REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovrv-124949/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji ovog suda Jesenki Jurić Šojat, a po prijedlogu sudske savjetnice Ane Slivar, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB:57509775367, zastupanog po punomoćniku Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika MČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, 16. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za ovrhu od 26. studenog 2025. kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 26. studenog 2025. podnio prijedlog za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave putem aplikativnog sustava e-Ovrhe.

2. Javni bilježnik je sukladno čl. 281. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje u tekstu: OZ) spis proslijedio ovom sudu na daljnje postupanje.

3. Prijedlog za ovrhu nije osnovan.

4. Odredbom čl. 22. OZ-a propisano je da se ovrha određuje samo na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dok je čl. 31. OZ-a propisano da je vjerodostojna isprava, prema ovom zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata. Vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze. Nadalje, čl. 32. OZ-a propisano je da se ovrha određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Odredba st. 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

5. U vezi s navedenim, ovrhovoditelj je 26. studenog 2025. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga na dan 24. studenog 2025., u kojem je izvatku kao dužnik naznačena pokojna VČ, a kao njezin nasljednik ovdje ovršenik ĐČ. U prilogu prijedloga ovrhovoditelj je dostavio rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Branka Jakića, poslovni broj O-4455/2013 od 26. kolovoza 2013. u kojem rješenju je kao nasljednik pokojne VČ naveden ovdje ovršenik.

6. Prije svega, treba imati u vidu da se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, slijedom čega odredbe čl. 32. st. 1. i 2. OZ nisu primjenjive u ovoj pravnoj stvari. Naime, vjerodostojna isprava je dokument iz kojeg proizlazi tražbina ovrhovoditelja protiv dužnika i koji kao takav čini osnovu za pokretanje postupka ovrhe, pa se ista ovrha može provesti samo protiv one osobe koja je u takvoj ispravi navedena kao dužnik. Također valja istaknuti kako rješenje o nasljeđivanju nije pravna osnova na temelju koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika, na način da uz isti prilaže vjerodostojnu ispravu koja glasi na pok. dužnika kao pravnog prednika ovršenika, budući da takav prijenos tražbine u smislu čl. 32. st. 1. i 2. OZ nije predviđen kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Slijedom navedenog, unatoč okolnosti što je tražbina ovrhovoditelja prema pokojnom dužniku, u skladu s odredbama obveznog i nasljednog prava, prešla na njegove nasljednike, ta se tražbina ne može ostvarivati u ovršnom postupku pokrenutom protiv nasljednika dužnika prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na prednika ovršenika kao dužnika.

7. Pritom ujedno valja istaknuti kako je na sjednici sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Su IV-56/2023-9, održanog 23. studenog 2023. zauzeto pravno shvaćanje prema kojem se odredba čl. 32. st. 1. i 2. OZ ne odnosi i na ovrhu na temelju vjerodostojne isprave koju povodom prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, koja glasi na pok. dužnika, određuje javni bilježnik, a ovrhovoditelj prijenos tražbine na nasljednike dokazuje rješenjem o nasljeđivanju.

8. Slijedom svega navedenog, budući da se u ovoj pravnoj stvari radi o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave – izvodu iz poslovnih knjiga, koja isprava ne glasi na ovršenika kao dužnika već na njegovog pravnog prednika, to je utvrđeno kako nisu ispunjeni uvjeti za izdavanje rješenja o ovrsi, pa je ovršni prijedlog u odnosu na ovršenika valjalo odbiti i odlučiti kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 16. veljače 2026. .

Sutkinja:

Jesenka Jurić Šojat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po pun.

2. Spis