REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli br. 9

Poslovni broj: 158 K-87/2026-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Željani Vidović Labor, uz sudjelovanje Andreje Raspović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika GS zbog učina protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji iz članka 179. a Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2023, 36/2024 i 136/2025, u nastavku teksta: KZ/11) i protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ/11, sve u vezi članka 24. i članka 51. stavka 1. KZ/11, a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, broj KO-DO-47/2026 od 23. siječnja 2026., na javnoj raspravi održanoj 12. veljače 2026. u nazočnosti zastupnice optužbe ĆS, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru te okrivljenika GS i branitelja po službenoj dužnosti Davida Bajla, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], 16. veljače 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem odredbe članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012 - odluka Ustavnog suda, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, 36/2024 i 72/2025, u nastavku teksta: ZKP/08)

u t v r đ u j e  s e

da je

okrivljenik GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], pok. G i ĐS rođena IS, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem na [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom SSS, po zanimanju soboslikar, nezaposleni, primatelj socijalne pomoći, neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, neosuđivan, trenutno u istražnom zatvoru Zatvora u Zadru,

1) u razdoblju od lipnja 2025. do 24. studenog 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući gdje živi zajedno sa majkom ĐS, u neubrojivom stanju, protivno odredbama članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine", broj 70/2017, 126/2019 i 84/2021), koji predviđa da je nasilje u obitelji između ostalog primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, te psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, uslijed teške kronične duševne bolesti paranoidne shizofrenije, zbog čega nije bio sposoban upravljati svojom voljom i postupcima i nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja, ne uzimajući propisanu terapiju za Shizofreniju i dijabetes, u više navrata fizički napao svoju majku uhvativši ju za nadlaktice, te ju više puta stisnutom šakom udarao u obje nadlaktice, te ju jednom udario u zatiljak, od čega je ista zadobila hematome, te je pljucao na nju i to u glavu i naočale, te nadalje u cilju da ju ustraši više puta oštećenici žrtvi rekao da će prvo ubiti nju pa sebe, nadalje dana 23. studenog 2025. oko 12,00 sati u kući uzeo veliki kuhinjski nož, stavio ga ispod svoga vrata i rekao oštećenici žrtvi: "Ako mi nećeš pomoći, ovo te čeka!", pa narednog dana 24. studenog 2025. u vremenu od 07,30 do 14,00 sati kada je oštećenica žrtva boravila izvan kuće zbog liječničkog pregleda u Gospiću, prvo joj prigovarao kako ona ne shvaća da će se on ubiti ako ona ode, razbio više staklenih predmeta u kući, te naposljetku ju nazvao sa kućnog telefona na njezin mobitel rekavši da je razbio svoj mobitel i kada ona dođe kući da će joj glavu rastriskati, odnosno zgnječiti, što je sve kod oštećenice žrtve ĐS izazvalo strah za vlastiti život, te osjećaje uznemirenosti i poniženja u vlastitom domu,

dakle, u neubrojivom stanju učestalo i na drugi način teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi.

čime je počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji iz članka 179. a KZ/11 i protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnju iz članka 139. stavku 3. u svezi stavka 2. KZ/11, sve u vezi članka 51. stavka 1. KZ/11.

II. Temeljem odredbe članka 554. stavka 1. ZKP/08 i članka 51. stavka 1. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama ("Narodne novine", broj 76/14, u nastavku teksta: ZZODS) okrivljeniku GS

o d r e đ u j e  s e

PRISILNI SMJEŠTAJ U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU

u trajanju od 6 (šest) mjeseci

III. Na temelju odredbe članka 554. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka te nužni izdatci okrivljenika i nužni izdatci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

IV. Na temelju odredbe članka 148. stavka 6. ZKP/08 okrivljenik GS oslobađa se obveze plaćanja troška kaznenog postupka koji se odnosi na paušalnu svotu iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Zadru podiglo je optužnicu broj KO-DO-47/2026 od 23. siječnja 2026. protiv okrivljenika GS (u nastavku teksta: okrivljenik), zbog učina protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji iz članka 179. a i protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ/11, sve u vezi članka 24. i članka 51. stavka 1. KZ/11.

1.1. S obzirom na to da je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno kako je okrivljenik tempore criminis bio neubrojiv to je u optužnici postavljen zahtjev da sud utvrdi da je isti navedena protupravna djela počinio u stanju neubrojivosti i da mu se odredi prisilni smještaj u psihijatrijskoj ustanovi prema odredbama ZZODS-a, a cijeneći nalaz i mišljenje vještaka psihijatra prema kojem postoji opasnost da bi zbog svog duševnog stanja mogao ponoviti kazneno djelo odnosno počiniti teže kazneno djelo zbog čega mu je preporučeno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

2. Radi ocjene okrivljenikove raspravne sposobnosti na raspravu od 12. veljače 2026. pozvan je vještak dr. med. Denis Sabljar, spec. psihijatar koji je nakon razgovora s okrivljenikom utvrdio kako je sposoban shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka koji se vodi protiv njega te da je sposoban razumjeti pojedine procjene radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se sa svojim braniteljem, davati mu upute i odgovarati na pitanja, dakle da je raspravno sposoban.

3. Potom, pozvan očitovati se o optužbi okrivljenik je izjavio kako je počinio protupravna djela koja mu se stavljaju na teret optužnim aktom.

4. Oštećenica - žrtva ĐS je izjavila kako ne želi sudjelovati kao oštećenica u ovom postupku i da ne postavlja imovinskopravni zahtjev.

5. U dokaznom postupku, uz suglasnost stranaka, izvršen je uvid i pročitana dokumentacija u spisu, i to: zapisnik s dokaznog ročišta održanog pred Županijskim sudom u Zadru, poslovni broj Kir-1042/2025 od 4. prosinca 2025. o ispitivanju oštećenice – žrtve ĐS u svojstvu svjedokinje te je reproducirana DVD snimka ispitivanja (l.s. 47), zapisnik s dokaznog ročišta održanog pred Županijskim sudom u Zadru, poslovni broj Kir-1042/2025 od 4. prosinca 2025. o ispitivanju svjedoka IS (l.s. 48-49), liječnička dokumentacija za oštećenika (l.s. 51-58), nalaz i mišljenje dr. med. Denisa Sabljara, vještaka psihijatrijske struke od 9. prosinca 2025. (l.s. 59-65), zapisnik Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, poslovni broj Kis-DO- 166/2025 od 20. siječnja 2026. o prvom ispitivanju okrivljenika GS te je reproducirana DVD snimka ispitivanja (l.s. 92-94), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika od 12. veljače 2026. (l.s. 116), izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika od 12. veljače 2026. (l.s. 117), na raspravi od 12. veljače 2026. ispitan je vještak dr. Denis Sabljar (l.s. 120-123) i okrivljenik je iznio obranu (l.s. 124).

5.1. Stranke nisu imale primjedbi na provedeni dokazni postupak, a niti prijedloga za dopunu kaznenog postupka.

6. Prilikom prvog ispitivanja u svojstvu osumnjičenika pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zadru okrivljenik je priznao da se dogodilo onako kako je njegova majka ispričala u svom svjedočkom iskazu. Kod ovakve obrane ostao je i na raspravi od 12. veljače 2026.

7. Uz suglasnost stranaka pročitani su zapisnici o ispitivanju svjedoka ĐS i IS s dokaznog ročišta održanog pred Županijskim sudom u Zadru te je reproducirana DVD snimka ispitivanja svjedokinje ĐS.

7.1. Oštećenica – žrtva ĐS je navela kako njen sin, ovdje okrivljenik, ima dijagnozu šizofreniju i podvojene ličnosti, ali da ne pije terapiju zbog čega dolazi do teških situacija za oboje. Ranije da se liječio u [adresa] i [adresa]. Pokušala ga je uputiti kod psihijatra u Zagreb s kojim se sastao u lipnju i dobio drugu terapiju koju kad je pio da je bio discipliniran, ali nije htio izlaziti iz kuće. Međutim, okrivljenik da smatra kako mu medicina ne može pomoći pa je odbijao terapiju. U ovom razdoblju prigovarao joj je da ništa ne poduzima za njega te je dvije godine u stresu danju i noću jer okrivljeniku ništa nije pomagalo. Govorio joj je da će se ubiti, razbijao i bacao po kući razne predmete. Okrivljenik da je stalno govorio da će se ubiti, da mu ništa ne pomaže pa mu je rekla da popije normabel. Rugao se da što ona misli da će mu tableta pomoći, da će ako ne odu u Međugorje ubiti najprije nju pa sebe, uzeo nož i stavio ga sebi na grlo i pitao hoće li da to učini. Sutra ujutro u ponedjeljak je otišla u Gospić, a okrivljenik da je i dalje govorio kako će se ubiti. Kada je odlazila iz kuće da je čula da je nešto razbio, staklo ili čašu. Oko 14:00 sati da je nazvao na njen mobitel s kućnog telefona i rekao joj da je razbio mobitel. Nakon toga rekao joj je da kad dođe doma da će joj rastriskati glavu, pa je poklopila i rekla bratu Ć da je sada stvarno dosta, da ne može više izdržati, pa da je tada otišla na policiju. Kada je došla iz Gospića kuća je bila u kaosu, sve je bilo razbijeno, po kući je bilo toliko staklo da se nije moglo hodati po podu te je okrivljenik razbio i televizor. Od lipnja joj je znao govoriti da će ubiti nju pa sebe, udario ju je u glavu ali ne zna točno kada, ali da je to bilo u periodu od ljeta do sada. Znao ju je uhvatiti za mišice i nedavno je dobila jaki udarac u lakat, pljucao joj na glavu i naočale. Bolio ju je lakat, stiskao je za nadlaktice i za glavu, imala je masnice koje su bile sve do nedavno. Učestalo joj je govorio da će se ubiti. Gurnuo bi stol i par puta je skoro prignječio s njim, jednom joj je bacio pizzu u naočale koje su joj bile na licu. Zbog svega ovoga živjela je u strahu i šoku te joj je bio povišen krvni tlak. Radi masnica nije odlazila doktoru niti ih je slikala mobitelom. Kad su se vraćali iz Gospića njen brat IS da je čuo kad joj je okrivljenik rekao da će joj rastriskrati glavu.

7.2. Svjedok IS (okrivljenikov ujak) je naveo kako bi se povremeno čuo sa svojom sestrom, a okrivljenikovom majkom koja mu nije pričala detalje pa nije znao što se događa, ali primijetio je da je dosta iscrpljena i u teškom stanju. U nedjelju 23. studenog 2025. pozvala je njega i njihovu sestru Đ da dođu kod nje kući i tada da su razgovarali s okrivljenikom. Tek tada je vidio da je okrivljenik u jako lošem psihičkom stanju te je spominjao samoubojstvo. S njim je uglavnom razgovarala njihova sestra Đ, a čim bi nešto rekla s čim se nije slagao da bi se okrivljenik naljutio. Isti da je izbjegavao doktore jer je smatrao kako mu medicina ne može pomoći. Đ da je spomenula okrivljeniku njegov fizički napad na majku koji se dogodio na Lošinju, a što je on potvrdio te da je tada ozbiljnije shvatio da on zapravo i fizički napada svoju majku. Prije toga da je znao vidjeti nekakve ozljede na okrivljenikovoj majci ĐS, na rukama u vidu modrica i jednom na glavi, ali da nije puno obraćao pažnju na to jer je mislio da se možda udarila. Međutim, kada ju je vozio u Gospić na pretrage 24. studenog 2025. primijetio je modrice na njenoj lijevoj ili desnoj ruci na nadlaktici kao da ju je netko snažno stiskao prstima i tada je shvatio ozbiljno i zaključio da joj je to napravio okrivljenik. U jednom trenutku ĐS je na mobitel nazvala njena prijateljica I koja ju je pitala zašto je zove s kućnog telefona na što joj je odgovorila da ona nije zvala, a što znači da je okrivljenik razbio svoj mobitel i da on zove s kućnog telefona. Kada su bili u restoranu između 14:00-15:00 sati da je čuo razgovor okrivljenika i njegove majke, da se isti ljuti da gdje su i kada će doći kući, da ne može ovako živjeti i da će ĐS rastriskati glavu kad dođe kući. ĐS je na to burno reagirala, vidio je da ju je to potreslo te je rekla da tako više ne može, da se boji doći kući da mora ići na policiju. I prije je znala otići iz kuće po desetak dana kada bi joj sve ovo s okrivljenikom bilo previše i preteško. Riječ rastriskati da znači kao da se uzme lubenica i razbije. Dok su bili u Gospiću da mu je ĐS rekla da je okrivljenik stavio sebi nož pod vrat i rekao da će se ubiti.

8. Analizirajući iskaze svjedoka sud ih je ocijenio vjerodostojnim jer su uvjerljivo, objektivno i istinito svjedočili o činjenicama o kojima imaju neposrednih saznanja te su njihovi iskazi u bitnim dijelovima u međusobnom suglasju kao i obranom okrivljenika. Također, ovi svjedoci nemaju razloga lažno teretiti okrivljenika jer se radi o njegovoj majci i ujaku koji su emocionalno i obiteljski povezani s njim te mu žele pomoći na način da se adekvatno liječi.

9. Uvidom u sadržaj izvatka iz prekršajne i kaznene evidencije utvrđeno je kako je okrivljenik neosuđivana osoba.

10. Dakle, u ovom kaznenom postupku okrivljenik se optužnim aktom tereti da je u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasilje u obitelji iz članka 179. a KZ/11 i protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnju iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ/11, sve u vezi članka 24. i članka 51. stavka 1. KZ/11.

11. Prvenstveno je za navesti kako je neubrojiv onaj počinitelj koji u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje. Neubrojiva osoba nije kriva i ne može joj se izreći kazna. Prema osobi koja je u stanju neubrojivosti ostvarila protupravno djelo postupit će se prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

12. Kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179. a KZ/11, čini onaj tko grubo, učestalo ili na drugi način teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili druge bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo.

13. Definiciju nasilja u obitelji nalazimo i u odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" br. 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022 i 36/2024, u nastavku teksta: ZZNO) prema kojoj nasilje predstavlja: 1. primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci i 5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

14. Na temelju provedenih dokaza za ovaj sud nema dvojbe da je okrivljenik u inkriminiranom razdoblju ostvario zakonska obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. a KZ/11 na štetu svoje majke ĐS koju je fizički napadao uhvativši je za nadlaktice, stisnutom šakom udarao u nadlakticu od čega su joj nastale masnice, pljucao na nju, više puta rekao da će prvo ubiti nju pa sebe, razbijao predmete po kući, stavljao nož pod svoj vrat i pitao hoće li da to učini. Zbog takvog ponašanja osjećala je strah i stres zbog čega je učestalo imala povišeni krvni tlak. O njenom teškom stanju iskazivao i njen brat, a okrivljenikov ujak US koji je naveo kako je izgledala dosta iscrpljeno, a na rukama da je imala masnice kao i jednom na glavi za koje je kasnije shvatio da su nastali fizičkim napadom okrivljenika na svoju majku.

15. Dakle, iz svega navedenog jasno proizlazi kako je okrivljenik u neubrojivom stanju grubo kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji pri čemu je postupao s izravnom namjerom, s ciljem zastrašivanja i dovođenja oštećene u ponižavajući položaj, samo što je njegova svijest i volja rezultat psihičkih smetnji (što će biti detaljnije obrazloženo u nastavku ove presude) zbog kojeg nije mogao ispravno rasuđivati i odlučivati, pa je posljedično tome isključena njegova sposobnost za krivnju što znači da nema mogućnosti izricanja kaznenopravne sankcije prema ovom okrivljeniku.

16. U odnosu na kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi sa stavkom 2. KZ/11, za navesti je kako ga čini onaj počinitelj koji drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili mu oduzeti slobodu ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem, oružjem, opasnim oruđem ili drugim opasnim sredstvom ili uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, i to, između ostalog, kada je to djelo počinjeno prema bliskoj osobi, a što je zasigurno oštećena ĐS kao okrivljenikova majka.

17. Objekt radnje kaznenog djela prijetnje je osobna sigurnost ljudi dok je radnja počinjenja ozbiljna prijetnja usmjerena na nanošenje nekog zla drugoj osobi. Nevolja ili nesreća kojom se prijeti bilo bi stavljanje u izgled ozljeđivanja, oduzimanja života, uništenja imovine osobe kojoj je upućena ili njoj bliske osobe. Cilj prijetnje nekim zlom je drugu osobu ustrašiti (izazvati osjećaj straha), ili uznemiriti (kod druge osobe stvoriti osjećaj nespokojstva i nesigurnosti, unijeti nervozu). Za postojanje ovog djela je nebitno je li počinitelj namjeravao ostvariti svoju prijetnju i je li sredstvo kojim je upućena prijetnja bilo prikladno drugome nanijeti zlo. Kazneno djelo postoji ako je prijetnja po svojoj naravi i okolnostima pod kojim je izvršena objektivno podobna izazvati osjećaj ustrašenosti i uznemirenosti kod osobe kojoj je upućena.

18. U konkretnom slučaju okrivljenik je 24. studenog 2025. u vremenu od 07:00 do 14:00 sati telefonskim putem rekao oštećenici – žrtvi ĐS kako je razbio svoj mobitel, a kada dođe kući da će joj glavu rastriskati odnosno zgnječiti, a što je kod iste izazvala strah za vlastiti život te osjećaj uznemirenosti radi čega je podnijela protiv njega kaznenu prijavu. Izrečene riječi prijetnje čuo je i okrivljenikov ujak IS koji je naveo da su takve riječi jako uznemirile i potresle njegovu sestru ĐS koja je rekla kako sada mora otići na policiju jer se boji vratiti kući.

19. Dakle, okrivljenik je u stanju neubrojivosti počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnje iz članka 139. stavka 3. u vezi stavka 2. KZ/11, postupajući s izravnom namjerom, samo što je njegova svijest i volja rezultat njegova psihičkog poremećaja zbog čega nije mogao ispravno rasuđivati i odlučivati.

20. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Denisa Sabljara od 9. prosinca 2025. utvrđeno je kako okrivljenik boluje od teške kronične bolesti Shizofrene psihoze (dg: Shizophrenia paranoides F20.0) koja se niz godina postupno razvijala i dovela do oštećenja osobnosti. Zbog navedenog stanja, isti je bio neubrojiv in tempore criminis, odnosno nije bio sposoban upravljati svojom voljom i postupcima i nije mogao shvatiti znanje svojeg postupanja. Radi svog psihičkog stanja da postoji opasnost (visoki stupanj opasnosti) da u budućnosti počini neko teže kazneno djelo. Stoga, preporuka vještaka je odrediti sigurnosnu mjeru liječenja zbog duševne bolesti u psihijatrijskoj bolnici.

20.1. Na raspravi održanoj 12. veljače 2026. vještak dr. med. Denis Sabljar je ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 9. prosinca 2025. te naveo kako i dalje postoji vjerojatnost da bi okrivljenik zbog svog psihičkog stanja mogao počinio teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti da je potrebno odrediti bolničko psihijatrijsko liječenje.

20.2. Sud je ocijenio nalaz i mišljenje vještaka stručnim, objektivnim i argumentiranim te stranke nisu imale primjedbi na isto.

21. Imajući u vidu rezultate psihijatrijskog vještačenja, sud je utvrdio kako su se ostvarili uvjeti za njegov smještaj u odgovarajuću psihijatrijsku ustanovu sukladno odredbama ZZODS na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 51. stavak 1. ZZODS. Stoga, sud je okrivljeniku odredio prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu u trajanju od šest mjeseci, jer postoji vjerojatnost da bi okrivljenik zbog psihičkog poremećaja zbog koje je nastupila njegova neubrojivost mogao ponovno počiniti slično ili teže protupravno djelo pa je stoga za otklanjanje te opasnosti nužno liječenje u psihijatrijskoj ustanovi.

22. Postupajući po odredbi članka 554. stavak 1. KZ/11 sud je izrekao da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdatci okrivljenika i nužni izdatci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

23. Na temelju odredbe članka 148. stavka 6. ZKP/08 okrivljenik je oslobođen obveze plaćanja paušalne svote iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 budući je nezaposlen i korisnik socijalne pomoći pa bi plaćanjem tih troškova bila ugrožena njegova egzistencija.

24. Slijedom svega prethodno navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zadar, 16. veljače 2026.

SUTKINJA:

Željana Vidović Labor

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1) Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, na broj KO-DO-47/2026,

2) Okrivljenik GS, putem Zatvora u Zadru,

3) Branitelj okrivljenika po službenoj dužnosti David Bajlo, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kotlar, Vidov i partneri d.o.o. sa sjedištem u Zadru.

Nakon pravomoćnosti:

Oštećenica – žrtva ĐS