REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-694/2025-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani Šakić, odvjetnici u Zagrebu, protustranke IE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i zainteresirane osobe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 16. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica ŠE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. KE, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 3. studenoga 2017. pa do smrti NE dana 24. veljače 2021.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. NE, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je sa pok. NE živjela u bračnoj i izvanbračnoj zajednici neprekidno od 1978. godine do smrti NE. Navodi da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju, nasljednicom pok. NE, proglašena na temelju pisane oporuke ostavitelja pred svjedocima, od 19.03.2016.,njegova kćerka IE, rođ. KE, u cijelosti.
2. Zainteresirana osoba se tijekom postupka protivila prijedlogu predlagateljice.
3. Protustranka se očitovala podneskom od 2. lipnja 2025. navodeći da je predlagateljica živjela u bračnoj i neposredno nakon toga u izvanbračnoj zajednici sa pok. NE do trenutka njegove smrti.
4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, protustranke te svjedoka ĆE i ČE.
5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
6. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
7. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 40-41 spisa) utvrđeno je da je KE rođen dana **.**.1950., a umro dana **.**.2021. u Zagrebu. Dana 15. lipnja 1974. sklopio je brak sa SE, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-1403/78 od 9. studenoga 1978. Dana 30. prosinca 1978. sklopio je brak sa LE, a koji je brak razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-844/17-3 od 3. studenoga 2017.
9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 38-39 spisa) utvrđeno je da je predlagateljica LE rođena dana **.**.1947. i da je dana 30. prosinca 1978. sklopila brak sa NE i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob-844/17-3 od 3. studenoga 2017.
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. NE (list 9 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 16. srpnjja 2013. do 21. listopada 2019. na adresi u [adresa], a od 21. listopada 2019. do 24. veljače 2021. na adresi u [adresa].
11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 10 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 26. siječnja 1988. na adresi u [adresa].
12. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Lucije Popov iz Zagreba poslovni broj O-2515/21 od 22. travnja 2021. utvrđeno je da je iza pokojnog NE vođen ostavinski postupak te je nasljednicom proglašena IE.
13. Čitanjem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 884/17-3 od 3. studenoga 2017. utvrđeno je da je razveden brak ŠE ovdje predlagateljice i NE sklopljen dana 30. prosinca 1978. u Zagrebu.
14. Predlagateljica ŠE na ročištu održanom dana 16. listopada 2025. je iskazala da su od 1978. NE i ona u braku a razveli su se iz obiteljskih razloga odnosno zbog nasljeđivanja krsne kume. NE se onda i prijavio u [adresa] ali oni se nikada fizički nisu razdvajali. Možda je jednom ili dva puta NE prespavao u [adresa]. Živjeli su na Fallerovom šetalištu 35. Nakon razvoda među njima se nije gotovo ništa promijenilo. Ovdje protustranka IE je njihova zajednička kći. NE i ona su imali zajedničke financije te su zajednički dijelili brigu o kućanstvu. Nisu išli baš na neka putovanja ali su išli na vikendicu na Kupi obzirom da je NE bio bolestan. Odlazili bi kćerki na rođendane unuka. NE i ona se nisu razdvajali i naravno da su se voljeli. Na sprovodu je stajala uz lijes a troškove pogreba su platili iz zajedničke kase, više je IE to organizirala a ona je platila. Zajednički su ona i NE radili u vikendici i u nju ulagali. Točno se ne sjeća zašto u presudi kojom je brak razveden stoji da je bračna zajednica prekinuta te da su bračni odnosi poremećeni. Zna da je on pokrenuo postupak razvoda braka, sve su dogovorili ali je sve među njima ostalo isto. Nakon suda otišli su kući kao da se nije ništa niti dogodilo.
15. Protustranka IE na ročištu održanom dana 16. listopada 2025. iskazala je da u cijelosti ostaje kod svog očitovanja od 02.06.2025. kojim je priznala činjenične navode iz prijedloga.
16. Svjedok ĆE na ročištu održanom dana 16. listopada 2025. iskazala je da je ona susjeda cijeli život, u dobrosusjedskim su odnosima. Zna da su se predlagateljica i NE razveli ali on nije nikada otišao nego su nastavili živjeti zajedno sve do njegove smrti. Oni su njoj i nakon razvoda izgledali isto kao prije. Znala je ponekad odlaziti u njihovo kućanstvo te je tamo vidjela stvari od NE. Prilikom dolaska u njihov stan tamo bi bio i NE.
17. Svjedok ČE na ročištu održanom dana 16. listopada 2025. iskazala je da je Marieva vjenčana kuma i on je njoj bio kum. Posjećivali su se i družili. NE joj je rekao nekih godinu dana nakon razvoda da su se on i predlagateljica razveli. Oni su i dalje živjeli zajedno te je dolazila u njihovo kućanstvo i nakon njihovog razvoda. Nije ništa primijetila po njihovom ponašanju i ne bi rekla da su razvedeni da joj NE to nije rekao. Ne sjeća se jesu li se razdvajali ali ona nije prisustvovala nikakvoj njihovoj svađi. Zadnji puta se s NE čula oko dva mjeseca prije njegove smrti. Zna da su oni živjeli zajedno sve do Marieve smrti. Međusobno su se posjećivali i družili te ona nije nikada primijetila da bi među njima postojale kakve trzavice. Znali bi se družiti i u vikendici i u stanu. NE joj nije rekao razlog njihove rastave.
18. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.
19. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
20. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni KE bili u bračnoj zajednici, a koja se zajednica nastavila i nakon rastave braka vezi te su živjeli u istom domaćinstvu duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni KE neoženjen za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti NE. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
21. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 16. veljače 2026.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje pristojbe na prijedlog i rješenje
2. Protustranci
3. Zainteresiranoj osobi HZMO