REPULIKA HRVATSKA

Psp-190/2024

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja GG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Jelena Maljković odvj. u Splitu, protiv tuženika pod 1 UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao vl. [obrt], obrta za turizam i usluge [adresa], pod 2 TALENT d.o.o. [adresa], oib: 58322063009Krunoslav Aljinović odvj. u Splitu, i pod 3 CASSA BEST d.o.o. Split, Mažuranićevo šetalište 33, OIB: 90505204549, zastupan po z.z. SG, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane dana 16. siječnja 2026. god., u prisustvu pun. tužitelja Jelena Maljković odvj. u Splitu, tuženika pod 1, zamj. pun. tuženika pod 2 Petra Rubić odvj. vjež u Splitu i z.z. tuženika pod 3 SG, dana 13. veljače 2026. godine,

r i j e š i o  j e :

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;

"- Time što su dana 29. studenog 2024.g., a što je tužiteljica saznala 30. studenog 2024.g., na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa] (sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), postavili 3 vanjske jedinice klima uređaja u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], tuženici su zasmetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu te nekretnine, pa su dužni u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku uklone te 3 vanjske jedinice klima uređaja postavljene na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa] (sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), a koje se nalaze u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te se zabranjuje tuženicima takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice ubuduće u posjedovanju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

- Dužni su tuženi ad.1, ad.2 i ad.3 u roku od 15 dana nadoknaditi tužiteljici parnični trošak, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos od donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate teče u visini određenoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose."

II Dužan je tužitelj u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku pod 2 parnični trošak u iznosu od 638,27 Eur sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 13. veljače 2026. god., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

Obrazloženje

Tužiteljica je dana 30. prosinca 2024. god., podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženika pod 1–pod 3, u kojoj navodi da je vlasnica i posjednica za cijelo nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi poslovna zgrada u [adresa] s pripadajućim dvorištem.

Tuženik ad. 2 je vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi kuća anagrafske oznake [adresa], a koju kao zakupnik koristi tuženik ad.1 temeljem Ugovora o zakupu sklopljenog u Splitu, 1. travnja 2022.g., potvrđenog pod br. OV- 902/22 pred v.d. javnog bilježnika Matijanom Paradžik u Splitu, 8. travnja 2022. godine.

Tuženik ad.1 i ad.3 su, uz znanje i suglasnost tuženika ad.2, dana 29. studenog 2024.g., a što je tužiteljica saznala 30. studenog 2024.g., na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa] (sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), postavili 3 vanjske jedinice klima uređaja u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te tako zasmetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu te nekretnine.

Člankom 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, određeno je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, dok je člankom 22. istog Zakona, određeno kako je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Kako su postavljanjem vanjskih klima jedinica tuženici zasmetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu zračnog prostora nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], tužiteljica je predložila da Sud nakon provedenog postupka donese slijedeće Rješenje;

"Time što dana 29. studenog 2024.g., a što je tužiteljica saznala 30. studenog 2024.g., na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa] (sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), postavili 3 vanjske jedinice klima uređaja u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], tuženici ad.1 i ad.2 su zasmetali tužiteljicu u posljednjem mirnom posjedu te nekretnine, pa su dužni u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da o svom trošku uklone te 3 vanjske jedinice klima uređaja postavljene na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa] (sagrađenoj na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), a koje se nalaze u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te se zabranjuje tuženicima ad.1, ad.2 i ad.3 takvo ili bilo kakvo slično smetanje tužiteljice ubuduće u posjedovanju nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]." Na pripremnom ročištu dana 16. listopada 2025. god., z.z. tuženika pod 3 SG u odgovoru na tužbu navodi da poriče tužbeni zahtjev budući da mu predmetna tužba nije jasna, odnosno nije mu jasno zbog čega tužiteljici smetaju postavljena 3 vanjska uređaja klime na zidu susjednog objekta koji je u vlasništvu tuženika pod 2 Talent d.o.o. Split. Navodi da nekretninu tuženika pod 2 koriste kao zakupnici tuženik pod 1, koji je zakupnik cijele nekretnine, dok je tuženik pod 3 podzakupnik gornje 2 etaže anagrafske oznake [adresa]. Ističe da bi mu bilo jasno zbog čega postavljene vanjske jedinice klima uređaja smetaju tužiteljici u slučaju da su postavljene na visini 2-3 metra, međutim sporne vanjske jedinice klima uređaja su postavljene na visini od 7 metara. Postavljene vanjske jedinice klime su bešumne, a odvod vode riješen je na način da voda iz vanjskih jedinica otječe u kanalizaciju objekta na adresi [adresa]. Osim toga zid objekta na kojem su postavljene sporne jedinice klime je obrastao u bršljan širine preko 30 cm.

Z.Z. tuženika pod 3 je na istom ročištu priložio i podnesak od 16. 10. 2025. god., u kojem navodi da je postavljanje vanjskih jedinica klima uređaja izvedeno isključivo na zidu koji je u vlasništvu tuženika, bez ikakvog zadiranja u tuđi posjed, te ne predstavlja nikakvo samovlasno smetanje u smislu čl. 21 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Nadalje navodi da je zid na koji su postavljene vanjske jedinice klima uređaja u cijelosti u vlasništvu tuženika, a ne u suvlasništvu niti u posjedu tužiteljice. Uređaji su postavljeni na vanjskoj strani zida, u granicama vertikalne ravnine zida koji pripada tuženiku, bez ikakvog ulaska u prostor ili posjed tužiteljice. Dvorište tužiteljice nalazi se ispod tog zida, ali zračni prostor iznad njega ne koristi se u svakodnevnom životu, niti je predmet stvarnog posjeda. Prilikom postavljanja klima uređaja, tuženiku nije bio omogućen pristup vlastitom zidu s dvorišne strane jer je tužiteljica to onemogućila, zbog čega su radovi izvedeni tehničkim putem, dizalicom, izvan njezine čestice. Ugradnja klima uređaja je bila tehnička nužnost radi redovitog korištenja i održavanja stana, te je izvedena stručno, u skladu s tehničkim i sigurnosnim propisima.

Sukladno čl. 21 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smetanje posjeda postoji samo ako je došlo do samovlasnog zadiranja u tuđi posjed ili faktičkog uznemiravanja u njegovu korištenju. U konkretnom slučaju nije došlo ni do jednog od navedenih oblika, jer tužiteljica nije bila u faktičnom posjedu zida, niti zračnog prostora u kojem su postavljenje vanjske jedinice.

Tuženik pod 3 nadalje navodi da zračni prostor iznad tuđe nekretnine ne može biti predmet samostalnog posjeda. Zračni prostor iznad dvorišta ne predstavlja samostalnu stvar u faktičnom držanju, i ne može biti predmet zaštite posjeda. Tužiteljica nije dokazala da je taj prostor koristila, držala ili na bilo koji način faktično posjedovala, što je osnovni uvjet za ostvarenje posjedovne zaštite.

Nadalje navodi da u konkretnom slučaju nema dokaza o uznemiravanju ili smetnji. Uređaji ne ispuštaju vodu na tuđe zemljište, ne proizvode prekomjernu buku, i ne sprječavaju tužiteljicu u korištenju dvorišta. Sama činjenica da su uređaji vidljivi iz njenog dvorišta ne znači da je njezin posjed uznemiren.

Tuženik kao vlasnik ima pravo koristiti svoj zid i na njemu postavljati tehničke uređaje koji ne narušavaju tuđe pravo posjeda ili vlasništva (čl. 30 i 31 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Nema pravne zapreke da vlasnik zida postavi vanjske jedinice klima uređaja unutar vlastite nekretnine.

S obzirom na sve navedeno, tuženik pod 3 predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, te obveže tužiteljicu na naknadu parničnih troškova.

Na istom ročištu je tužiteljica predložila donošenje rješenja zbog izostanka u odnosu na tuženike pod 1 i pod 2, a koji prijedlog je odbijen kao neosnovan budući da iz činjeničnih navoda tužbe na proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva.

Punomoćnik tužiteljice i z.z. tuženika pod 3 su potom na istom ročištu suglasno predložili da im sud udijeli primjereni rok u svrhu pregovora o mogućnostima okončanja spora na miran način.

Tužiteljica u podnesku od 12. studenog 2025. god., navodi da ustraje u svim navodima iz tužbe, ističe kako su tuženici počinili smetanje posjeda tužiteljice postavljanjem predmetnih klima-uređaja u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je nekretnina u vlasništvu tužiteljice.

Tužiteljica predlaže izvesti slijedeće dokaze: očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke, saslušanjem stranaka, saslušanjem svjedoka RG iz [adresa] i NG, iz [adresa], pregledom dopisa kojeg je tužiteljica uputila tuženicima dana 11. prosinca 2024.g., pregledom vlasničkog lista za čest. zgr. [katastarska čestica] K.O. Split

Tužiteljica dodatno ističe kako je člankom 20. Stavkom 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada određeno kako se na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije te antenski sustavi, kao ni cijevi, kabeli i pribor za te uređaje. Članci Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na koje se poziva tuženik nisu ispravno citirani.

Slijedom navedenog tužiteljica navodi da ustraje u postavljenom tužbenom zahtjevu, te je predložila sudu da donese odluku pobliže opisanu u izreci Rješenja.

U podnesku od 17. prosinca 2025. god., z.z. tuženika pod 3 navodi da nema ništa protiv izvođenja novih dokaza, naprotiv ostaje konzistentan pri dosadašnjem stajalištu da tuženici nisu ni na koji način izvršili smetanje posjeda tužiteljice, kao ni ugrozili poslove ugostiteljske djelatnosti koji se obavljaju na prostoru nekretnine tužiteljice.

Suglasan je da na teren izađe od strane suda izabran sudski vještak geodetske struke, te utvrdi činjenično stanje povrede smetanja posjeda od strane tužiteljice, a koje je prethodno predao u fotoelaboratu na zapadnom zidu kuće (visinski čelični stupovi postavljeni 30 cm od zapadnog zida kuće, komada dva (2), bršljan koji je obuhvatio ukupnu površinu zapadnog zida kuće i prouzrokovao pukotine i oštećenja na zidu kuće i predstavlja rizik u vidu statike kuće, kamera video nadzora fiksno postavljena na zapadni zid kuće i drugo). Sve ovo naprijed navedeno od strane tužiteljice je postavljeno bez prethodnog dogovora i suglasnosti. Također, stava je da sudski vještak geodetske struke izvrši izmjere dvorišta tužiteljice koje je sukladno površini iz zemljišnih knjiga 82 m2, ako se radi o površini manje kvadrature onda se nameć pitanje da li vlasništvo nekretnine tužiteljice striktno graniči sa zapadnim zidom Kuće.

Nadalje, potrebno je istaknuti da im je prilikom radova na fasadi cjelokupne kuće, ograničen pristup zapadnom zidu kuće, odnosno nemogućnost postavljanje skele na cca. 7 dana (van turističke sezone-restoran nije radio) od svjedoka NG iz [adresa], koji se nalazi u zakupu prostora, a koji ih je obavijestio da je dobio striktan nalog tužiteljice da im zabrani ulazak u dvorište i obavljanje radova iz prostora dvorišta. Sve im je to prouzročilo dodatne financije izdatke iz razloga što su morali iznajmiti kamion sa košarom, te sve potrebne radove na zapadnom zidu kuće vršiti putem zračnog prostora.

Nastavno na komentar tužiteljice, te pozivanje na članak 20. stavak 4. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada "Na uličnim pročeljima izgrađenih zgrada ne smiju se postavljati uređaji za hlađenje, grijanje, obnovljive izvore energije te antenski sustavi, kao ni cijevi, kabeli i pribor za te uređaje", ističee da su uređaje za hlađenje postavili prije stupanja na snagu navedenog zakona, što mogu potvrditi izjavama izvođača radova, svjedoka i foto-video dokumentacijom.

Zaključno, smatra da postavljeni klima uređaj na kući, visini od 7 metara, ne znači automatski smetanje posjeda, eventualno minimalno prostorno približavanje na 7 metara visine ne predstavlja stvarnu smetnju, te je konkretnu smetnju potrebno dokazati jer postoji razumna visina za korištenje zemljišta. Klima uređaj na 7 metara visine ne zadire u fizički u prostor tužiteljice da bi predstavila intenzivnu smetnju i omogućuje tužiteljici slobodno raspolaganje svojim prostorom. Klima uređaji koji su postavljeni su visoko kvalitetni sa najmanjom razinom buke i ne nalaze se u vizualnom prostoru, kondenzat na kaplje u prostor dvorišta, već je usmjeren u sustav odvodnje sa krova kuće. Daje im za pravo da zakupnik NG koji se bavi ugostiteljstvom na prostoru dvorišta tijekom turističke sezone u 2025 godini, nije imao negativnih recenzija gostiju na postavljene klima uređaje u vidu buke, isijavanje topline, kapanja kondenzata i slično, čime smatra da nisu ni na koji način ugrozili poslovanje i financijsku dobit zakupca, te nema realnih posljedica.

U odgovoru na tužbu od 17. prosinca 2025. god., tuženik pod 2 navodi da je tužiteljica pokrenula predmetni parnični postupak podnoseći tužbu protiv tuženika 1. - 3., radi navodnog smetanja posjeda, za koje navodi da je nastalo postavljanjem vanjskih jedinica klima-uređaja u zračnom prostoru nekretnine u njezinu vlasništvu.

Tuženik ad 2. Talent d.o.o. je vlasnik za cijelo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], kuća, površine 141 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

Dana 1. travnja 2022. godine, tuženik ad 1. kao zakupnik i tuženik ad 2. kao zakupodavac sklopili su Ugovor o zakupu, ovjeren kod javnog bilježnika Matijana Paradžik pod brojem: OV-902/2022, a predmet navedenog ugovora je opisana nekretnina.

Tijekom 2024. godine, tuženik ad 1. sklopio je ugovor o podzakupu s tuženikom ad 3., koji je time stekao neposredni posjed dijela nekretnine na kojem su postavljene vanjske jedinice klima-uređaja.

Tuženik pod 2 ističe da kao zakupodavac nije pasivno legitimiran u ovom postupku, budući da nije osoba koja je počinila navodno smetanje posjeda, niti osoba po čijem je nalogu ili uz čije je odobrenje navodno smetanje izvršeno. Naime, nesporno je da je radnju koju tužiteljica označava kao smetanje posjeda faktično izvršio podzakupnik nekretnine, ovdje tuženik ad 3.

Sukladno odredbama članka 10. ZV-a, posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a isti može biti neposredni ili posredni. U konkretnom slučaju, tuženik ad 3., kao podzakupnik, ima faktičnu vlast nad dijelom predmetne nekretnine, te je u smislu odredaba ZV-a, posjednik tog dijela stvari, odnosno osoba koja samostalno odgovara za radnje koje poduzima u okviru podzakupa. Suprotno tome, tuženik ad 2., kao vlasnik nekretnine i posredni posjednik u odnosu na zakupoprimca, ne odgovara za samostalne i neovlaštene radnje podzakupnika, budući da takve radnje nisu poduzete po njegovu nalogu, uz njegovo odobrenje, niti pod njegovom kontrolom.

Zaštitu posjeda posjednik može imati protiv onoga tko je smetanje posjeda počinio ili po čijem je nalogu smetanje učinjeno. Tuženik pod 2 u konkretnom slučaju ne ispunjava nijedan od navedenih kriterija.

Ugovorom o zakupu između tuženika ad 1. i ad 2., zakupniku je u toč. 3. dopušteno izvođenje građevinskih radova potrebnih za obavljanje njegove djelatnosti, međutim takva ugovorna odredba može se odnositi isključivo na zahvate unutar granica nekretnine koja je predmet zakupa, i u okviru prava koja pripadaju zakupniku. Navedena odredba ne može se tumačiti kao ovlaštenje za zahvaćanje u prava trećih osoba, niti kao suglasnost zakupodavca za zadiranje u tuđi posjed ili zračni prostor iznad tuđe nekretnine.

Postavljanje vanjske jedinice klima-uređaja u zračni prostor iznad susjedne nekretnine predstavlja samostalnu i neovlaštenu radnju podzakupnika, za koju tuženik ad 2. ne može odgovarati. Tuženik ad 2. nije dao nalog za postavljanje klime na konkretnoj lokaciji, nije sudjelovao u izvođenju radova, nije bio upoznat s načinom i mjestom postavljanja uređaja, niti je imao faktičnu mogućnost nadzora ili kontrole nad radnjama podzakupnika.

Slijedom svega navedenog, tuženik ad 2. ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te predlaže da sud tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika ad 2. u cijelosti odbije kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova, budući da u njegovom postupanju ne postoje elementi odgovornosti za navodno smetanje posjeda.

Na raspravnom ročištu dana 16. siječnja 2026. god., tuženik pod 1 navodi da se protivi tužbenom zahtjevu, te se je u cijelosti pridružio navodima tuženika pod 3 iz odgovora na tužbu i podneska od 17. prosinca 2025. godine.

Tužiteljica i tuženik pod 2 su zatražili parnični trošak.

Sud je u dokazne svrhe pregledao Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda sa stanjem na dana 30.12. 2014. god., Ugovor o zakupu od 01. travnja 2022. god., dvije fotografije, Izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Splitu od 15.10. 2025. god., šest fotografija, Prijamnu knjigu Hrvatska pošta od 12.12. 2024. god., te Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda – neslužbena kopija sa stanjem na dana 16.10. 2025. godine.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbama čl. 10 st. 1 i st. 2, da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. Tko svoju faktičnu vlast izvršava osobno ili posredovanjem pomoćnika u posjedovanju, neposredni je posjednik.

U odredbama čl. 21 st. 1. i st. 3 ZV-a, propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

Nadalje je u odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a, propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Slijedom svega navedenog, u prvom redu valja primijetiti da je tužiteljica tužbom podnesenom dana 30. prosinca 2024. god., zatražila posjedovnu zaštitu spram tuženika pod 1 i pod 2, odnosno zatražila donošenje odluke kojom bi sud utvrdio da su predmetni čin smetanja posjeda počinili isključivo tuženici pod 1 i pod 2, te predložila da sud isključivo tuženike pod 1 i pod 2 obveže uspostaviti ranije posjedovno stanje, da bi tužiteljica potom svojim podneskom od 12. studenog 2025. god., zatražila donošenje odluke kojom bi sud utvrdio da su predmetni čin smetanja posjeda počinili svi tuženici, pa dakle sada i tuženik pod 3 Cassa beast d.o.o. Split, te predložila da sud sve tuženike obveže uspostaviti ranije posjedovno stanje.

Tužiteljica je na ovakav način svojim podneskom od 12. studenog 2025. god., preinačila tužbu proširivši zatraženu posjedovnu zaštitu i spram tuženika pod 3, ali po proteku prekluzivnog roka od trideset dana propisanog citiranom odredbom čl. 21. st. 3 ZV-a, pa je u konkretnom slučaju tužiteljica prekludirana u traženju posjedovne zaštite spram tuženika pod 3. Osim toga, tužbenim zahtjevom od 30. prosinca 2024. god., tužiteljica je zatražila donošenje odluke kojom bi svim tuženicima, pa dakle i tuženiku pod 3, zabranio bilo kako slično smetanje posjeda ubuduće, ali je jasno da ovakav zahtjev tužiteljica nije u mogućnosti s uspjehom zatražiti spram tuženika pod 3, obzirom na činjenicu da spram tuženika pod 3 podnesenom tužbom nije niti zatražila posjedovnu zaštitu.

Radi navedenog, tužbeni zahtjev je u prvom redu valjalo odbiti kao neosnovanog u odnosu na tuženika pod 3 Cassa beast d.o.o. Split.

Međutim, neovisno o naprijed navedenom, među strankama nije sporno da su predmetne tri vanjske jedinice klima uređaja postavljene na zapadnom zidu kuće anagrafske oznake [adresa], sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika pod 2, u zakupu tuženika pod 1, i podzakupu (II kat) tuženika pod 3, i to na visini od 7 metara.

Tužiteljica temelji tužbeni zahtjev na činjenici da su tuženici, počinili smetanje posjeda tužiteljice postavljanjem predmetnih klima-uređaja u zračnom prostoru nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi poslovne zgrade u [adresa] s pripadajućim dvorištem, a koja je nekretnina u vlasništvu tužiteljice.

Na priloženim fotografijama od strane tužiteljice (str. 22 i 23 spisa), kao i na priloženim fotografijama od strane tuženika pod 3 (str. 37, 38, 39, 40, spisa), vidljivo je da se u zračnom prostoru ispod postavljenih vanjskih jedinica klima uređaja nalazi bršljan u znatno većoj širini od širine postavljenih vanjskih jedinica klima uređaja, koji se penje uz zapadni zid kuće u vlasništvu tuženika pod 2, kao i razno cvijeće, a radi čega tužiteljica kao vlasnik, kao i zakupnik predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice NG, niti nemaju mogućnost pristupa u dio zračnog prostora iznad dvorišta poslovne zgrade tužiteljice koji se nalazi ispod postavljenih jedinica klima uređaja postavljenih na zapadnom zidu kuće u vlasništvu tuženika pod 2.

Ovaj sud stoga cijeni da postavljanje predmetnih vanjskih jedinica klima uređaja na zapadnom zidu kuće u vlasništvu tuženika pod 2, anagrafske oznake [adresa] u zračnom prostoru iznad dvorišta poslovne zgrade tužiteljice anagrafske oznake [adresa], na visini od 7 m, neposredno ispod krova postavljenog iznad druge etaže kuće, (fotografije na str. 22, 23, 36, 37 spisa), a ispod kojih vanjskih jedinica klima uređaja se u tom istom zračnom prostoru nalazi bršljan u znatno većoj širini od širine postavljenih vanjskih jedinica klima uređaja, koji se penje uz zapadni zid kuće u vlasništvu tuženika pod 2, kao i razno cvijeće, ne predstavlja čin smetanja, uznemiravanja, niti oduzimanja posjeda tužiteljice predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi poslovne zgrade u [adresa] s pripadajućim dvorištem.

Da je tako ukazuje i činjenica što u konkretnom slučaju posjedovnu zaštitu nije zatražio neposredni posjednik predmetne nekretnine ugostitelj NG, koji je u zakupu predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice, i u kojoj obavlja ugostiteljsku djelatnost.

Štoviše, predmetna tužba je podnesena uslijed poremećenih susjedskih odnosa, budući je razvidno da tužiteljica nije poštivala susjedsko pravo tuženika propisano odredbom čl. 107 ZV-a u svrhu upotrebe i pristupa u njeno dvorište radi izvođenja radova na postavljenju predmetnih vanjskih jedinica klima uređaja, a nakon čega su radovi na postavljanju predmetnih vanjskih jedinica klima uređaja obavljeni uz pomoć kamiona s auto dizalicom parkiranog na javnoj površini (fotografija na str. 36 spisa).

Osim toga, tuženik pod 3 tijekom postupka osnovano ističe da postavljeni klima uređaj na kući, na visini od 7 metara, ne znači automatski smetanje posjeda jer postoji razumna visina za korištenje zemljišta, te da klima uređaj na 7 metara visine ne zadire u fizički u prostor tužiteljice da bi predstavila intenzivnu smetnju i omogućuje tužiteljici slobodno raspolaganje svojim prostorom, jer da nije tako tužiteljica bi bila u mogućnosti podnijeti tužbu radi smetanja posjeda i protiv aviokompanije čiji zrakoplov je preletio kroz zračni prostor iznad njene nekretnine.

Radi svega navedenog, ovaj sud cijeni da u konkretnom slučaju i u odnosu na tuženike pod 1 i pod 2 nisu ispunjene zakonske pretpostavke posjedovne zaštite u smislu citiranih odredbi čl. 21 st. 1. i st. 3 i čl. 22 st. 1 ZV-a, pa je bez daljnjeg raspravljanja kao suvišnog, tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, te donijeta odluku kao u izreci rješenja.

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP). Tuženiku pod 2 su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku, i to jednokratna naknada u visini od 250 bod., tj. iznosu od 500,00 Eur, a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 125,00 Eur. Tuženiku su priznati i troškovi za sudske pristojbe i to pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 13,27 Eur, a sukladno važećoj Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (N.N. br. 37/23).

U Splitu, 13. veljače 2026. godine

S U D A C

Živomir Topić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA: - pun. tužitelja

- tuženiku pod 1

- pun. tuženika pod 2

- tuženiku pod 3