Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IŽ, zbog djela prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11., 66/19.), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe turističke inspekcije, Klasa: 334-01/26-03/17, Ur. broj: 443-02-05-05-26-4 od 21. siječnja 2026. i dopune optužnog prijedloga od 30. siječnja 2026. i 3. veljače 2026., nakon provedene glavne i javne rasprave 12. veljače 2026. u nazočnosti okrivljenika te bez nazočnosti predstavnika tužitelja, 13. veljače 2026. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: IŽ, sin I i ŽŽ, rođen **.**.1956. u [adresa], državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenik, s mjesečnim primanjima od 560,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznajmljivao smještajni objekt u [adresa], putem platforme Airbnb.com, bez da je imao zakonom propisano rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja na navedenoj adresi, a pri tome je iznajmljivanjem ostvario imovinsku korist u iznosu od 1.000,00 eura,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjivo po članku 10. stavku 3. istog Zakona,

pa mu se temeljem citiranog propisa, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), izriče:

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 135,00 eur (sto trideset pet eura).

Temeljem članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice i to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik se upozorava da ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne putem priložene uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se u cijelosti oslobađa obveze da nadoknadi troškove prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 1. do 4. Prekršajnog zakona.

Temeljem članka 10. stavka 9. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, članka 76. stavak 1. Prekršajnog zakona, a uz primjenu članka 559. Zakona o kaznenom postupku, od okrivljenika se na ime imovinske koristi ostvarene počinjenim prekršajem oduzima novčani iznos od 1.000,00 eur (tisuću eura), te je okrivljenik obavezan rečeni iznos uplatiti u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti prema odredbi članka 34. Prekršajnog zakona.

Odbija se tužitelj sa prijedlogom da se okrivljeniku oduzme imovinska korist pribavljena prekršaja u preostalom iznosu od 9.921,00 eura.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba turističke inspekcije, podnio je 23. siječnja 2026. optužni prijedlog i dopune optužnog prijedloga od 30. siječnja 2026. i 3. veljače 2026. protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik u svojoj obrani priznao da je u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznajmljivao smještajni objekt u [adresa], putem platforme Airbnb.com, bez da je imao zakonom propisano rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja na navedenoj adresi. Točno je pri tome je iznajmljivanjem ostvario imovinsku korist u iznosu od 10.921,00 eura. Dodao je kako je krenuo u to iz razloga jer ima malu mirovinu u iznosu od 560,00 eura, a u istom iznosu mirovinu ima i njegova supruga sa kojom živi na adresi [adresa]. Imovinsku korist koju je ostvario u navedenom iznosu potrošio je na uređenje stana budući je bio derutan. Nakon 31. prosinca 2024. više nije iznajmljivao usluge smještaja, niti će to činiti ubuduće, a dodao je kako je također izbrisao račun i prekinuo suradnju sa Airbnb.com. Dodao je kako je do ove situacije došlo iz razloga jer se od 2019. nalazi u postupku legalizacije objekta na navedenoj adresi, a 2023. podnio je zahtjev prema Gradu Zagrebu za izdavanje rješenja za pružanje usluge smještaja i platio sva davanja. No nije mogao dobiti rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja, jer nije mogao dostaviti uvjerenje da je građevina građena prije 1968. te nije mogao dostaviti takvo uvjerenje starije od 2013. Dodao je kako je Poreznoj upravi samoinicijativno uplatio iznos od ukupno oko 4.000,00 eura kao porez na dohodak za najam objekta. Zaista nije imao namjere bilo koga oštetiti svojim protupravnim postupanjem, no svjestan je da je počinio prekršaj budući je iznajmljivao smještajni objekt bez da je imao rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja na navedenoj adresi. Na upit suca izjavio je kako supruga i on nemaju nikakve ušteđevine, žive samo od mjesečne mirovine u minimalnim iznosima koje je naveo te nema otkuda vratiti imovinsku korist od 10.921,00 eura. Također, moli sud da mu radi loših imovinskih prilika smanji novčanu kaznu ispod zakonom propisanog iznosi i odobri plaćanje kazne na rate. Žao mu je zbog počinjenog prekršaja, iskreno se kaje te obećaje da prekršaj više neće ponoviti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je potvrde o izvršenoj transakciji putem interneta platitelja ŠŽ, iz [adresa], stvarnog dužnika IŽ, primatelju Državni proračun Republike Hrvatske po osnovi poreza i prireza na dohodak u iznosima od 2.873,68 eura i 1.296,46 eura sa datumima izvršenja uplata 11. kolovoza 2025. i 12. kolovoza 2025.

4. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o tome da je okrivljenik u Državni proračun po osnovi poreza i prireza na dohodak isplatio ukupan iznos od 4.170,14 eura.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je zahtjev za izdavanje rješenja za odobrenje za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu na ime IŽ od 20. lipnja 2023.

6. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o tome da je okrivljenik 20. lipnja 2023. podnio predmetni zahtjev.

7. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je poziv Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Ispostave Dubrava od 27. svibnja 2025. upućen IŽ, kojim se imenovani poziva da dostavi obrazloženje uz primitke ostvarene tijekom 2023. i 2024. temeljem poslovanja s platformom Airbnb, u protivnom će Porezna uprava visinu porezne osnovice utvrditi temeljem raspoloživih podataka zaprimljenih od operatera platforme.

8. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njega proizlaze.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je izvješće Ministarstvu financija, Porezne uprave, Središnjeg registra osiguranika o primicima, porez na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 31. prosinca 2023., koji je 14. srpnja 2025. potpisala ovlaštena osoba obveznika podnošenja IŽ.

10. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njega proizlaze.

11. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je izvješće Ministarstvu financija, Porezne uprave, Središnjeg registra osiguranika o primicima, porez na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan 31. prosinca 2023., koji je 14. srpnja 2025. potpisala ovlaštena osoba obveznika podnošenja IŽ.

12. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njega proizlaze.

13. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je podatke za uplatu Ministarstva financija, Porezne uprave za obveznika IŽ od 24. srpnja 2025. u iznosima od 2.753,68 eura i 1.296,46 eura.

14. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz podataka proizlaze.

15. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je nalog za plaćanje od 20. lipnja 2023.

16. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njega proizlaze.

17. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao je dvije potvrde Hrvatske pošte od 20. lipnja 2023.

18. Sud je navedeni dokaz u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje iz njih proizlaze.

19. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije od 23. siječnja 2026. za okrivljenika, iz koje proizlazi da u toj evidenciji ne postoje podaci o okrivljeniku, iz čega proizlazi da okrivljenik nije prekršajno osuđivan.

20. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenika, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

21. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u optužnom prijedlogu, obranu i okolnosno priznanje okrivljenika te nakon uvida i pročitane dokumentacije koja prileži spisu, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

22. Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njegove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje.

23. Naime, kako je okrivljenik postupio protivno izričitoj zakonskoj odredbi navedenoj u izreci ove presude, to su njegovim propustima ostvarena sva bitna obilježja označenog djela prekršaja pa ga je za to djelo valjalo proglasiti krivim.

24. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne.

25. Kao olakotno uzeto je priznanje prekršaja i dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenika. Kao naročito olakotne okolnosti sud je cijenio žaljenje i kajanje okrivljenika zbog prekršaja kao i obećanje da prekršaj više neće ponoviti te okolnosti počinjenja prekršaja koje navodi u svojoj obrani, a poglavito činjenicu da je okrivljenik poduzimao radnje kako bi ishodio zakonom propisano rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti pružanja usluga smještaja na navedenoj adresi, budući je podnio zahtjev za izdavanje tog rješenja, ali ga nije dobio iz razloga navedenih u njegovoj obrani. Nadalje, kao naročitu olakotnu okolnost sud je cijenio i činjenicu da je okrivljenik na ime poreza i prireza na dohodak u Državni proračun uplatio iznose od ukupno 4.170,14 eura po osnovi obavljanja djelatnosti za koju se tereti optužnim prijedlogom. Kao naročitu olakotnu okolnost sud je cijenio i loše imovinske prilike okrivljenika.

26. Otegotne okolnosti nisu utvrđene.

27. Obzirom na sve naprijed navedeno, sud je temeljem u izreci citirane zakonske odredbe primijenio institut ublažavanja kazne, te okrivljeniku nije izrekao propisanu novčanu kaznu (za konkretni prekršaj Zakonom je propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna), već je novčanu kaznu ublažio, smatrajući da se s obzirom na postojanje naprijed navedenih naročito izraženih olakotnih okolnosti, i ovako ublaženom novčanom kaznom u konkretnom slučaju može u potpunosti postići svrha kažnjavanja.

28. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

29. Odluka o oduzimanju imovinske koristi od okrivljenika temelji se na članku 10. stavku 9. Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojim člankom je propisano da će se osim oduzimanja predmeta i sredstava počinitelju prekršaja oduzeti i imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja, te na članku 76. stavak 1. Prekršajnog zakona kojim je propisano da će se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je počinjen prekršaj. Međutim, sud nije u cijelosti prihvatio prijedlog tužitelja da se okrivljeniku oduzme imovinska korist u ukupnom iznosu od 10.921,00 eura. Ovo stoga što tužitelj tijekom postupka na traženje suda nije specificirao na koji način te prema točno kojim utvrđenim stavkama je utvrdio da je okrivljenik u periodu od 1. siječnja 2024. do 31. prosinca 2024. iznajmljivanjem smještaja ostvario imovinsku korist u iznosu od 10.921,00 eura, već se na traženje suda tek paušalno očitovao da je visinu imovinske koristi Državnom inspektoratu na postupanje dostavilo Ministarstvo financija, Porezna uprava. Premda je okrivljenik tijekom postupka priznao da je ostvario imovinsku korist u navedenom iznosu, koji je naveden i u izvješću o primitcima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja koja je okrivljenik podnio Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Središnjem registru osiguranika, po mišljenju suda okrivljenik je osoba starije životne dobi te neuka stranka kako u prekršajnom postupku, tako i u postupku pred Poreznom upravom pa se samo njegova izjava bez točne specifikacije pojedinih stavki temeljem kojih je tužitelj izračunao stečenu imovinsku korist počinjenjem prekršaja, ne može uzimati kao vjerodostojna i točna. Stoga je sud prilikom odmjeravanje visine imovinske koristi primijenio članak 559. Zakona o kaznenom postupku koji propisuje: "Sud će visinu iznosa imovinske koristi odmjeriti po slobodnoj ocjeni ako bi njezino utvrđivanje bilo skopčano s nerazmjernim teškoćama ili sa znatnim odugovlačenjem postupka." Prilikom odmjeravanja visine imovinske koristi sud je osobito uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik na ime poreza i prireza na dohodak temeljem obavljanja djelatnosti pružanja usluga smještaja uplatio u Državni proračun ukupan iznos od 4.170,14 eura. Također, sud je prilikom odmjeravanja visine imovinske koristi koju je okrivljenik dužan nadoknaditi u ovom prekršajnom postupku uzeo u obzir načelo razmjernosti imajući u vidu da je okrivljenik umirovljenik sa vrlo niskom mirovinom, kao i njegova supruga koja živi na istoj adresi te sud smatra da je u izreci presude određena visina imovinske koristi koju je okrivljenik dužan nadoknaditi razmjerna njegovim lošim imovinskim prilikama, jer da je određena u većem iznosu okrivljenik ju ne bi mogao nadoknaditi, a prisilnom naplatom bi bilo dovedeno u pitanje okrivljenikovo uzdržavanje te kvaliteta života. Stoga je sud odbio prijedlog tužitelja da se okrivljeniku oduzme imovinska korist pribavljena prekršaja u preostalom iznosu od 9.921,00 eura.

30. Temeljem u izreci citiranih propisa okrivljenik je oslobođen obveze da nadoknadi troškove prekršajnog postupka u cijelosti, jer je umirovljenik sa malom mirovinom, pa bi plaćanjem troškova postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Zagrebu 13. veljača 2026.

Zapisničarka

Sudac

Ozana Tomić

Darjan Bižupić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud. Okrivljenik ima pravo žaliti se samo na odluku o prekršajnopravnim sankcijama, troškovima postupka, oduzimanju imovinske koristi i oduzimanju predmeta.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku: IŽ, [adresa],

2. tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba turističke inspekcije,

3. spis.