REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Pp-911/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Manuele Krtenaš, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe ŠARM d.o.o., drugookrivljene odgovorne osobe HC i trećeokrivljenog DC, zbog prekršaja iz članka 38.a. stavka 1. podstavka 2. i dr. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu ("Narodne novine" br. 75/2013., 36/2015., 46/2017., 152/2022.), u povodu optužnog prijedloga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Službe inspekcije cestovnog prijevoza, KLASA: 340-06/23-02/904, URBROJ: 530-8-3-1-2-23-8 od 30. ožujka 2023., ispitujući optužni prijedlog, po službenoj dužnosti, 13. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

prvookrivljena pravna osoba ŠARM d.o.o., OIB: 36054983894, sa sjedištem u [adresa],

drugookrivljena odgovorna osoba HC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1968., s prebivalištem u [adresa],

i trećeokrivljeni DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1999., s prebivalištem u [adresa], kao vozač,

o s l o b a đ a j u  s e  o p t u ž b e

da bi dana 17.02.2023. godine godine u 11:00 sati na državnoj cesti DC8 u Rogoznici, inspekcijskim pregledom teretnog vozila i prijevozne dokumentacije utvrđeno je da je III. okr. vozač DC upravljao teretnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu prijevoznika I.okr. pravne osobe Šarm d.o.o., te je u ime i za račun navedenog prijevoznika (I.okr. pravne osobe) obavljao javni cestovni prijevoz tereta na relaciji Solin – razne trgovine na području Šibensko-kninske županije i to na način da je prikrio odnosno z

atajio podatke sa svoje kartice vozača jer je upravljao gore navedenim teretnim vozilom koje je opremljeno sa digitalnim tahografom bez korištenja kartice vozača, odnosno t ijekom inspekcijskog nadzora njegova kartica vozača nije se nalazila u digitalnom tahografu gore navedenog vozila i na taj način nije bilježila njegovu aktivnost-vožnju,

čime da bi postupili protivno odredbama članka 32. stavka 3. Uredbe (EU) br. 165/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te da bi time počinili prekršaj iz članka 38.a stavak 1. podstavka 2., stavka 2. i stavka 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju, Sektor inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta, Služba inspekcije cestovnog prijevoza je 30. ožujka 2023. podnijela optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Ispitujući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je ono činjenično opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj iz članka 38.a stavka 1. podstavka 2., stavka 2. i stavka 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu.

3.1. Naime, člankom 38.a stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 3310,00 do 6630,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba ako naredi, dopusti ili omogući da vozač prikrije, taji ili uništi podatke zabilježene na tahografskom listiću ili podatke pohranjene u tahografu ili kartici vozača ili podatke ispisane s tahografa, rukuje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača na način koji može dovesti do prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka i/ili ispisanih informacija, ili se u vozilu nalazi uređaj koji bi se mogao koristiti u navedene svrhe (članak 32. stavak 3. Uredbe (EU) br. 165/2014 ili članak 12. stavak 8. AETR-a).

3.2. Člankom 38.a stavkom 2. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 1980,00 do 3310,00 eura kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

3.3. Člankom 38.a stavkom 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1980,00 eura kaznit i vozač za prekršaje iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka.

4. Člankom 32. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 165/2014. Europskog parlamenta i Vijeća propisano je da je zabranjeno krivotvorenje, prikrivanje, tajenje ili uništavanje podataka zabilježenih na tahografskom listiću ili podataka pohranjenih u tahografu ili kartici vozača ili podataka ispisanih s tahografa. Zabranjeno je svako rukovanje tahografom, tahografskim listićem ili karticom vozača koje može dovesti do krivotvorenja, tajenja ili uništavanja podataka i/ili ispisanih informacija. Nijedan uređaj koji bi se mogao koristiti u te svrhe ne smije biti prisutan u vozilu.

5. Iz citiranih zakonskih odredbi (članak 38.a stavkom 1. podstavkom 2., stavak 2. i stavak 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu) razvidno je da se radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja odnosno o prekršaju blanketne naravi jer se prekršajna odgovornost veže uz povredu blanketne norme (propisa) koja dopunjuje biće djela.

6. Sukladno pravnom stajalištu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske sa sjednice Odjela od 29. ožujka 2022., kada se radi o blanketnom zakonskom opisu prekršaja ili o prekršaju za čiju konkretizaciju činjeničnog opisa treba navesti odredbu nekog provedbenog propisa (pravilnik, uredba EZ, naredbu, odluku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave), u činjeničnom opisu djela mora biti naveden taj provedbeni propis, a konkretizacija činjeničnog opisa djela, između ostalog mora sadržavati opisno ono što je navedeno u mjerodavnoj odredbi tog provedbenog propisa.

7. Razmatrajući činjenični opis u optužnom prijedlogu razvidno je da se okrivljenicima stavlja na teret da su "

8. Iz tako napisanog činjeničnog opisa ne proizlaze sva zakonom propisana obilježja predmetnog prekršaja. Prvenstveno, u takvom činjeničnom opisu nije naveden provedbeni propis i odgovarajuća odredba provedbenog propisa (članak 32. stavak 3. Uredbe (EU) br. 165/2014. Europskog parlamenta i Vijeća) koji čini konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja. Navedeni provedbeni propis i odgovarajuća odredba trebaju biti navedeni u činjeničnom opisu optužnog prijedloga budući da se, kako je ranije izloženo, radi o prekršaju blanketne naravi te se na taj način dopunjuje blanketna norma i time određuje biće navedenog prekršajnog djela. S obzirom na to da je odgovarajuća odredba provedbenog propisa navedena samo u okviru zakonskog opisa djela, tako činjenično opisano djelo po propisu nije prekršaj.

9. Nadalje, takav činjenični opis djela sadržan u izreci pobijane presude, ne sadrži niti jednu konkretnu radnju okrivljenika iz koje bi proizlazilo prikrivanje, tajenje ili uništavanje podataka. Naime, da bi se određeno postupanje okrivljenika moglo smatrati prekršajem, djelo mora biti točno i potpuno opisano na način kojim se konkretiziraju sve odlučne činjenice u odnosu na sve okrivljenike. Činjenični opis koji isključivo sadrži konstataciju da je vozač upravljao predmetnim vozilom bez korištenja kartice vozača umetanjem u digitalni tahograf, bez konkretiziranja radnje prvookrivljene pravne osobe, drugookrivljene odgovorne osobe i trećeokrivljenog vozača u smislu prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka ne predstavlja prekršaj iz članka 38.a stavka 1. podstavka 2., odnosno stavka 2. i stavka 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu. Dakle, takav činjenični opis ne sadrži način ostvarenja zakonskog obilježja navedenog prekršaja u odnosu na prvookrivljenu pravnu osobu i drugookrivljenu odgovornu osobu (u vidu naredbe, dopuštenja ili omogućavanja vozaču da tako postupka – prikrivanje, tajenje ili uništavanja podataka) niti uzročnu vezu između konkretne radnje prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljene odgovorne osobe te radnje vozača te ne sadrži opisno ni to da je trećeokrivljenik kao vozač svjesno postupao s ciljem prikrivanja, tajenja ili uništavanja podataka.

10. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

11. Slijedom navedenog, djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret optužnim prijedlogom, a na način kako je ono činjenično opisano u optužnom prijedlogu i za koji je činjenični opis sud vezan, po propisu nije prekršaj iz članka 38.a stavka 1. podstavka 2., stavka 2. i stavka 4. Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu

12. Člankom 161. stavkom 6. Prekršajnog zakona propisano je da ako sud ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe.

13. Slijedom navedenog, sud je okrivljenike na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, oslobodio optužbe.

14. Kako je u ovom postupku donesena oslobađajuća presuda, to je odlučeno da troškovi ovog prekršajnog postupka na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude

Šibenik, 13. veljače 2026.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Prvookrivljenoj pravnoj osobi

3. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi

4. Trećeokrivljeniku

5. U spis