REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1457/2020-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice RD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 7. listopada 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 13. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 24.515,64 eur sa zateznim kamatama tekućim od 6. prosinca 2018. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 3.021,39 eur sa zateznim kamatama tekućim od 13. veljače 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 484,36 eur sa zateznim kamatama.

IV. Odbija se preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu od 4.794,86 eur sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da se 17.5.2017., oko 17,50 sati dogodila teška prometna nezgoda u Zagrebu, raskrižje Gundulićeve i Žerjavićeve ulice, da je prometnu nezgodu prouzrokovala ĆD upravljajući vozilom marke i tipa Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka], na način da je ista, krećući se Žerjavićevom ulicom, dolaskom do raskrižja s Gundulićevom ulicom ušla u raskrižje na znak upaljenog crvenog svjetla na semaforu, uslijed čega je na stražnju u desnu bočnu stranu njenog vozila prednjom stranom naletjelo vozilo reg. oznake [registarska oznaka], koje je u raskrižje ušlo na znak upaljenog zelenog svjetla, da se od jakog sraza navedenih vozila, vozilo reg. oznake [registarska oznaka] odbilo u smjeru sjeveroistoka gdje je u nekontroliranom rotiranju stražnjom lijevom i bočnom stranom vozila naletjelo na pješakinju ovdje tužiteljicu koja je u tom trenutku prelazila obilježeni pješački prijelaz za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno zeleno svjetlo, da je tužiteljica od siline udara bila odbačena u smjeru istoka te pala na parkirališna mjesta uslijed čega je zadobila teške tjelesne ozljede, da je vozilo krivca za prometnu nezgodu na dan nezgode bilo obvezno osigurano policom od autoodgovornosti kod tuženika, stoga je tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, da je tužiteljica vozilom hitne medicinske pomoći prevezena u nadležnu bolničku ustanovu u kojoj je bila hospitalizirana dulje vremena, nakon čega je provedena stacionirana rehabilitacija te je tužiteljica daljnje liječenje nastavila sukladno uputama liječnika, da se tužiteljica obratila tuženiku u mirnom postupku i to odštetnim zahtjevom od 22.11.2018. kojeg je tuženik zaprimio 5.12.2018. nakon čega joj je tuženik 21.5.2019. kao nesporno isplatio iznos od 105.520,00 kn.

2. Tužiteljica je predložila sudu da presudom naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 70.000,00 kn s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6.12.2018. pa do isplate, kao i da joj naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. U podnesku od 27.11.2024. tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila na način da je predložila sudu da presudom naloži tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 19.908,42 eur / 150.000,00 kn s osnova neimovinske i imovinske štete sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6.12.2018. pa do isplate, kao i da joj naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

4. Na glavnoj raspravi održanoj 25.2.2025. tužiteljica je tužbeni zahtjev postavila na iznos od 25.000,00 eur, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje kao neprijepornu činjenicu da se 17.5.2017. dogodila prometna nesreća kojoj je sudjelovalo vozilo za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari, ističe prigovor zastare obzirom na protek roka od 3 godine, da je tužiteljici isplatio iznos od 100.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, te iznos od 5.520,00 kn na ime naknade imovinske štete.

6. Na ročištu održanom 25.2.2025. (str. 239 spisa) tuženik je priznao odgovornost svog osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja, te činjenicu da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali ukućani.

7. U podnesku od 14.11.2024. (str. 231 spisa) tuženik navodi da priznaje tužbeni zahtjev i predlaže donijeti presudu na temelju priznanja.

8. U podnesku od 19.12.2024. (str. 236 spisa) tuženik navodi da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva kao u podnesku tužiteljice od 27.11.2024. te u odnosu na preinačeni dio ističe prigovor zastare.

9. Rješenjem na ovosudnom zapisniku posl. br. Pn-1457/20-42 od 25.2.2025. sud je dopustio preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva na iznos od 25.000,00 eur sa zateznim kamatama. Sukladno ocjeni ovog suda preinaka tužbe u ovom predmetu bila je svrsishodna, jer je tužiteljica postavila zahtjev čim su joj bili poznati svi elementi za naknadu štete (opseg i visina), koji joj bez njezine krivnje nisu bili poznati ranije, pa bi se nedopuštanjem preinake tužbe tužiteljici nametnulo ograničenje prava na pristup sudu i pravično suđenje zajamčeno odredbom članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). Pri tome valja dodati da tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe nije raspolagala svim odlučnim činjenicama, niti stručnim znanjem, potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, pa nedopuštanje preinake tužbe, koja je uslijedila ovdje odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja, ne bi bilo razmjerno legitimnom cilju iz odredbe članka 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) i rezultiralo bi povredom prava na pristup sudu. Legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka je onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a iz provedenog postupka evidentno je da takve zlouporabe u konkretnom slučaju nije bilo, te ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica bez svoje krivnje nije mogla preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka pa je svrsishodno dopustiti preinaku tužbe kako bi se konačno riješili odnosi među strankama.

10. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice RD i neposrednim opažanjem ožiljaka tužiteljice (str. 240-241 spisa), proveo medicinsko vještačenje po dr. Božidaru Šebečiću i dr. Lani Mužinić Marinić (str. 127- 132 spisa) i po Medicinskom fakultetu u Rijeci (str. 175-219 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije od 1.6.2017. (str. 5-10 spisa), Zapisnik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. br. K- 454/18 od 10.5.2018. (str. 11-16 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (str. 17- 57, 117-124 spisa), fotografije na str. 58-78 spisa, zahtjev za naknadu štete od 22.11.2018. (str. 79-81 spisa) te dopis tuženika od 7.12.2018. (str. 82 spisa).

11. U pisanom Nalazu i mišljenju od 15.3.2021. vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. Lana Mužinić Marinić (str. 127-132 spisa) navode da je tužiteljica u predmetnoj prometnoj nesreći zadobila višestruke teške tjelesne ozljede i to: razderotnu ranu glave, potres mozga (sama dijagnoza nije navedena u medicinskoj dokumentaciji ali proizlazi iz medicinske dokumentacije), prijelom stražnjih dijelova 7-12 rebra desno, nagnječenje desnog plućnog krila s nakupljanjem krvi i zraka u desnom prsištu, prijelom trupa drugog prsnog kralješka bez pomaka ulomaka, kompresivni prijelom trupa šestog prsnog kralješka sa anteklinasto oblikovanim trupom, prijelom trupa osmog prsnog kralješka bez pomaka ulomaka, prijelom poprečnih nastavaka 9.-11. prsnog kralješka s desne strane, razdor slezene, nagnječenje desnog režnja jetre (sedmog segmenta), nagnječenje desne nadbubrežne žlijezde, višeiverni prijelom desne strane križne kosti, prijelom desne crijevne kosti, prijelom čašice oba kuka, prijelom donje grane desne preponske kosti i otkrhnuće prednjeg ruba lijeve goljenične kosti u koljenu (ozljeda naknadno utvrđena - MR lijevog koljena). Zbog teških tjelesnih ozljeda primljena je na Odjel za intenzivno liječenje KBC Sestre Milosrdnice. Isti dan je operirana, zbog razdora odstranjena joj je slezena. Učinjena je drenaža desnog prsišta. Nakon 6 dana, 23.5.2017. premještena je na daljnje liječenje u Kliniku za traumatologiju Draškovića gdje je bila na liječenju do 26.6.2017. godine. Provela je fizikalnu terapiju u toplicama. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Stanje po odstranjenju slezene i veliki ožiljak nakon operacije trbuha koji je uzrok slabosti trbušne stijenke uzrok su umanjenja životne aktivnosti od 22%. Zbog prijeloma trupa tri prsna kralješka i prijelom poprečnih nastavaka 9. -11. prsnog kralješka, kod tužiteljice su zaostali kronični bolovi u prsnoj kralježnici i ograničenje opsega pokreta u manjem stupnju. Trajne posljedice iznose 10%. Stanje po prijelomu 7. do 12. rebra desno uz nagnječenje desnog plućnog krila i nakupljanjem krvi i slobodnog zraka u prsištu, zbog kroničnih bolova na mjestu prijeloma i stvorenih priraslica uzrok je umanjenja životne aktivnosti od 10%. Višestruki prijelomi zdjelice doveli su do kroničnih bolova na mjestu prijeloma, unutarnja rotacija u oba kuka je terminalno bolna, trajne posljedice iznose 15%. Zbog prijeloma desne ključne kosti s pomakom ulomaka tužiteljica osjeća bolove na mjestu prijeloma kod većeg opterećenja desne ruke. Elevacija desne ruke je terminalno ograničena. Trajne posljedice iznose 3%. Ukupno, realno umanjenje životne aktivnosti iznosi 40% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. (Ne primjenjuje se jednostavno matematičko zbrajanje). Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 14 dana i manjeg intenziteta 3 mjeseca kumulativno. Tužiteljica nije trpjela primarni strah jer je izgubila svijest. Sekundarni strah u vidu zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja bio je jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 1 mjesec, te slabijeg intenziteta 2 mjeseca kumulativno. Kod tužiteljice posljedično štetnom događaju nije došlo do trajnih psihičkih posljedica koje dovode do smanjenja životnih aktivnosti sa psihijatrijske strane. Veliki hipertrofični ožiljak na trbušnoj stjenci iza medijalne laparotomije duljine 18 cm, širine do 1 cm, boje okolne kože, dva nepravilna ožiljka na lijevoj strani trbušne stijenke veličine oko 2 cm, tri ožiljka na desnoj strani prsišta, u srednjoj aksilarnoj liniji veličine 1 cm, 3 cm, 2 cm i manji deformitet desne ključne kosti uzrok su naruženja srednjeg stupnja uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Tuđa pomoć i njega u opsegu od 4 sata dnevno je bila potrebna nakon otpusta iz bolnice 26.6.2017. do primitka u toplice 9.8.2017. Nakon otpusta iz toplica 13.9.2017. u opsegu 3 sata dnevno 3 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 4 tjedna i u opsegu 1 sat dnevno 4 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene u prvoj fazi liječenja, za vođenje na kontrolne preglede, za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužiteljice je završeno mjesec dana iza pregleda ortopeda koji je bio 2.2.2018.

12. U pisanom Nalazu i mišljenju od 9.9.2024. Medicinskog fakulteta u Rijeci (str. 175-219 spisa) navodi se da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede: politrauma, kontuzija, hematom desnog plućnog krila, prijelom 7.-12. rebra desno, prijelom prednje konture 2. grudnog kralješka bez pomaka, kompresivni prijelom trupa 6. grudnog kralješka s dislokacijom, prijelom trupa 8. grudnog kralješka bez dislokacije, prijelom poprečnih nastavaka 9. -11. grudnog kralješka desno, nagnječenje sedmog segmenta desnog režnja jetre, hematom desne nadbubrežne žlijezde, laceraciju slezene, višekomadni prijelom krstače, prijelom desne crijevne kosti, višekomadni prijelom desnog acetabuluma, prijelom donje grane stidne kosti desno, prijelom lijevog acetabuluma, lacerokontuznu ozljedu glave, kontuziju oba gležnja i stopala, avulziju prednjeg ruba lijeve tibije lateralno uz fokalnu leziju lateralnog retinakuluma opatele, patelarni tendinitis lijevo, prijelom desne ključne kosti s posljedičnom deformacijom ključne kosti. Liječenje tužiteljice provedeno je po odgovarajućim načelima struke, a tužiteljica je redovito pohađala zakazane preglede i obavila preporučeno stacionarno liječenje (fizikalna terapija i medicinska rehabilitacija). Tužiteljica je imala fizičke bolove različitog trajanja i intenziteta koji su u uzročno-posljedičnoj svezi sa predmetnim štetnim događajem. Tjelesni bolovi bili su prisutni prilikom ozljeđivanja, liječenja te rehabilitacije. Fizički bolovi jakog intenziteta bili su prisutni kod tužiteljice sveukupno 7 dana. Fizički bolovi srednjeg intenziteta bili su prisutni kod tužiteljice sveukupno 14 dana. Fizički bolovi slabog intenziteta trajali su sveukupno 3 mjeseca. Obzirom na poremećaj svijesti koji je tužiteljica imala tijekom dolaska do bolnice, nema pouzdanih činjenica da je ista doživjela primarni strah. Sekundarni strah započinje već u vrijeme primarnog straha. Obzirom da je dolaskom u KBC izvršena analgosedacija nije se moglo bilježiti ni strah jakog intenziteta sve do buđenja. Tada dolazi do zabrinutosti i straha obzirom da se radi ozljeda nije smjela ni micati u trajanju od 5 dana. Strah srednjeg intenziteta trajao je tijekom hospitalizacije od 17.5.-26.6.2017., a radi postavljene imobilizacije vratne kralježnice i torakulumbalne ortoze. Strah blagog intenziteta trajao je do završetka rehabilitacije (9.8.2017. -13.9.2017. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice) kada je hodala uz jednu štaku, a na kraćim relacijama bez štake. Posljedično s predmetnim štetnim događajem, kod tužiteljice postoji naruženje srednjeg stupnja koje se očituje u sljedećem: uzdužni ožiljak od medijane laparotomije duljine 19 cm i širine 1 cm u razini kože, 3 ožiljka u lijevoj polovini prednje trbušne stijenke – 1. ožiljak je uzdužnog smjera, duljine 2 cm i širine 1 cm pravilnog oblika i udaljen od ožiljka medijane laparotomije za 5 cm, dok su preostala 2 ožiljka poprečnog smjera i nepravilnog oblika duljine 3 cm i širine 2 cm s lijeve strane od ožiljka medijane laparotomije udaljeni za 11 cm i minimalno iznad razine kože, 3 koso usmjerena ožiljka dimenzija 2x1 cm, 3x1 cm i 3x1 cm u srednjoj aksilarnoj liniji desno, 2 cm iznad središta olekranona s unutarnje strane nadlaktice ožiljak dimenzija 1x0,5 cm, vidljivi deformitet desne ključne kosti. Također, kod tužiteljice je pri pregledu zamijećen ožiljak u području desne polovine kosmatog dijela glave uz gubitak kose u području ožiljka koji ne dovodi do naruženja. Kod tužiteljice je postojala potreba za tuđom pomoći i njegom u opsegu od 4 sata dnevno u periodu od otpusta iz bolnice (26.6.2017.) do primitka na stacionarnu fizikalnu terapiju i medicinsku rehabilitaciju (9.8.2017.) Po završetku stacionarne fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije (13.9.2017.) tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega (osobna higijena, odlasci na preglede, obavljanje težih kućanskih poslova, nabava i priprema hrane itd.) u opsegu od 3 sata dnevno kroz 3 tjedna, 2 sata dnevno sljedeća 4 tjedna te 1 sat dnevno naredna 4 tjedna. Liječenje tužiteljice završeno je pregledom spec. ortopeda 2.2.2018. Vještaci su suglasni o visini smanjenja životne aktivnosti i to vještak ortoped 43,9%, vještak psihijatar 10%, vještak kirurg 0%, a primjenom Balthazarove formule ukupno smanjenje životne aktivnosti je 48,9%.

13. Na ročištu održanom dana 7.10.2025. (str. 267-272 spisa) proveden je dokaz saslušanjem vještaka dr. Božidara Šebečića i dr. Lane Mužinić Marinić te vještaka Medicinskog fakulteta u Rijeci dr. ŽD, dr. RDT i dr. ED. Tom prilikom vještaci Medicinskog fakulteta u Rijeci iskazali su da u cijelosti ostaju kod pisanog Nalaza i mišljenja od 30.8.2024. (koji je dostavljen sudu 9.9.2024.), dok su vještaci dr. Božidar Šebečić i dr. Lana Mužinić Marinić iskazali da su u cijelosti suglasni sa Nalazom i mišljenjem Medicinskog fakulteta u Rijeci od 30.8.2024. Na taj način je provedeno usuglašavanje vještaka sukladno odredbi čl. 261. st. 1. i 2. ZPP.

14. Stoga ovaj sud smatra da se odluka u ovoj pravnoj stvari treba donijeti temeljem Nalaza i mišljenja Medicinskog fakulteta u Rijeci, čiji Nalaz i mišljenje je sud ocijenio objektivnim, stručnim te danim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještaci navedene ustanove su usmeno na ročištu (koje je u odnosu njih održano na daljinu) obrazložili svoje pisane Nalaze i mišljenja te se očitovali u odnosu na istaknute primjedbe, a koje usmeno očitovanje i obrazloženje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno. Stoga je sud odbio prijedlog tuženika za provođenje novog medicinskog vještačenja smatrajući da isto nije potrebno.

15. Tužiteljica, saslušana u dokaznom postupku, u bitnom, iskazala je da je u štetnom događaju od 17.5.2017. zadobila više tjelesnih ozljeda među kojima je posebno teška bila ozljeda razdor slezene zbog čega je morala biti operirana obzirom da je bilo unutarnje krvarenje. Osim toga, imala je slomljenu ključnu kost, slomljenih više rebara, više kralježaka, a i sada joj je kralježak izbačen tako da uvijek osjeća da ju tu peče, posebno kod promjene vremena. Osim toga imala je i ranu razderotinu na glavi, potres mozga, ozljedu pubične kosti zdjelice i druge ozljede koje su navedene u medicinskoj dokumentacije. Taj štetni događaj ju je teško pogodio posebno jer je bila na prvoj godini fakulteta te je zbog zadobivenih ozljeda izgubila prvu godinu. Psihički je teško pogođena posebno jer su joj u bolnici rekli da se ne smije micati u krevetu, a bojali su se da neće moći hodati. Cijelo vrijeme je bila zabrinuta za svoje zdravstveno stanje i ishod liječenja. Smatra da je zbog ovog događaja došlo i do promjene njezinog psihičkog stanja jer je puno više emotivna i burno reagira. Za vrijeme srednje škole odlazila je u teretanu i vježbala, što joj je sad otežano, a jedino odlazi u kraće šetnje. Ranije je znala s prijateljima ići na planinarenje, što više ne može. Ožiljci koji su joj zaostali joj smetaju obzirom da je žena, trbuh joj izgleda drugačije. Zbog ožiljaka na trbuhu ne može nositi kraće majice, a zbog ožiljaka na glavi ne može nositi kratke frizure. Osim toga, nosi zatvorenije majice kako se ne bi vidjeli ožiljci na tijelu. Po ljeti nosi jednodijelni kupaći kako bi sakrila ožiljke, dok je prije nosila dvodijelne kupaće kostime. Nadalje, iskazala je da je prometna nezgoda ostavila velike posljedice i uvijek se na istu vraća i podsjeća u raznim situacijama. Radi kao odvjetnički vježbenik i odlazi na ročišta u Varaždinu obzirom da vrlo malo upravlja vozilom. Kod kuće vježba jogu jer joj je to najmanji fizički napor. Probala je ići u teretanu, ali joj je jako naporno samostalno vježbati, a nije si u mogućnosti plaćati trenera. Kod psihijatra nije odlazila najviše zbog toga što bi joj to bilo evidentirano u zdravstvenom kartonu. Nekada kada ne može zaspati koristi Normabel.

16. Sud je iskaz tužiteljice ocijenio istinitim.

17. Na ročištu održanom 25.2.2025. (str. 240 spisa) proveden je dokaz neposrednim opažanjem ožiljaka tužiteljice, kojom prilikom je tužiteljica pokazala ključnu kost desnog ramena te je utvrđeno da se radi o većoj izbočini koja je vrlo uočljiva, a u blizini se nalazi više manjih ožiljaka u obliku manjih krugova. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak na trbuhu te je utvrđeno da je taj ožiljak dužine oko 18,5 cm, širine oko par milimetara, svjetlije boje od okolne kože, a također se jasno uočavaju i ožiljci od kopčica koje su bile postavljene preko ožiljka. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak koji se nalazi s lijeve strane trbuha negdje na polovici lijeve strane gledano od pupka, a radi se o ožiljku koji je širine oko 2,5 cm sa jednim vidljivim udubljenjem, koji ožiljak je svjetlije boje od okolne kože. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak koji se nalazi ispod naprijed opisanog ožiljka na trbuhu i to na udaljenosti od oko 7 cm niže, a radi se o ožiljku dimenzije 2x1,5 cm, koji je boje drugačije od okolne kože. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak koji se nalazi s desne bočne strane tijela te je izjavila da je ožiljak posljedica drena koji je bio postavljen u pluća, a utvrđeno je se da se radi o nekoliko ožiljaka dimenzije 3x3,5 cm. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak koji se nalazi na desnoj ruci s unutrašnje strane lakta i to dimenzije oko 1,5x1,5 cm. Nadalje, tužiteljica je pokazala ožiljak koji se nalazi u kosi i to na desnoj strani glave, nešto iznad uha, a dimenzije je oko 4x1,5 cm.

18. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice, postavljen kao na glavnoj raspravi 25.2.2025., djelomično osnovan.

19. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu štete iz štetnog događaja od 17.5.2017. i to zahtjev za naknadu neimovinske štete i zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu.

20. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika,

- odgovornost za nastanak štetnog događaja odnosno da je prometnu nesreću prouzrokovala osiguranica tuženika ĆD,

- da je tuženik tužiteljici 21.5.2019. isplatio iznos od 14.004,91 eur / 105.520,00 kn.

21. Sporno je između stanaka:

- visina potraživanja tužiteljice,

- je li nastupila zastara potraživanja.

22. Dakle, nije sporno da se dana 17.5.2017. u Zagrebu, Gundulićeva – Žerjavićeva, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali: ĆD iz [adresa], upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Euroherc osiguranje d.d. policom osiguranja broj [broj police osiguranja], ZD iz [adresa], upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Jadransko osiguranje d.d. policom broj [broj police], RD iz [adresa] i BD iz [adresa], te FD iz [adresa], putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] (Zapisnik o očevidu PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije od 1.6.2017. - str. 5-10 spisa).

23. U predmetnoj prometnoj nesreći tužiteljica je zadobila teške tjelesne ozljede: politrauma, kontuzija, hematom desnog plućnog krila, prijelom 7. -12. rebra desno, prijelom prednje konture 2. grudnog kralješka bez pomaka, kompresivni prijelom trupa 6. grudnog kralješka s dislokacijom, prijelom trupa 8. grudnog kralješka bez dislokacije, prijelom poprečnih nastavaka 9.-11. grudnog kralješka desno, nagnječenje sedmog segmenta desnog režnja jetre, hematom desne nadbubrežne žlijezde, laceraciju slezene, višekomadni prijelom krstače, prijelom desne crijevne kosti, višekomadni prijelom desnog acetabuluma, prijelom donje grane stidne kosti desno, prijelom lijevog acetabuluma, lacerokontuznu ozljedu glave, kontuziju oba gležnja i stopala, avulziju prednjeg ruba lijeve tibije lateralno uz fokalnu leziju lateralnog retinakuluma opatele, patelarni tendinitis lijevo, prijelom desne ključne kosti s posljedičnom deformacijom ključne kosti.

24. Obveza tuženika da tužiteljici naknadi štetu utemeljena je na odredbi čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP). Članak 12. st. 4. ZOOP određuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

25. Članak 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka ZOO određuje da se pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

26. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

27. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužiteljice za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada.

28. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja po Medicinskom fakultetu u Rijeci utvrđeno da je tužiteljica imala fizičke bolove različitog trajanja i intenziteta koji su u uzročno-posljedičnoj svezi sa predmetnim štetnim događajem, koji su bili jakog intenziteta sveukupno 7 dana, srednjeg intenziteta sveukupno 14 dana, slabog intenziteta trajali su sveukupno 3 mjeseca, obzirom na poremećaj svijesti koji je tužiteljica imala tijekom dolaska do bolnice, nema pouzdanih činjenica da je ista doživjela primarni strah, sekundarni strah započinje već u vrijeme primarnog straha, obzirom da je dolaskom u KBC izvršena analgosedacija nije se moglo bilježiti ni strah jakog intenziteta sve do buđenja, tada dolazi do zabrinutosti i straha obzirom da se radi ozljeda nije smjela ni micati u trajanju od 5 dana, strah srednjeg intenziteta trajao je tijekom hospitalizacije od 17.5. -26.6.2017., a radi postavljene imobilizacije vratne kralježnice i torakulumbalne ortoze, strah blagog intenziteta trajao je do završetka rehabilitacije (9.8.2017.-13.9.2017. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice) kada je hodala uz jednu štaku, a na kraćim relacijama bez štake, posljedično s predmetnim štetnim događajem kod tužiteljice postoji naruženje srednjeg stupnja koje se očituje u sljedećem: uzdužni ožiljak od medijane laparotomije duljine 19 cm i širine 1 cm u razini kože, 3 ožiljka u lijevoj polovini prednje trbušne stijenke – 1. ožiljak je uzdužnog smjera, duljine 2 cm i širine 1 cm pravilnog oblika i udaljen od ožiljka medijane laparotomije za 5 cm, dok su preostala 2 ožiljka poprečnog smjera i nepravilnog oblika duljine 3 cm i širine 2 cm s lijeve strane od ožiljka medijane laparotomije udaljeni za 11 cm i minimalno iznad razine kože, 3 koso usmjerena ožiljka dimenzija 2x1 cm, 3x1 cm i 3x1 cm u srednjoj aksilarnoj liniji desno, 2 cm iznad središta olekranona s unutarnje strane nadlaktice ožiljak dimenzija 1x0,5 cm, vidljivi deformitet desne ključne kosti, također je kod tužiteljice pri pregledu zamijećen ožiljak u području desne polovine kosmatog dijela glave uz gubitak kose u području ožiljka koji ne dovodi do naruženja, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu predstavlja iznos od 37.000,00 eur.

29. Pri tome je sud posebno cijenio činjenicu da je tužiteljica u vrijeme štetnog događaja bila u dobi od 20 godina, zaostali su joj brojni ožiljci kako je sve konstatirano prije svega po vještacima Medicinskog fakulteta u Rijeci, te na zapisnik ovog suda prilikom provođenja dokaza neposrednim opažanjem ožiljaka tužiteljice. Tužiteljica je zadobila brojne teške ozljede, njezino liječenje je bilo dugotrajno i vrlo teško (liječenje je trajalo od 17.5.2017. pa do 2.2.2018.). Odmah po prijemu u bolnicu operirana je, zbog razdora odstranjena joj je slezena, učinjena je drenaža prsišta, bila je izložena brojnim snimanjima i drugim neugodnostima, koristila je štaku, ortozu, provodila fizikalnu terapiju i dr.

30. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je tuđa pomoć i njega tužiteljici bila potrebna u opsegu od 4 sata dnevno u periodu od otpusta iz bolnice (26.6.2017.) do primitka na stacionarnu fizikalnu terapiju i medicinsku rehabilitaciju (9.8.2017.) tj. ukupno 45 dana, a po završetku stacionarne fizikalne terapije i medicinske rehabilitacije (13.9.2017.) tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega (osobna higijena, odlasci na preglede, obavljanje težih kućanskih poslova, nabava i priprema hrane itd.) u opsegu od 3 sata dnevno kroz 3 tjedna, 2 sata dnevno sljedeća 4 tjedna te 1 sat dnevno naredna 4 tjedna, tuženik je obvezan tužiteljici na ime naknade imovinske štete isplatiti iznos od 1.520,55 eur (327 sati x 4,65 eur = 1.520,55 eur). Pri tome je sud po slobodnoj ocjeni (čl. 223. st. 1. ZPP) kao cijenu sata osobe koja je tužiteljici pružala pomoć i njegu koristio iznos od 4,65 eur.

31. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, sud je, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1., čl. 1046. i čl. 1100. ZOO, naložio tuženiku da tužiteljici, na ime naknade štete, isplati daljnji iznos od 24.515,64 eur (37.000,00 eur + 1.520,55 eur = 38.520,55 eur - plaćeni iznos od 14.004,91 / 105.520,000 kn = 24.515,64 eur) sa zateznim kamatama tekućim od 6.12.2018. Iz Zahtjeva za naknadu štete od 22.11.2018. i dopisa tuženika od 7.12.2018. (str. 79-82 spisa) proizlazi da je tužiteljica 22.11.2018. tuženiku podnijela odštetni zahtjev koji je tuženik primio 5.12.2018. i na isti se očitovao 7.12.2018.) tj. od slijedećeg dana od dana kada je tuženik primio odštetni zahtjev pa do isplate.

32. Pri tome treba istaknuti da je tijek zateznih kamata na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete sud odredio sukladno odredbi čl. 1103. ZOO, a koji članak određuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

33. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je liječenje tužiteljice završeno 2.2.2018., a tužba je podnijeta 12.6.2020. nije protekao rok od tri godine propisan čl. 230. st. 1. ZOO. Nije osnovan niti prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva obzirom da je tužiteljica podneskom od 27.11.2024. tužbeni zahtjev postavila u iznosu od 19.908,42 eur, a zatim na glavnoj raspravi 25.2.2025. na iznos od 25.000,00 eur, koja rasprava je održana nakon provedenog medicinskog vještačenja. Kako je tužbeni zahtjev povećan samo u pogledu visine, a pri tome zahtjev nije proširen u smislu da je zatražen neki vid štete koji nije zatražen prilikom podnošenja tužbe, stoga niti u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva nije nastupila zastara te je prigovor tuženika neosnovan.

34. Sud je odbio preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice u iznosu od 484,36 eur (tužbeni zahtjev u iznosu od 25.000,00 eur – dosuđen iznos od 24.515,64 eur = 484,36 eur) sa zateznim kamatama.

35. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod I. i III.

36. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP, obzirom da tužiteljica u postupku nije uspjela u razmjerno neznatno dijelu svog zahtjeva, a zbog kojeg dijela nije nastao poseban trošak (tužiteljica je u postupku uspjela 98,10% (tužbeni zahtjev u iznosu od 25.000,00 eur, a dosuđen iznos od 24.515,64 eur), uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

37. Trošak tužiteljice u ukupnom iznosu od 3.021,39 eur, odnosi se na:

- trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 25.6.2020. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 7.8.2020. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na navode odgovora na tužbu),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 12.1.2021. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 22.1.2021. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak sastava podneska od 24.8.2022. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 28.2.2023. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 27.11.2024. u iznosu od 50,00 eur (Tbr. 8. st. 4. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 25.2.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak zastupanja tužiteljice po punomoćniku na ročištu 7.10.2025. u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 437,50 eur,

- trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eur.

- sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 139,36 eur,

- sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 296,36 eur.

38. Pri tome sud tužiteljici, vodeći računa o odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, nije priznao trošak sastava podneska od 16.6.2020. obzirom da je tužiteljica uz isti dostavila dokaz o plaćanju sudske pristojbe, a što je trebalo biti dostavljeno uz tužbu.

39. Nadalje, sud je odlučujući o trošku postupka vodio računa o tome da je vrijednost predmeta spora od dana podnošenja tužbe pa do 26.11.2024. iznosila 9.290,60 eur, od 27.11.2024. pa do 24.2.2025. iznosila je 19.908,42 eur, a od 25.2.2025. iznosila je 25.000,00 eur.

40. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu od 4.794,86 eur (zahtjevan trošak u iznosu od 7.816,25 eur – dosuđen trošak u iznosu od 3.021,39 eur = 4.794,86 eur).

41. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

42. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II. i IV.

U Zagrebu 13. veljače 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. pun. tužiteljice uz rješenje o obvezi plaćanja sudske pristojbe za presudu

2. pun. tuženika