Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: Us I-1981/2024-13

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Split, Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

    Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: ND, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćenici Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva 18/1, protiv tuženika: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, koje zastupa opunomoćenik Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, Gundulićeva 29a, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu pod poslovnim brojem: 14 Su-255/2012, radi priznavanja statusa člana obitelji civilne osobe poginule u Domovinskom ratu, nakon javne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenika opunomoćenice tužiteljice Tadiše Miloševića, odvjetnika u Splitu, dana 16. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/ll- 562-05/24-01/86, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od dana 1. srpnja 2024.

    II Poništava se rješenje Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, Knin, KLASA: UP/I-563-03/23-02/2, URBROJ: 2182-11- 01/5-24-19, od dana 8. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak.

    III Nalaže se prvostupanjskom tijelu da riješi o zahtjevu tužiteljice u roku od šezdeset dana od dana dostave ove presude.

    IV Tuženik je obvezan u ponovljenom postupku postupiti sukladno pravnom shvaćanju i primjedbama suda izraženima u obrazloženju odluke.

    i

    r i j e š i o  j e

    I Nalaže se tuženiku Ministarstvu hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, da tužiteljici ND, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak upravnog spora u iznosu od 1.250,00€, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima. II U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora, iznad dosuđenog, odbija se kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/ll-562-05/24-01/86, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od dana 1. srpnja 2024., tužiteljica je osporavajući i prvostupanjsko upravno rješenje Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, Knin, KLASA: UP/I-563- 03/23-02/2, URBROJ: 2182-11-01/5-24-19, od dana 8. svibnja 2024., u bitnom, navela da se u konkretnom slučaju odluka temelji na mišljenju Povjerenstva za utvrđivanje zapreka iz čl. 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata od dana 8. ožujka 2024. Navedeno mišljenje da tužiteljici nije dano na uvid niti je tužiteljica tijekom upravnom postupka imala pravo uložiti bilo kakvu vrstu prigovora na takvo mišljenje, a iz kojeg, između ostalog, proizlazi da postoji zapreka iz čl. 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Navedeno mišljenje Povjerenstva da niti u jednom trenutku nije dano na očitovanje niti na uvid tužiteljici. Stoga, da tužiteljica ističe da kao stranka u upravnom postupku nikad nije niti bila upoznata temeljem kojih činjenica je Povjerenstvo odlučilo o postojanju zapreka. Tužiteljica da odbacuje mogućnost da su ona ili bilo koji član njezine obitelji na bilo koji način sudjelovali, pomagali ili surađivali s neprijateljskim vojnim i paravojnim postrojbama koje su sudjelovale u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku. Prilikom donošenja takvih odluka - kojima se zadire u osnovna ljudska prava - da treba sagledati balans prava na zaštitu nacionalne sigurnosti i prava na pravičnost postupanja prema pojedincu. U okviru donošenja osporenog rješenja da nema postupka utvrđivanja svih važnih okolnosti i činjenica. Na primjer u šturom mišljenju Povjerenstva da se ne navode izvori informacija da za tužiteljicu postoje zapreke iz čl. 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Takvo svoje mišljenje da Povjerenstvo ne može niti potkrijepiti jer da ono nije točno. S obzirom da se tužiteljica ne može ni na koji način očitovati na navedeno mišljenje Povjerenstva, da je takvo mišljenje protuzakonito. Osporena odluka da nema obrazloženje o srazmjernosti. Tužiteljica ističe da je kontradiktorno takvo stajalište posebice ako se uzme u obzir da takva ponašanja predstavljaju bića kaznenih djela koja su opisana i kažnjiva po člancima 106. do 114. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske NN 31/1993. Naime, u pobijanim rješenjima da se navodi kako su od Ministarstva pravosuđa i uprave - Zagreb zatražena i pribavljena uvjerenja da ND, podnositeljica zahtjeva, ovdje tužiteljica, nije osuđivane, kao ni njen pok. suprug ŠD. Isto tako, od Općinskog suda u Šibeniku da je zatraženo i pribavljeno uvjerenje da se protiv ČD, ovdje tužiteljice, ne vodi kazneni postupak. Dakle, uzevši u obzir da tužiteljica nikad nije osuđivana i da se protiv nje ne vodi kazneni postupak, da je nejasno temelj čega je Povjerenstvo zauzelo shvaćanje da postoje zapreke za ostvarivanje statusa člana obitelji civilnog stradalnika Domovinskog rata. Takva ocjena nadležnog tijela da nije dovoljna da bi nadležno tijelo odlučilo na način da se tužiteljici uskrati pravo na status člana obitelji civilne osobe umrle u Domovinsko ratu. Nadalje, da prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo nisu tijekom upravnog postupka razmatrali niti cijenili dva dokaza koja su po službenoj dužnosti pribavili, a koji se tiču okolnosti smrtnog stradavanja supruga tužiteljice pok. ŠD. Riječ je o potvrdi o smrti ŠD koju je izdao Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku dana 17. svibnja 2023. kao i potvrdi Policijske uprave Šibensko-kninske, Službe kriminalističke policije od dana 29. lipnja 2023. o okolnostima stradavanja - naknadna saznanja, na temelju kojih da se ne mogu utvrditi okolnosti stradavanja pok. ŠD, supruga tužiteljice. Ta dva pribavljena, a tijekom upravnog postupka ne razmatrana i ne cijenjena dokaza, da ukazuju da je ŠD smrtno stradao dana 7. kolovoza 1995. u [adresa], k.br. 134, u dobi od 65 godina. Njegovi posmrtni ostaci da su identificirani na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku 2023. godine, kao uzrok smrti da se navodi: mors e causa ignora - iznenadna smrt nepoznata uzroka. Pok. ŠD da je kao osoba starije životne dobi ostao u svom selu tijekom VRO Oluja 1995. u uvjerenju da mu se ništa loše ne može desiti, gdje da je, međutim, kao civil ubijen drugog dana vojno-redarstvene akcije. Počinitelj/i ubojstva da nije/nisu pronađen/i niti procesuiran/i. Kao razlog nezakonitosti predmetnog rješenja da se prigovara u smislu poštenog postupanja. Radi zakonitosti odluke da nadležna tijela moraju preispitati sve činjenične osnove takve odluke. Sve to kako se ne bi povrjeđivalo načelo pravičnosti na štetu podnositelja zahtjeva, a koje da je zajamčeno Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužiteljica da upire da je prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo u cijelosti zanemarilo čl. 11. Zakona o općem upravnom postupku prema kojem da su javnopravna tijela dužna strankama omogućiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pružiti im druge obavijesti, savjete i stručnu pomoć. Na taj način, ne davanjem stranci na uvid mišljenje Povjerenstva na kojem se temelje odluke, da su prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo počinili bitnu povredu odredbi upravnog postupka. Iz navedenih razloga da tužiteljica predlaže da Upravni sud u Splitu donese presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te da se predmet dostavi na ponovno odlučivanje.

    2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 23. siječnja 2026. zamjenik opunomoćenice tužiteljice naveo je da izlaže i predlaže kao u tužbi te da ostaje pri svim iznijetim navodima i predloženim dokazima.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu opisuje provedeni postupak i navodi primijenjene zakonske odredbe te se poziva na mišljenje Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: 562-05/23-01/131, URBROJ 522-4/1-1-1-24-2 od dana 8. ožujka 2024., a koje predstavlja propisani dokaz za nesporno utvrđivanje postojanja navedene zapreke te iz kojeg razloga da ni prvostupanjsko tijelo niti tuženik nisu mogli donijeti drugačije rješenje. Slijedom navedenog predložio je sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

    4. Opunomoćenik tuženika Županijsko državno odvjetništvo u Splitu u podnesku od dana 17. rujna 2024., u bitnom, iznosi identične navode koje je iznio tuženik u odgovoru na tužbu.

    5. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/ll- 562-05/24-01/86, URBROJ: 522-4/1-1-2-24-2 od dana 1. srpnja 2024. odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Šibensko-kninske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, branitelje i civilne stradalnike iz Domovinskog rata, Odsjeka za zdravstvo i socijalnu skrb, Knin, KLASA: UP/I-563-03/23-02/2, URBROJ: 2182-11-01/5-24-19, od dana 8. svibnja 2024., a kojim rješenjem je odbijen zahtjev ND, ovdje tužiteljice, za priznavanje statusa člana obitelji civilne osobe poginule, umrle ili nestale u Domovinskom ratu i prava na obiteljsku invalidninu, povećanu i uvećanu obiteljsku invalidninu, odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine iza pok. supruga ŠD.

    6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora, dok je odbijen dokazni prijedlog tužiteljice da se ista sasluša u svojstvu stranke u ovom upravnom sporu, cijeneći da se obzirom na stanje spisa i raspoloživost dokaza pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja tog dokaza.

    7. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

    8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

    9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika (kao i prvostupanjskog upravnog rješenja).

    10. Prema podacima spisa predmeta, osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice, s obrazloženjem da je Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata dalo mišljenje da u pogledu tužiteljice i njezinog pok. supruga ŠD postoji zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“, br. 84/21, dalje: Zakona) te da navedeno mišljenje predstavlja propisani dokaz iz čl. 20., 21. i 22. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata („Narodne novine“, br. 118/21, dalje: Pravilnika), radi čega da ni prvostupanjsko tijelo ni tuženik nisu mogli donijeti drugačije rješenje.

    11. Odredbom čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona propisano je da statuse i prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

    12. Člankom 21. Pravilnika propisano je da će povjerenstvo iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika od nadležnih tijela pribaviti podatke o podnositelju zahtjeva i civilnoj osobi poginuloj, umrloj ili nestaloj u Domovinskom ratu temeljem koje podnositelj zahtjeva izvodi svoj status, u svrhu utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona.

    13. Sukladno odredbi čl. 22. st. 1. Pravilnika propisano je da će po pribavljanju dokaza iz članka 24. i 25. ovoga Pravilnika, prvostupanjsko tijelo cjelokupan spis predmeta dostaviti Ministarstvu radi utvrđivanja zapreke iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona. Stavkom 2. istog članka propisano je da će nakon utvrđivanja postoji li zapreka iz članka 5. stavka 1. točke 1. Zakona, Ministarstvo predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na daljnji postupak.

    14. Odredbom čl. 98. st. 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.

    15. Prema ocjeni ovog Suda, osporavanim rješenjem tuženika i prvostupanjskim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužiteljice. Naime, tužiteljica u tužbi osnovano prigovara da u konkretnom slučaju ni tuženik ni prvostupanjsko tijelo nisu obrazložili na temelju kojih činjenica i dokaza je Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz čl. 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata utvrdilo da u konkretnom slučaju na strani tužiteljice ili njezinog pok. supruga ŠD postoji zapreka iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata.

    16. Dakle, spisu tuženika prileži samo dokaz u smislu dopisa navedenog Povjerenstva kojeg je predsjednik Povjerenstva dostavio prvostupanjskom tijelu navodeći postojanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ali spisu tuženika ne prileži mišljenje navedenog Povjerenstva pa ni tužitelj niti sud u konkretnom slučaju ne mogu provjeriti osnovanost i pravilnost mišljenja i zaključka navedenog Povjerenstva, a iz kojeg razloga se niti prvostupanjsko niti drugostupanjsko rješenje ne mogu smatrati obrazloženima u smislu standarda iz prethodno citirane odredbe čl. 98. st. 5. ZUP-a.

    17. Nadalje, i Visoki upravni sud Republike Hrvatske se u presudi broj Usž- 2665/17 od 21. studenoga 2018. pozvao se na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci broj U-lll-2086/2016 od 13. ožujka 2018. i na stajalište Europskog suda za ljudska prava izraženo u presudi T.G. protiv Hrvatske od 11. srpnja 2017. (zahtjev broj 39701/14.), prema kojem je u slučaju postojanja tajnih podataka trebalo navesti dostatne razloge zbog kojih je u konkretnom slučaju bilo nužno podnositelju zahtjeva potpuno ograničiti uvid u izvješće nadležne sigurnosne agencije u tom slučaju, a u ovom slučaju ekvivalent tome je mišljenje Povjerenstva. U presudi se ističe da pravo na uvid u sve dokaze nije apsolutno i može biti ograničeno zbog nekog drugog suprotstavljenog interesa, u ovom slučaju interesa nacionalne sigurnosti te zaštite slobode i prava drugih ljudi, međutim to ograničenje ne može biti tako široko da onemogući podnositelja da učinkovito i stvarno osporava zakonitost rješenja koje pobija u upravnom sporu. To ograničenje treba se svesti na najmanju moguću mjeru koja će istovremeno zaštititi javni interes, ali i pružiti mogućnost podnositelju da uvjeri sud u opravdanost svog zahtjeva. Članak 19. stavak 3. Zakona o tajnosti podataka (Narodne novine, broj: 79/07. i 86/12.) zahtjeva da se u pogledu onih dokaza otkrivanjem kojih bi mogla nastati šteta poduzmu mjere i radnje kojima će se to spriječiti, uz obrazloženje, a kako nadležni sudovi nisu proveli takav postupak, u kojem je podnositelj na djelotvoran način mogao zaštititi svoja prava u vezi s provedenom sigurnosnom provjerom, došlo je do povrede načela postupovne jednakosti stranaka, tj. povrede prava na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj: 85/10. - pročišćeni tekst).

    18. Prema mišljenju ovog Suda, sukladno prethodno izraženom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, prema kojem ograničenje prava na uvid u dokaze treba svesti na najmanju moguću mjeru dostatnu za zaštitu javnog interesa, a s druge strane omogućiti stranci da dokaže osnovanost svog zahtjeva, ovaj Sud osporavano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje nije ocijenio zakonitim.

    19. Napominje se da je i Europski sud za ljudska prava u presudi F.S. protiv Hrvatske od dana 5. ožujka 2024. u odnosu na Hrvatsku utvrdio povredu članka 1. Protokola 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer tajne informacije nisu bile izložene stranci, smatrajući da navedeno postupanje predstavlja značajno ograničenje procesnih prava stranke, a naročito u slučaju kada nema drugih alata za provjeru pravilnosti donesene odluke, te iako se navedeni Protokol odnosi na postupovne garancije glede protjerivanja stranaca, tim više navedene garancije moraju vrijediti i u odnosu na hrvatske državljane.

    20. Iz navedenih razloga, ova Sud je poništio i drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i predmet vratio na ponovni postupak, jer je u konkretnom slučaju Sud mišljenja da se radi o slobodnoj ocjeni navedenog Povjerenstva kada Sud ne može sam riješiti upravnu stvar, ali isto tako sud je ovlašten u upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlašteno rješavati po slobodnoj ocjeni, ocijeniti je li odluka donesena u granicama dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana, a sukladno članku 5. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, te je i kod rješenja donesenog po slobodnoj ocjeni, javnopravno tijelo dužno svoju ocjenu obrazložiti, tj. navesti činjenice na temelju kojih je utvrđeno činjenično stanje i donesen zaključak o pravnoj ocjeni kod primjene relevantnih zakonskih odredbi, radi čega je valjalo, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, presuditi kao u izreci.

    21. U postupku nakon ove presude, prvostupanjsko tijelo će zatražiti od Povjerenstva da tijelu dostavi svoje mišljenje, jer se dopis dostavljen prvostupanjskom tijelu ne može smatrati nespornim dokazom da je navedeno Povjerenstvo zaista u konkretnom slučaju utvrdilo postojanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, a ispravnost kojeg mišljenja mora moći biti provjerljiva i od strane javnopravnih tijela, podnositeljice zahtjeva i kasnije Suda pri čemu je, u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a, vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda.

    22. Kako je tuženik u cijelosti izgubio spor, te imajući u vidu kako se vrijednost spora u skladu s odredbom čl. 144. st. 3. ZUS-a smatra neprocjenjivom, to je u skladu sa odredbom čl. 144. st. 1. ZUS-a te Tbr. 27. toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 138/23, dalje: Tarifa) tužiteljici priznat trošak zastupanja na ročištu održanom kod ovog Suda dana 23. siječnja 2026. od 500 bodova, odnosno 1.000,00€, uvećano za 25% PDV-a (250,00€), što ukupno iznosi 1.250,00€, radi čega je, primjenom odredbe čl. 147. st. 1. ZUS-a, odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom I.

    23. Tužiteljici nije priznat trošak sastava tužbe iz razloga što isti nije sastavljen po iskazanoj opunomoćenici, radi čega je u tom dijelu zahtjev tužiteljice valjalo odbiti, jer joj isti nije niti nastao, pa je odlučeno kao u izreci rješenja pod točkom II.

    U Splitu, 16. veljače 2026.

    S U D A C

    Sandra Ćoraš Gega

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).

    Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske (čl. 148. st. 5. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje rješenja (čl. 148. st. 6. ZUS-a).

    DN-a:

    - opunomoćenici tužiteljice Slađani Čanković, odvjetnici u Zagrebu, Preradovićeva 18/1

    - opunomoćeniku tuženika Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Gundulićeva 29a

    - tuženiku Ministarstvu hrvatskih branitelja, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1 uz spis tuženog tijela KLASA: UP/ll-562-05/24-01/86

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.