REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U BUJAMA - BUIE

Istarska 2, Buje - Buie

Posl.br. Ovr-878/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buie, po sutkinji tog suda mr.sc. Marčeli Štefanuti, na temelju prijedloga sudske savjetnice Lucije Rančić u ovršnoj stvari predlagateljice osiguranja RU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Mati Stjepanoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv protivnika osiguranja ISTRA RENT GRADNJA d.o.o., OIB: 28689729091, sa sjedištem u [adresa], zastupano po punomoćniku Krešimiru Pejiću, odvjetniku iz Zagreba, odlučujući o prijedlogu predlagateljice osiguranja za određivanjem privremene mjere, 13. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

"I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja RU OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., a koja tražbina je novčana u iznosu od 56.000,00 Eura uvećanu za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 11.01.2024 godine pa sve do isplate, kao zakonsku zateznu kamatu na iznos od 100.000,00 Eura, a koja kamata teče od 11.01. 2024 do 24.06.2025 godine sve po stopi propisanoj čl.29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 78/15, 29/18 126/21, 114/22) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.

određuje se p r i v r e m e n a m j e r a

Zabranjuje se protivniku osiguranja, otuđenje ili opterećenje i sljedećih nekretnina : - zk. č. broj 1948/5 - MAJKUSI površine 863 m2 (BAZEN 33 m2, DVORIŠTE 735 m2 i KUĆA, Majkusi, Majkusi 39, površine 95 m2) ukupne površine 836 m2 sve upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišno knjižnog odjela Poreč i - zk. č. broj 1948/6 - MAJKUSI površine 849 m2 (BAZEN 30 m2, DVORIŠTE 703 m2 i KUĆA, Majkusi, Majkusi 38, površine 116 m2) ukupne površine 849 m2 sve upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišno knjižnog odjela Poreč

II. Zabrana se smatra provedenom danom dostave ovog rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč, Općinskog suda u Pazinu Stalna služba u Poreču.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja pokrenuti predlagateljica osiguranja podnošenjem tužbe protiv protivnika osiguranja radi opravdavanja ove privremene mjere, ili do drugačije odluke suda.

IV. Ovo rješenje dostaviti će se predlagatelju osiguranja i protivniku osiguranja odmah nakon donošenja istog.

V. Ovo rješenje dostaviti će se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, Zemljišnoknjižnom odjelu u Poreču radi upisa zabilježbe zabrane iz ovog rješenja u odgovarajuću zemljišnu knjigu na nekretninama protivnika osiguranja navedenih u ovom rješenju i to odmah nakon donošenja istog.

VI. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere, a koja je određena ovim rješenjem.

VII. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi troškove ovog postupka predlagatelju osiguranja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja ovog rješenja pa sve do isplate, po stopi propisanoj čl.29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 78/15, 29/18 126/21, 114/22) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a sve u roku od 15 dana."

II Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja za naknadu troška za sastav prijedloga za osiguranje.

III Nalaže se predlagateljici osiguranja da protivniku osiguranja naknadi trošak u iznosu od 1.250,00 eura, u roku od 15 dana.

IV Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč – Parenzo da po pravomoćnosti ovog rješenja izvrši brisanje zabilježbe pokretanja postupka osiguranja određivanjem privremene mjere na nekretninama oznake:

[katastarska općina]

[katastarska općina]

provedene rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Poreč - Parenzo pod posl. br. Z- 21436/2025 od 03. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja (dalje: predlagateljica) tvrdi da je dana 29.12.2020 godine na račun protivnika osiguranja uplatila iznos od 376.892,30 kn što odgovara iznosu od 50.000,00 Eura, a dana 31.08.2021 godine iznos 82.313,73 kuna što odgovara iznosu od 10.924,00 Eura, istoga dana dala je nalog svom sinu SU da uplati iznos od 291.525,00 kuna što odgovara iznosu od 39.076,00 Eure tj. predlagateljica je uplatila na račun protivnika osiguranja iznos od 100.000,00 Eura i to temeljem Ugovora o ortaštvu od 21.05.2021 godine. U članku 3. Ugovora o ortaštvu je navedeno da ortaci namjeravaju zajedno sagraditi vilu koja će biti sagrađena na z. k. č. broj [katastarska čestica] k.o. upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to objekt koji prema priloženom situacijskom planu nosi oznaku A5. Sukladno Ugovoru o ortaštvu predlagateljica osiguranja je uplatila naprijed navedeni iznos kako je to navedeno. U članku 9. Ugovora o ortaštvu je navedeno da nakon izgradnje stambene zagrade (vile), Ortaci će pristupiti prodaji iste. Nakon prodaje nekretnine, te pokrića troškova, preostalu dobit R će podijeliti na jednake dijelove. Protivnik osiguranja dana 11.01.2024 godine otuđio je predmetnu nekretninu zk. č. broj 1948/7 - MAJKUSI površine 794 m2 (BAZEN 30 m2, DVORIŠTE 667 m2 i KUĆA, Majkusi, Majkusi 37,97 m2) upisanu u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Poreč, koja je izgrađena temeljem Ugovora o ortaštvu za iznos od 612.000,00 Eura, iako je temeljem Ugovora o ortaštvu sukladno čl.9. st. 2. protivnik osiguranja trebao dobiveni iznos podijeliti s predlagateljicom na jednake dijelove. Protivnik osiguranja isplatio je predlagateljici osiguranja na ime dobiti iznos od 100.000,00 Eura, dana 24.06.2025 godine, odnosno na račun njezinog supruga TU uplatio je navedeni iznos. Kako je predmetnu nekretninu prodao dana 11.01.2024 godine, to predlagateljica potražuje i zakonsku zateznu kamatu na iznos od 100.000,00 Eura, a koja kamata teče od 11.04.2024 do 24.06.2025 godine. Predlagateljica potražuje ostatak dobiti u iznosu od 56.000,00 Eura sve uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 11.01.2024 godine pa sve do isplate, kao i zakonsku zateznu kamatu na iznos od 100.000,00 Eura, a koja kamata teče od 11.04.2024 do 24.06.2025 godine sve po stopi propisanoj čl.29 st.2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 78/15, 29/18 126/21, 114/22). Predlagateljica ističe da sukladno članku 344. stavak 1. Ovršnog zakona postoji opasnost da će bez niže predložene mjere protivnik osiguranja znatno otežati ostvarenje naplate predlagateljici osiguranja. Prema saznanjima koje predlagateljica osiguranja ima, ali i prema dosadašnjem držanju protivnika osiguranja, isti da namjerava otuđiti nekretnine, jer da je iste opteretio u korist povezanog trgovačkog društva, na navedenim nekretninama su već pokrenuti parnični postupci koji se vode kod Trgovačkog suda u Pazinu te prijedlozi za određivanje privremenih mjera. Predmeti osiguranja da su samo nekretnine koje protivnik osiguranja ima u RH. Predlagatelj osiguranja dokazuje kako bi otuđenjem predmetne nekretnine za nju nastala nenadoknadiva šteta u smislu nemogućnosti naplate svojih potraživanja iz bilo kojeg predmeta ili bilo kojim sredstvom, a kako bi protivnik osiguranja donošenjem privremene mjere pretrpio samo neznatnu štetu u smislu zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, pri čemu se protivniku osiguranja ne zabranjuje da predmetnu nekretninu koristi ili iznajmljuje. Protivnik osiguranja je vlasnik sljedećih nekretnina : - zk. č. broj 1948/5 - zk. č. broj 1948/6 sve upisano u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Poreč. Posebno ističe da nekretnine protivnika osiguranja predstavljaju jedinu vrijednu imovinu u Republici Hrvatskoj. Iz svega navedenog jasno je razvidno kako bi predlagateljica osiguranja otuđenjem nekretnine protivnika osiguranja pretrpjela nenaknadivu štetu u vidu nemogućnosti naplate svoje izvjesne novčane tražbine, te predlaže donošenje privremene mjere kako je odbijajuće opisano u izreci.

2. U odgovoru na prijedlog protivnik osiguranja protivi se istom u cijelosti kao neosnovanom i nedopuštenom. Prvenstveno se ističe da protivnik osiguranja, niti od predlagatelja, a niti od bilo koje druge osobe koje u svom prijedlogu spominje predlagatelj, nije primio bilo kakve uplate. Nadalje, ističe se da je nakon sklapanja ugovora koji prilaže predlagatelj, na strani protivnika osiguranja došlo do promjene vlasnika, te ovlaštenih osoba za zastupanje. U postupku preuzimanja vlasništva od strane novog vlasnika, koji je preuzeo trgovačko društvo protivnika osiguranja, izvršene su odgovarajuće provjere poslovnih knjiga, te bilo kakve uplate koje spominje predlagatelj osiguranja, nisu evidentirane. Isto tako, bilo kakve uplate od strane protivnika osiguranja prema predlagatelju osiguranja da ne postoje. Navedeno jasno proizlazi i iz potvrde koju prilaže predlagatelj osiguranja, a iz koje je vidljiva uplata od strane treće osobe, a ne od strane protivnika osiguranja. Dakle, nikakvog poslovnog odnosa među strankama ovog postupka nije bilo. Nadalje, po primitku ovakvog prijedloga, protivnik osiguranja kontaktirao je ranijeg vlasnika društva i ovlaštenu osobu za zastupanje Istra rent gradnja d.o.o., te je potvrđeno da doista poslovne suradnje nikada nije bilo, priloženi ugovor nikada nije konzumiran niti realiziran, te je sporazumno raskinut. Predlagatelj tvrdi da mu pripada određena naknada s naslova priloženog ugovora, a koja bi se odnosila na njegov udio u dobiti s naslova ortaštva. Očito svjesno, predlagatelj ignorira članak 8. ugovora koji prilaže i na koji se poziva, iz kojeg bi proizlazilo da ortaci sudjeluju u troškovima izgradnje na jednake dijelove. Predlagatelj nije sudjelovao u bilo kakvim troškovima, a pogotovo ne na jednake dijelove, niti je o tome priložio bilo kakav dokaz. Dakle, jasno je da je priloženi ugovor potpuno bespredmetan, te da nikakva poslovna suradnja po tom ugovoru nikada nije ostvarena. Jedno od osnovnih načela obveznih odnosa je da kada jedna ugovorna strana ne ispuni svoje ugovorne obveze, nema pravo od druge strane zahtijevati njeno ispunjenje obveza. Da bi sud odredio privremenu mjeru, ista mora biti podobna, odnosno adekvatna za ostvarenje svrhe osiguranja. Predlagatelj mora dokazati da bi bez tako predložene mjere, ostvarenje navodne tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano. Iz priloženih zk izvadaka jasno proizlazi da je ovakva mjera potpuno bespredmetna, te da se istom niti teoretski ne može ostvariti svrha osiguranja. Naime, u zk izvacima jasno je vidljiva već upisana mjera zabrane otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina, temeljem rješenja Trgovačkog suda u Pazinu pod brojem R1- 41/2022. Dakle, protivnik osiguranja, sve i da hoće, ne može na bilo koji način raspolagati predmetnim nekretninama. Također, na nekretninama je upisano i založno pravo, te pokrenuti ovršni postupci. Postupak ovrhe u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], vodi se pred Općinskim sudom u Pazinu pod brojem Ovr- 438/2025, a u odnosu na nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod brojem Ovr – 659/2025. Sukladno članku 84.st.3. Ovršnog zakona, nakon zabilježbe ovrhe na nekretnini, nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti bilo kojeg drugog stvarnog prava. Predlaže odbiti prijedlog uz naknadu troška postupka.

3. Prijedlog predlagateljice za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine nije osnovan.

4. Odredba čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje:OZ) propisuje da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Ipak, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st. 2.).

5. U prijedlogu predlagateljica navodi da je dana 29.12.2020. godine na račun protivnika osiguranja uplatila iznos od 376.892,30 kn što odgovara iznosu od 50.000,00 Eura, a dana 31.08.2021. godine iznos 82.313,73 kuna što odgovara iznosu od 10.924,00 Eura, istoga dana dala je nalog svom sinu SU da uplati iznos od 291.525,00 kuna što odgovara iznosu od 39.076,00 Eure tj. da je predlagateljica uplatila na račun protivnika osiguranja iznos od 100.000,00 Eura i to temeljem Ugovora o ortaštvu od 21.05.2021.

6. Uvidom u Ugovor o ortaštvu sklopljenog dana 21. svibnja 2021. godine između ortaka 1, ISTRA RENT GRADNJA d.o.o., te ortaka 2, RU, ovjerenog kod javnog bilježnika Ivana Parlova pod posl.br. OV-4791/2021, utvrđeno je da su ortaci sklopili navedeni ugovor, a s namjerom da izgrade zajedno jednu vilu koja će biti sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Člankom 5. propisano je da su ugovorne strane suglasne da će u zajedničkom interesu i radi realizacije zajedničkog cilja, izgradnje vile koja na priloženom situacijskom planu nosi oznaku A5, uložiti svoj rad i znanje, te će zajedno biti investitori do potpunog završetka radova. Člankom 7. propisano je da se ortak 2 obvezuje, ovdje predlagateljica, s naslova dijela ulaganja temeljem ovog ugovora, uplatiti iznos od 50.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a. Stavkom 2. istog članka ugovorne strane suglasno utvrđuju da je ortak 2 s naslova Ortačkog ugovora koji je imao sklopljen s ranijim vlasnikom predmetne nekretnine, a koji ugovor je sporazumno raskinut radi promjene prava vlasništva, već izvršio uplatu iznosa od 50.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan plaćanja, te su ugovorne strane suglasne da se navedeni iznos priznaje ortaku 2 kao ulaganje s naslova ovoga ugovora, čime je ortak 2, ispunio svoju obvezu iz stavka 1. ovog članka.

7. U prijedlogu je navela da je ista u periodu 29.12.2020. -31.08.2021. uplatila na račun protivnika osiguranja ukupan iznos od 100.000,00 Eura i to temeljem Ugovora o ortaštvu od 21.05.2021. Iz predmetnog ugovora proizlazi da se Ugovorom o ortaštvu obvezao ortak 2, ovdje predlagateljica, s naslova dijela ulaganja temeljem ugovora, uplatiti iznos od 50.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a, ali navedeni iznos da je predlagateljica već uplatila s naslova Ortačkog ugovora koji je ista sklopila s ranijim vlasnikom predmetne nekretnine, te da joj se isti priznaje kao ulaganje s Ugovora o ortaštvu čime je ista ispunila svoju obvezu. Dakle predlagateljica je Ugovorom o ortaštvu sudjelovala u iznosu od 50.000,00 eura, a u kojem ugovoru su stranke ovjerile svoje potpise kod javnog bilježnika, slijedom čega predlagateljica nije sukladno Ugovoru o ortaštvu, na koji se ista poziva, bila u obvezi uplatiti protivniku osiguranja iznos od 100.000,00 eura, a koji iznos predlagateljica tvrdi da je uplatila protivniku osiguranja, a također ista za svoje navode da je 29. prosinca 2020. godine uplatila iznos od 376.892,50 kn, odnosno 50.000,00 eura, zatim 31. kolovoza 2021. da je uplatila u jednom navratu iznos od 10.924,00 eura, te da je istog dana dala nalog svome sinu da uplati iznos od 39.076,00 eura protivniku osiguranja, a sve temeljem Ugovora o ortaštvu od 21. svibnja 2021., nije dostavila nikakve dokaze, već je isto samo paušalno navela u prijedlogu.

8. Predlagateljica dalje ističe da je protivnik osiguranja otuđio nekretninu koja je bila predmet Ugovora o ortaštvu i to za iznos od 612.000,00 eura, te je temeljem Ugovora o ortaštvu sukladno čl.9. st. 2. protivnik osiguranja trebao dobiveni iznos podijeliti s predlagateljicom na jednake dijelove. Protivnik osiguranja da je isplatio predlagateljici osiguranja na ime dobiti iznos od 100.000,00 eura, dana 24.06.2025., odnosno na račun njezinog supruga TU da je uplatio navedeni iznos.

9. Uvidom u Ugovor o ortaštvu utvrđeno je da je člankom 9. propisano da će nakon završetka gradnje stambene vile, ortaci pristupiti prodaji iste. Stavkom 2. propisano je da će nakon prodaje nekretnine, te pokrića troškova, preostalu dobit podijeliti na jednake dijelove. Stavkom 3. propisano je da će se dio dobiti koji će pripasti ortaku 2, isplatiti na njegov tekući račun prema podacima koje će dostaviti, ili u gotovini.

10. Predlagateljica je uz prijedlog dostavila i dokaz uplate u iznosu od 100.000,00 eura koji iznos je uplaćen KU od strane ISTRA RENT d.o.o. 24. lipnja 2025. uz naznanku povrat sredstava po nalogu TU. Uvidom u isti utvrđeno je da je platitelj ISTRA RENT d.o.o., dok je protivnik osiguranja ISTRA RENT GRADNJA d.o.o., a primatelj je TU, iz čega ne proizlazi da je navedeni iznos zaista uplaćen na ime dobiti sukladno čl. 9. Ugovora o ortaštvu, prije svega jer osobe koje su navedene u dokazu o uplati ne odgovaraju strankama u ovom postupku, a niti je ista dostavila dokaz kojim bi se utvrdilo hoće li se preostala dobit isplatiti na tekući račun ili u gotovini, a što je ugovoreno čl. 9. predmetnog ugovora. Nadalje, predlagateljica samo paušalno navodi da je protivnik osiguranja na ime dobiti, njoj trebao isplatiti iznos od 156.000,00 eura, a sukladno Ugovoru o ortaštvu, odnosno obzirom da je već isplaćen iznos od 100.000,00 eura, da ima potraživanje prema protivniku u iznosu od 56.000,00 eura, ali ničim u prijedlogu ne potkrepljuje te navode. Člankom 9. predmetnog ugovora propisano je da će nakon prodaje nekretnine, te pokrića troškova, preostalu dobit podijeliti na jednake dijelove. No, predlagateljica nije podnijela nijedan dokaz kojim bi učinila vjerojatnim da tražbina koju ona ima prema protivniku bi iznosila upravo 156.000,00 eura.

11. Neovisno o tome što sud u postupku osiguranja o zatraženoj privremenoj mjeri odlučuje na temelju vjerojatnosti, a ne na temelju pune izvjesnosti da tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja postoji, ne znači kako je dovoljna i sama tvrdnja predlagatelja osiguranja da njegova tražbina postoji.

12. Vjerojatnost se ne presumira. Ona predstavlja uvjerenje da ima više argumenata koji govore u prilog postojanju ili nepostojanju neke činjenice, nego onih koji govore protiv njenog postojanja, odnosno nepostojanja. Učiniti određenu činjenicu vjerojatnom također spada u domenu dokazivanja, s tim da je ovdje riječ o nižem stupnju dokazivanja u odnosu na izvjesnost. To znači da u tom slučaju, radi utvrđenja te činjenice treba predložiti određene dokaze.

13. Slijedom svega gore navedenog, sud smatra da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine, a što je prva kumulativna pretpostavka iz čl. 344. st.1. OZ-a određivanja privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine.

14. Drugu pretpostavku propisanu čl. 344. st.1. OZ-a, opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, odnosno stavkom 2. da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 344. st. 1. OZ-a ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, ovaj sud je mišljenja da također nije učinila vjerojatnim.

15. Predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine predlagatelja, kao što ista nije učinila vjerojatnim da bi predloženom mjerom osiguranja pretrpila samo neznatnu štetu. Predlagatelj mora ukazati na konkretne radnje ili propuštanja protivnika svjesno poduzeta upravo radi ugrožavanja namirenja predlagatelja, koja stvarno ugrožavaju buduću naplatu predlagateljeve tražbine, što predlagateljica u svom prijedlogu nije učinila. Ne može se smatrati da je ta opasnost učinjena vjerojatnom jer da isti namjerava otuđiti nekretnine obzirom da ih je opteretio u korist povezanog trgovačkog društva i jer da su na predmetnim nekretninama pokrenuti parnični postupci. Također u prijedlogu je navela kako bi otuđenjem predmetne nekretnine za nju nastala nenadoknadiva šteta u smislu nemogućnosti naplate svojih potraživanja iz bilo kojeg predmeta ili bilo kojim sredstvom, a kako bi protivnik osiguranja donošenjem privremene mjere pretrpio samo neznatnu štetu u smislu zabrane otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine, pri čemu se protivniku osiguranja ne zabranjuje da predmetnu nekretninu koristi ili iznajmljuje. Na te okolnosti predlagateljica nije predložila niti jedan dokaz, a pogotovo na okolnosti nemogućnosti naplate svojih potraživanja iz bilo kojeg predmeta ili bilo kojim sredstvom. Ovdje valja naglasiti da privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina po svojoj je prirodi zadiranje u Ustavom Republike Hrvatske zaštićena vlasnička prava koja uključuju u sebi i pravo raspolaganja. Zbog toga će sud na prijedlog predlagatelja osiguranja odrediti takvu mjeru samo ako nađe da je mjera nužna i da je proporcionalna pravom zaštićenom interesu predlagatelja. Za ocjenu tvrdnje o tome da protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu ili da bi ona bila neznatna potrebno je dati određeno i logično obrazloženje ocjene postojanja vjerojatnosti - utvrđenje kojih ima značaj pretpostavki za određivanje privremene mjere, s razlozima koji bi tu ocjenu opravdavali, a iz predmetnog prijedloga za osiguranje, predlagateljica isto nije učinila vjerojatnim.

16. Sukladno ovosudnom zaključku posl.br. Ovr-878/2025-2 od 01. prosinca 2025. naloženo je Zemljišnoknjižnom odjelu Poreč – Parenzo da na predmetnim nekretninama izvrši zabilježbu pokretanja postupka osiguranja, a temeljem čl. 90. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama, a koja je provedena pod Z-21436/2025 03. prosinca 2025. Obzirom da je prijedlog za određivanjem privremene mjere odbijen, valjalo je naložiti i brisanje predmetne zabilježbe na predmetnim nekretninama.

17. Temeljem čl. 21. st. 1. OZ-a u vezi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, i NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) stranka koja u cijelosti izgubi u postupku dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Protivnik osiguranja zatražio je i priznat mu je trošak za očitovanje na prijedlog u ukupnom iznosu od 1.250,00 eura uvećano za PDV, sukladno Tbr. 11.t.

1. i Tbr. 46.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23 i 107/25 – dalje u tekstu: Tarifa).

Obzirom da predlagateljica nije uspjela u postupku, sud je odbio njen zahtjev za naknadu troškova.

18. Slijedom svega gore navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Bujama - Buie, 13. veljače 2026.

Sutkinja:

mr.sc. Marčela Štefanuti

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

- predlagateljici osiguranja p.p.

- protivniku osiguranju p.p.

Po pravomoćnosti:

-Zko S [adresa]