REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj Psp-54/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola, po sutkinji Izabeli Barbić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Goran Veljović, Merima Ibrahimović, Ivana Bilić Komparić, Vladimir Veljović i Alan Alagić, odvjetnicima u Puli, protiv tuženika PS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marinu Folu, odvjetniku u Puli, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 5. prosinca 2025. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, 16. veljače 2026. objavio i

r i j e š i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] ORANICA površine 12153 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da je uklonio metalne stupove koji označavaju rub tužiteljičine nekretnine, te nasuo dio tužiteljičine nekretnine, neovlašteno pristupa i prolazi nekretninom tužiteljice, te se stoga tuženiku nalaže uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja vraćanjem stupova i same nekretnine na način na koji je ista bila prije čina smetanja, te se zabranjuje tuženiku bilo kakvo daljnje isto ili slično smetanje posjeda, sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženiku da naknadi prouzročeni parnični trošak tužiteljici u roku od 8 dana, uvećan za pripadajuće zakonske zatezne kamate prema ZOO-u, od dana donošenja presude pa do isplate."

II Nalaže se tužiteljici MS, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 750,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je navela u tužbi da je vlasnica i posljednja mirna posjednica nekretnina označenih kao kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je zapadni rub svoje nekretnine, koja gleda prema nekretnini tuženika, omeđila metalnim stupovima kako bi se znao rub nekretnine, odnosno međa. Tvrdi da je međe svoje nekretnine izmjerila po ovlaštenom inženjeru geodezije GS. Tuženik je neposredno uz svoju nekretninu uklonio metalne stupove koje je postavila tužiteljica te zašao u njenu nekretninu na način da je na nju nasuo određeni materijal, a što je tužiteljica opazila 1. prosinca 2024. kada je bila u obilasku nekretnina. Takvim postupanjem tuženik je smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu pa predlaže da sud nakon provedenog postupka prihvati njen tužbeni zahtjev naznačen u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev, navodeći da nije uklonio metalne stupove koja je postavila tužiteljica niti je na njenu nekretninu nasuo materijal. Tužiteljica nije označila na kojim mjestima su srušeni metalni stupovi, međutim neke metalne stupove koji su se nalazili uz put je prije više od dvije godine srušio nepoznati kamion koji je prošao predmetnim putem , pa je tuženik istaknuo prigovor prekluzije. Glede materijala, isti se ne nalazi na nekretnini tužiteljice. S obzirom na sve navedeno, predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.

3. U tijeku postupka pročitana je dokumentacija sadržana u sp isu, saslušani su svjedoci ĆS, DS, LS, ŠS, MST, RS te parnične stranke.

3.1. Sud je odustao od izvođenja dokaza uviđajem uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernične struke, jer tužiteljica nije uplatila predujam za izvođenje tog dokaza (čl. 153. st. 3. Zakona o parničnom postupku - "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem sudske posjedovne zaštite u pogledu posjeda nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji posjed joj je, kako navodi, smetan na način da je tuženik uklonio metalne stupove koji označavaju rub njene nekretnine te nasuo dio njene nekretnine materijalom, kao i na način da neovlašteno pristupa i prolazi njenom nekretninom.

6. Prema čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. – pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

6.1. Odredbom čl. 21. st. 1. ZVDSP propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

6.2. Prema čl. 22. st. 1. ZVDSP posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Odredbom čl. 22. st. 2. ZVDSP propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

6.3. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, kako je propisano čl. 21. st. 3. ZVDSP.

6.4. Odredbom čl. 10. st. 1. ZVDSP posjednik je definiran kao osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari.

6.5. Odredbom čl. 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7. Uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe, tužiteljica u parnici zbog smetnja posjeda treba dokazati činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja, kao i okolnost da je sudska zaštita zatražena unutar subjektivnog i objektivnog roka određenog čl. 21. st. 3. ZVDSP.

8. Svjedoci ĆS i DS, sinovi tužiteljice, u bitnom su istovjetno iskazivali te su u svojim iskazima naveli da je njihova majka naslijedila nekretninu koja je predmet spora 2016., nakon čega je pozvala geodeta kako bi utvrdila granice i omeđila nekretninu. Parcelu su omeđili metalnim stupovima napominjući da su se, u dijelu koji graniči s putom, uvukli 30 cm unutar parcele kako ne bi dirali put, a stupove su postavili na svakih 10 metara kako bi se vozila koja se sretnu na putu mogla mimoići. Iz istog razloga, da omoguće mimoilaženje vozila na makadamskom putu, nisu između stupova postavili žicu. Za smetanje posjeda saznali su **.**.2024. (DS navodi da je to bilo početkom prosinca), kada ih je majka obavijestila da su metalni stupovi, koji su bili postavljeni uz put, prepiljeni. Kako su utvrdili da su prepiljeni stupovi ispred ulaza u dvorište svakog susjeda, uključujući ovdje tuženika, dok stupovi koji nisu bili postavljeni ispred ulaza nisu posječeni, vodili su se logikom da su to mogli napraviti samo vlasnici parcela ispred kojih su posječeni stupići, pa su te vlasnike i tužili. Nisu vidjeli tuženika, kao ni ostale vlasnike koje su tužili, da čine radnje smetanja posjeda, ali smatraju da to nije mogao napraviti nitko drugi osim njih. Nikog od njih nisu kontaktirali znajući da imaju rok od samo 30 dana za podizanje tužbe. Cilj podnošenja tužbe, osim zaštite posjeda, bio je stjecanje nesavjesnosti na drugoj strani jer nisu htjeli da vlasnici susjednih parcela, uključujući i tuženika , jednog dana tvrde da su stekli pravo služnosti ili neko drugo pravo na parceli tužiteljice. DS je dodao da, osim što su stupovi bili prepiljeni, na dijelu parcele nasut je nekakav materijal, a to se događalo i prije, na njihovu parcelu su neke osobe znale nositi šljunak, baciti smeće, paliti granje i dr. Nisu vidjeli tko je to učinio, ali mogu pretpostaviti s obzirom na to ispred čije kuće se to događalo.

8.1. Iz iskaza svjedoka MST utvrđeno je da je i on jedna od osoba tuženih od strane tužiteljice zbog smetanja posjeda. Naveo je da u [adresa] ima parcelu koju obrađuje i na koju svakodnevno dolazi. Tužiteljicu ne poznaje, dok tuženika zna jer je tuženikova parcela udaljena od njegove nekih 150 m. Preko puta njegove parcele uz put je jedna velika zapuštena parcela, moguće da je tužiteljičina, poznato mu je da je bila omeđena metalnim stupovima , ali mu nije poznato da bi ih netko prepilio, on to nije vidio jer onuda ne prolazi, njegov ulaz nalazi se s druge strane. Nije vidio da bi tuženik pilio stupove, niti da na tužiteljičinu parcelu netko donosi materijal, jedino je prije godinu dana na dijelu parcele bio mljeveni asfalt koji je služio za popravak puta, ali ne zna tko je taj asfalt nasuo.

8.2. Svjedokinja ŠS je u svom iskazu navela da je od strane tužiteljice i ona tužena zbog smetanja posjeda. Navela je stanuje u blizini tuženika, točnije između njene i njegove parcele se nalazi jedna parcela. Tužiteljicu ne poznaje. Zna da je tužiteljičina parcela bila omeđena stupovima, ali nije vidjela da je netko te stupove uklonio. Njena kuća je inače smještena na drugoj strani parcele i ona na parcelu može pristupiti s dvije strane, jedan put nalazi se uz nekretninu tužiteljice, dok se drugi put nalazi na suprotnoj strani, a ona koristi oba puta. Ne zna tko je prepilio stupove na nekretnini tužiteljice, nije nikoga vidjela da bi to činio. Smatra da je to napravio netko kome su stupovi smetali kad je prolazio, u blizini su se izvodili građevinski radovi i po putu uz nekretninu tužiteljice su često vozili kamioni. Ni je vidjela da bi tuženik na nekretninu tužiteljice nasipavao materijal.

8.3. Svjedokinje RS i LS o predmetu spora nemaju saznanja. One su vlasnice parcela u blizini, na svojim parcelama imaju masline, ali tamo rijetko dolaze. Poznato im je da su na parceli preko puta bili postavljeni metalni stupovi, ali im nije poznato da su uklonjeni ni tko ih je uklonio. Tuženika na toj parceli nisu viđale.

8.4. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je nekretninu uz koju je vezano smetanje posjeda naslijedila 2016. Htjela je označiti granice svoje parcele i za te potrebe je angažirala geodeta. Nakon što je geodet označio granice odnosno postavio pikete (međne oznake), neki od tih piketa su maknuti od strane nepoznatih osoba. Jednom prilikom kad je bila na nekretnini, srela je jednog susjeda kojeg ne poznaje, a koji joj je priznao da je maknuo pikete jer su mu smetali i postavio šoder. To nije bio tuženik već jedan stariji gospodin. Nakon toga, ona je odlučila ograditi svoju nekretninu postavljanjem metalnih stupova koje je svjesno postavila na udaljenost od 10 m kako bi se vozila koja se kreću po putu mogla nesmetano mimoići. Također, svjesno se pomakla 20 cm kako ne bi ometala nesmetan prolaz vozilima po putu. Na svoju nekretninu ne dolazi svaki dan, ali povremeno prođe. Prošle godine (2024.) pred kraj godine je obišla svoju nekretninu i primijetila da su neki od postavljenih metalnih stupova uklonjeni. Iz tog je razloga odlučila podnijeti tužbu. Nije vidjela tko je maknuo stupove, već je podnijela više tužbi i tužila one vlasnike ispred čijeg dvorišta su uklonjeni stupovi, činilo joj se logičnim da su to oni napravili. Nije nikoga vidjela da uklanja stupove, pa ni tuženika. Tužbu je podnijela i radi nasipavanja materijala na nekretninu, pretpostavlja da je do toga došlo kada su vlasnici okolnih nekretnina popravljali cestu i time zašli na njenu nekretninu.

8.5. Tuženik je u svom iskazu naveo da je točno da je vlasnik nekretnine navedene u tužbi, tamo i stanuje, a vezano za navodno smetanje posjeda naveo je da on ima svoj ulaz koji je uvučen u njegovu parcelu pa njemu sporni stupovi nisu smetali niti ih je uklonio. On ima ulaz i s druge strane i u pravilu njega koristi, a što se njega tiče tužiteljica može dignuti i zid kako bi ogradila svoju parcelu. On je vidio da je tužiteljičina parcela ograđena stupovima, kao i da su ti stupovi i uklonjeni, ali ne zna tko je to učinio, on nije niti je za to imao razloga.

9. Analizirajući iskaze parničnih stranaka i saslušanih svjedoka, sud je utvrdio da je tužiteljica nekretninu koja je predmet smetanja, a koja se nalazi uz makadamski put, omeđila metalnim stupovima koji su bili postavljeni na udaljenosti od 10 m. Iz njenog iskaza proizlazi da je te stupove netko uklonio, odnosno prepilio, što je tužiteljica primijetila početkom prosinca 2024., dok je tužbu zbog smetanja posjeda podnijela 30. prosinca 2024., dakle unutar subjektivnog roka od 30 dana od saznanja za čin smetanja. Pritom, ni tužiteljica ni po njoj predloženi svjedoci (njeni sinovi), nemaju saznanja o počinitelju, već su tužbe podnijeli protiv vlasnika svih okolnih nekretnina ispred kojih su posječeni stupići, uključujući i tuženika, vodeći se logikom da su jedino oni imali interes za poduzimanjem opisanih radnji. Radi se, dakle, samo o pretpostavci vezanoj za počinitelja, a ne o stvarnom saznanju za istog.

9.1. Dakle, ni tužiteljica ni itko od saslušanih svjedoka, vlasnika okolnih nekretnina, nisu potvrdili da je tuženik počinio opisano smetanje, dok iz iskaza tuženika, kojeg je sud prihvatio jer je iskazivao uvjerljivo, proizlazi da nije uklonio sporne stupove niti je za to imao razloga, jer mu oni ne smetaju niti mu otežavaju ulazak na njegovu nekretninu.

10. U parnici zbog smetanja posjeda teret dokazivanja odlučnih činjenica leži na tužiteljici, koja je u ovom postupku bila dužna dokazati, kako posljednji mirni posjed, tako i čin smetanja počinjen upravo od strane tuženika. Točno je da u ovoj vrsti sporova počinitelj smetanja nerijetko ne bude neposredno zatečen i opažen u samom činu smetanja, posebno uzimajući u obzir da tužiteljica na predmetnoj nekretnini ne stanuje, već ju samo povremeno obilazi. Međutim, u takvim okolnostima, postojanje smetanja od strane tuženika mora proizlaziti iz drugih utvrđenih i međusobno povezanih okolnosti koje s dostatnim stupnjem vjerojatnosti upućuju na zaključak da je počinitelj upravo tuženik. U konkretnom slučaju takve okolnosti nisu utvrđene. Tužiteljica ni svjedoci nisu vidjeli tuženika kako uklanja metalne stupove niti na tužiteljičinu nekretninu donosi materijal (koji od strane tužitlejice nije ni opisan), a tijekom postupka nisu izvedeni drugi dokazi koji bi, posredno ili neposredno, upućivali na zaključak da je upravo tuženik počinio navedeno smetanje. Tužiteljica je zaključila da je riječ o tuženiku jer su stupovi uklonjeni (između ostalog) ispred njegove nekretnine, međutim ni te navode nije dokazala jer nije uplatila predujam za izvođenje dokaza uviđajem, radi identifikacije nekretnina koje su predmet spora i identifikacije mjesta smetanja. Osim toga, iz iskaza tužiteljice proizlazi da se i u prošlosti dogodila situacija micanja međnih oznaka, ali ne od strane tuženika, već od strane druge nepoznate osobe, pa u ovom postupku ništa ne upućuje na to da bi počinitelj smetanja bio upravo tuženik. U odnosu na nasipavanje materijala na njenu nekretninu te neovlašteni pristup i prolazak njenom nekretninom (što je također sadržano u tužbenom zahtjevu) tužiteljica također nije predočila ni jedan dokaz koji upućuje da su navedene radnje povezane s tuženikom.

11. Slijedom svega navedenog, kako tužiteljica nije dokazala da je tuženik počinio smetanje posjeda opisano u tužbi, valjalo je odbiti njen tužbeni zahtjev (uključujući i zahtjev za naknadu troška) i odlučiti kao u izreci.

12. Tuženik je uspio u sporu pa mu je tužiteljica na temelju čl. 154. st. 1. ZPP dužna naknaditi parnični trošak u visini predviđenoj Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23, dalje: Tarifa).

12.1. Tuženik je bio zastupan po punomoćniku odvjetniku pa mu pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova za četiri radnje (sastav odgovora na tužbu te zastupanje na ročištima 8. travnja 2025., 18. rujna 2025. i 19. rujna 2025.) te 50 bodova za zastupanje na ročištu 5. prosinca 2025. (Tbr. 7.2. Tarife), ukupno 300 bodova, što uzimajući u obzir vrijednost boda (Tbr. 54. Tarife) iznosi 600,00 eura, a uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 46. Tarife), ukupno iznosi 750,00 eura.

U Puli 16. veljače 2026.

Sutkinja

Izabela Barbić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. tužiteljici po punomoćniku, uz sudsku pristojbu za presudu

2. tuženiku po punomoćniku