno da je, uslijed oštećenja i kvara na vodovodnoj instalaciji u stanu protivnice osiguranja, na stropu poslovnog prostora u vlasništvu Grada Rijeke došlo do znatnih oštećenja, da se u zakupu predmetnog poslovnog prostora nalazi se Udruga Apsaras koja u obavljanju izvedbenih umjetnosti (plesne umjetnosti, glazbeno-scenske umjetnosti, kreativne radionice) okuplja djecu, mladež i odrasle. Uz to, obzirom da se vlažne mrlje na oštećenom stropu iz dana u dan sve više šire, te da je već počela otpadati boja i žbuka, da članovima Udruge Apsaras prijeti ozbiljna opasnost da će oštećeni strop otpasti do greda međukatne konstrukcije. Dakle, da opisana situacija iziskuje hitni popravak kojeg da je u skladu sa Zakonom dužan osigurati, ali ga nije u mogućnosti ni organizirati ni poduzeti putem ovlaštenog vodoinstalatera jer protivnica osiguranja ovlaštenom vodoinstalateru zabranjuje ulaz u njezin stan. Napominje da je učinio sve što je u njegovoj nadležnosti da bi protivnicu osiguranja izvijestio o potrebi sanacije vodovodne instalacije u njezinom stanu i posljedicama propuštanja dužnog postupanja pojedinog suvlasnika u skladu sa Zakonom. Osim što protivnica osiguranja sprječava ostvarenje njegove nenovčane tražbine, da vlasniku predmetnog poslovnog prostora i zakupniku istog prijeti nastanak nenadoknadive štete, da ukoliko se hitni popravak vodovodne instalacije u stanu protivnice ne poduzme bez odlaganja, šteta na stropu predmetnog poslovnog prostora da će zasigurno biti veća, zbog čega prijeti opasnost da će dijelovi tog stropa početi otpadati. Dakle, ne samo da će se povećati obujam materijalne štete, čiju naknadu da je gotovo nemoguće potraživati od protivnice osiguranja budući da se protiv nje neuspješno vodi niz ovršnih postupaka radi dugovanja s osnova zajedničke pričuve, već prijeti ozbiljna opasnost da dijelovi stropa padnu na osobe koje koriste predmetni poslovni prostor što može uzrokovati teške tjelesne ozljede, a u najgorem slučaju i smrt. Predlaže donošenje privremene mjere sa sadržajem rješenja o osiguranju, citirano: « 1. Radi ostvarenja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja određuje se privremena mjera te se ovlašćuje predlagatelj osiguranja da, sam ili putem treće osobe (ovlaštenog obrtnika ili poduzetnika), u roku od 24 sata od primitka prijepisa ovog rješenja, sanira oštećenu vodovodnu instalaciju u stambenoj jedinici protivnika osiguranja na adresi [adresa] te se isti ovlašćuje da uz pomoć treće osobe - sudskog ovršitelja i djelatnika policije uđe u stambenu jedinicu protivnika osiguranja na adresi [adresa], radi (veza posl.br. P-1213/2025)

obavljanja tih radova. 2. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog tužbom predlagatelja osiguranja od 17. srpnja 2025. koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem P-____/2025 ili dok sud ne odluči drukčije. 3. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja. 4. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak ovog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana. »

2. Povodom prijedloga za osiguranje osnovan je sudski predmet pod poslovnim brojem Ovr-1112/2025.

3. Odredbom članka 341. st. 2. Ovršnog Zakona («Narodne novine» broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – nadalje u tekstu: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će, između ostalog, točno označiti tražbinu čije osiguranje traži.

4. Obzirom je predlagatelj svoju tražbinu označio tek općenito kao nenovčanu, rješenjem od 23. srpnja 2025. naloženo mu je postupanje u smislu citiranog čl. 341. st. 2. OZ-a, prema tome da točno označi svoju konkretnu nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži.

5. Podneskom od 1. kolovoza 2025. predlagatelj osiguranja je, postupajući sukladno rješenju od 23. srpnja 2025., postavio zahtjev sa sadržajem kao u izreci ovog rješenja.

6. Kada je privremena mjera predložena istovremeno s pokretanjem parničnog postupka tada se ona može odnositi isključivo na osiguranje one tražbine koja je predmet te parnice.

7. U postupku osiguranja sud postupa na temelju pisanih sastava. U tom postupku se postupa, i bez saslušanja stranaka, što nije obveza ovršnog suda. Uz to, ovršni sud nema ovlaštenja parničnog suda normirana odredbom članka 219. stavka 2. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), u vezi s člankom 21. stavkom 1. i člankom 290. stavkom 1. OZ-a pa da pozove, odnosno upozori predlagatelja osiguranja (stranku) da je dužan iznijeti pravno relevantne činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev.

8. Temeljna svrha izdavanja privremene mjere je da se povećaju izgledi predlagatelja osiguranja (kasnije ovrhovoditelja) da će u času kada bude u pravnoj mogućnosti zatražiti prinudno ostvarenje svoje tražbine, moći tu tražbinu u potpunosti ostvariti, odnosno da smanji opasnost koja prijeti tom ostvarenju. To znači da je cilj privremene mjere da se određenim zahvatima u sredstva kojima ovršenik (prethodno protivnik osiguranja) raspolaže povećaju (veza posl.br. P-1213/2025)

izgledi predlagatelja osiguranja (kasnije ovrhovoditelja) da će u času kada bude u pravnoj mogućnosti zatražiti prinudno ostvarenje svoje tražbine, moći tu tražbinu u cijelosti ostvariti, odnosno da umanji opasnost koja prijeti toj realizaciji. Predlagatelj osiguranja, da bi ostvario uspjeh, u postupku osiguranja mora primarno učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a potom i druge pretpostavke koje ističe u činjeničnom dijelu prijedloga, a OZ- om su normirane kao kumulativne. Činjenje vjerojatnom (vjerojatnost) je slabiji stupanj uvjerenja o egzistiranju određene činjenice od izvjesnosti njezinog postojanja (dokazivanja). Međutim, i taj slabiji stupanj uvjerenja mora imati svoje ishodište, tj. podlogu u konkretnom dokazu (ispravi) koju (jednu ili više njih) je predlagatelj dostavio u spis predmeta, a iz sadržaja koje (kojih) doista slijede vjerojatnim postojanje svih relevantnih činjenica u kontekstu ispunjenja kumulativnih zakonskih pretpostavki.

9. U svrhu donošenja odluke o zahtjevu predlagatelja osiguranja izvršen je uvid u svu dostavljenu dokumentaciju sadržanu u spisu, koje isprave su pročitane (stranice od 7 do 36 i od 42 do 56 spisa). Pregledane su i fotografije (stranice od 37 do 41 spisa).

10. Predlagatelj osiguranja u postupku ističe da je Grad Rijeka, kao suvlasnik predmetne zgrade i vlasnik posebnog dijela (Etaža E-16) prijavio curenje vode u predmetni poslovni prostor iz stana s gornje etaže, a koje curenje je uzrokovalo oštećenja na stropu predmetnog poslovnog prostora u vidu vlažnih mrlja te opadanja žbuke i boje, da ovlašteni vodoinstalater kojeg je angažirao nije mogao pristupiti stanu protivnice osiguranja jer ista nije dopustila ulaz, da ju je dopisom od 13. ožujka 2025. pozvao da dopusti pristup u svoj stan, na koji dopis se ona oglušila iako ga je zaprimila 31. ožujka 2025., da vlasniku predmetnog poslovnog prostora i zakupniku istog prijeti nastanak nenadoknadive štete, te da prijeti opasnost da će dijelovi tog stropa početi otpadati.

11. U smislu činjeničnih navoda predlagatelja osiguranja odredbom članka 346. stavka 1. točke 2. OZ-a regulirano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

12. Uvidom u sadržaj Međuvlasničkog ugovor od 8. ožujka 2023., Dodatka 1. Međuvlasničkom ugovoru od 8. ožujka 2023. i Ugovora o upravljanju zgradom od 8. ožujka 2023 . (stranice od 7 do 29 spisa) jasno slijedi da je predlagatelj osiguranja upravitelj zgrade u [adresa], na adresi V [adresa], 5A, 5B, 5C, 5/1.

13. Iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada («Narodne novine» broj 152/24), konkretno članka 42., proizlazi pravo na strani svakog upravitelja, svake zgrade da mu svaki od suvlasnika omogući upravljanje i održavanje zgrade i da mu dopusti ulaz u svoj poseban dio zgrade odnosno osobi koju upravitelj zgrade odredi ako je to potrebno radi održavanja zajedničkih dijelova zgrade ili otklanjanja oštećenja ili kvara koji uzrokuje ili bi mogao uzrokovati štetu zajedničkom dijelu zgrade ili posebnom dijelu zgrade drugog (veza posl.br. P-1213/2025)

suvlasnika te da omogući izvođenje radova u svojem posebnom dijelu zgrade koji se odnose na hitne popravke.

14. Analizom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu oznake k. č. br. [katastarska čestica] – stambeno poslovna zgrada u [adresa], u [adresa], 5/1, 5A, 5B, 5C, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice od 30 do 36 spisa), slijedi da se zgrada sastoji od ukupno 16 etažnih cjelina, da je Grad Rijeka vlasnik etaže E-16 (poslovni prostor u prizemlju, u odnosu koji predlagatelj ističe da je došlo do oštećenja stropa curenjem vode), da je protivnica osiguranja vlasnica etaže E-6, stan broj 5 na prvom katu.

15. Međutim, iz sadržaja predmetnog z.k. izvatka, također, proizlazi da se na prvom (1.) katu ne nalazi isključivo stan protivnice osiguranja, već da postoji ukupno pet etažnih jedinica (to su Etaže od E-3 do E-7). Osim toga, u mail-u od 25. studenog 2024. (stranice 42 i 43 spisa) spominju se, u kontekstu prijavljenog curenja po stropnoj oblozi iznad predmetnog poslovnog prostoru, neuspješni pokušaji ulaska majstora 21. studenog 2024. u stan protivnice osiguranja, ali i u stan ŠH (prema izvatku iz zemljišne knjige radi se o Etaži E-7, u vlasništvu ŠH, također jednom od pet stanova na prvom katu zgrade). Prema tome, iz dostavljenih dokaza, u kontekstu utvrđenog stanja stvari, ne slijedi da je predlagatelj učinio vjerojatnim da se područje stropa nekretnine u prizemlju gdje su po fotografijama (stranice od 37 do 41 spisa) fleke i pada (ljušti se) boja, nalazi upravo ispod stana protivnice osiguranja, odnosno ispod instalacija koja su povezane s njezinim stanom. To za sud nije (opće)poznato, niti se radi o činjenicama čije se postojanje presumira. Odgovarajuće dokaze iz čijih sadržaja bi se s vjerojatnošću utvrdila ta činjenica predlagatelj nije dostavio. Iz svih navedenih razloga, predlagatelj osiguranja u vrijeme donošenja ovog rješenja nije učinio vjerojatnom svoju nenovčanu tražbinu prema protivnici osiguranja.

16. Dostavljene fotografije prikazuju fleke, kao i djelomično otpalu boju i žbuku na stropu, ali ne čine vjerojatnom i neposrednu opasnost od pada dijelova stropa, odnosno ne dovode, same za sebe, u pitanje stabilnost međukatne (nosive) konstrukcije.

17. Nadalje, nenadoknadiva šteta koju predlagatelj navodi odnosi se, prema njegovom isticanju, na vlasnika poslovnog prostora u prizemlju, E-16 (Grad Rijeka), a ne na njega kao upravitelja zgrade. Iako su oni u pravnom odnosu po osnovi međuvlasničkog ugovora, ipak se radi od dva različita pravna subjekta (vlasnik stana i upravitelj), dok se u kontekstu ispunjenja pretpostavki za određivanje mjere osiguranja iz članka 346. stavka 1. točke 2. OZ-a, kumulativno, i vjerojatnost tražbine i prijetnja nastanka nenadoknadive štete moraju odnositi na predlagatelja osiguranja. U ovom slučaju, predlagatelj osiguranja uopće nije istaknuo kakva to nenadoknadiva šteta konkretno prijeti upravo njemu, s tim što je njegovo plediranje na nemogućnost naplate dugovanja od protivnice osigurana s osnova neplaćene zajedničke pričuve irelevantno zato jer s tim u vezi neprijeporno radi o novčanim tražbinama, dok se postupak osiguranja, i s njom povezana parnica, vode radi o nenovčane tražbine.

(veza posl.br. P-1213/2025)

18. Kumulativna pretpostavka za određivanje privremene mjere - prijetnja nenadoknadive štete predlagatelju - nije ispunjena jer on nije učinio vjerojatnim da upravo njemu prijeti takva šteta, ni u čemu se sastoji, niti da je ona neposredna. Stoga predlagatelj osiguranja Rumat d.o.o. nije učinio vjerojatnim postojanje okolnosti koje opravdavaju hitnost i neodgodivost mjere u njegovom interesu. Jasno, to ne isključuje mogućnost korištenja pravnog instituta - mjere osiguranje, od strane jednog ili više pravnih subjekata u okolnostima kada oni imaju određenu tražbinu prema određenom subjektu od čijeg postupanja / zabrane / propuštanja, upravo njima prijeti neposredna opasnost nastanka im nenadoknadive štete.

19. Međutim, čak i ako bi se članak 346. stavak 1. točka 2. OZ-a tumačio na način da se radi o vjerojatnosti prijetnje nastanka nenadoknadive štete, ne nužno predlagatelju, iz postupanja predmetnog predlagatelja osiguranja ne slijedi zaključak da je učinio vjerojatnim da bi šteta na koju pledira bila upravo nenadoknadivog karaktera. Naime, u kontekstu ove vrste štete logično je da bi ona prijetnjom djelovanja svojih ireparabilnih učinaka trebala potaknuti na hitno postupanje, dakle na djelovanje bez ikakvih odgoda. Međutim, cijeneći sadržaj isprava (stranice od 42 do 44 spisa) da je o problemu curenja vode i nemogućnosti ulaska majstora u stan protivnice, predlagatelj doznao još u studenom 2024., da joj dopis šalje (4 mjeseca kasnije) u ožujku 2025., dok je predmetni prijedlog podnio 17. srpnja 2025., te osobito da ničim nije argumentirao (a potom ni učinio vjerojatnim, s tim da se primjerice u odnosu na dostavljene fotografije ne navodi niti osnovni podatak – kada su kalendarski nastale?) koje su se okolnosti zapravo izmijenile u zadnjih barem tri mjeseca (od travnja do srpanj 2025.), pa da upravo neposredno prije pokretanja ovog postupka prijeti nastanak nenadoknadive štete, a tome nije bilo tako početkom travnja 2025., jer da je bilo tako, dakle da je ta prijetnja nastanka iste takve štete bila i tada neposredna, onda bi logično inicirao sudski postupak već u travnju 2025., dakle neposredno (odmah) nakon što je protivnica osiguranja ignorirala njegov dopis od 13. ožujka 2025. u roku koji joj je dopisom odredio (2 dana) za dogovor vezan uz omogućavanje ulaska u njezin stan radi pregleda instalacija / izvođenja radova, za koji dopis uostalom i sam tvrdi da ga je protivnica uredno primila 31. ožujka 2025., a ne bi čekao (bio pasivan) više od tri mjeseca.

20. Temeljem svih prethodno prezentiranih razloga konkretno nisu ispunjenje kumulativne pretpostavke za određivanje privremene mjere iz naprijed citirane odredbe članka 346. OZ-a.

21. Obzirom zahtjev nije osnovan, dakle predlagatelj nije ostavio uspjeh, pa je zato odbijen i njegov zahtjev za naknadu troška predmetnog adhezijskog postupka jer nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 14. stavka 4. OZ-a.

22. Slijedom svega navedenog riješeno je sadržajem dispozitiva.

23. Završno, naglašava se da predmetnim rješenjem ni na koji način nije prejudicirana odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu (meritumu spora pod poslovnim brojem P-1213/2025), o kojem će parnični sud odlučiti tek nakon (veza posl.br. P-1213/2025)

na glavnoj raspravi cjelokupno provedenog dokaznog postupka, odnosno svih dokaza koje će stranke tek dostaviti, odnosno koje će istaknuti, do zaključenja prethodnog postupka.

U Rijeci 16. veljače 2026.

Sudac:

Robert Mihelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja – po pun., e.komunikacijom

- protivnici osiguranja – e.poštom