Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Kž-328/2023-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenski kao predsjednika vijeća, Anice Filipović i Velimira Čolović kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničarke Martine Pastor u kaznenom predmetu protiv okrivljenice ZU, zbog kaznenog djela iz članka 117. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19, dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-684/2021-30 od 13. listopada 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 13. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenice ZU i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Splitu od 13. listopada 2023. nakon što je izvan snage stavljen kazneni nalog izdan presudom istog suda broj K-684/2021 od 30. rujna 2021. okrivljenica ZU proglašena je krivom zbog počinjenja kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesna ozljeda – djelo opisano i kažnjivo po članku 117. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. te je na temelju odredbe članka 117. stavak 2. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Temeljem odredbe članka 56. KZ/11. izrečena je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine na koju je osuđena neće izvršiti ukoliko u roku od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju odredbe članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08 određeno je da okrivljenica u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude nadoknadi trošak kaznenog postupka u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura, od čega iznos od 383,57 (tristo osamdeset tri eura i pedeset sedam centi) eura predstavlja troškove sudsko-medicinskog vještačenja, dok iznos od 316,43 (tristo šesnaest eura i četrdeset tri centa) eura predstavlja paušalni trošak.
B r o j : K ž
- 3 2 8 / 2 0 2 3 - 5
2. Protiv presude žalbu je podnijela okrivljenica putem branitelja zbog bitne povrede odredaba kaznenog zakona i povrede Kaznenog zakona te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o kazni i troškovima kaznenog postupka navodeći u bitnom da su svjedoci na čijim je iskazima utemeljena presuda neistinito iskazivali, a presuda je nelogična i protivna izvedenim dokazima slijedom čega predlaže ukidanje presude ili donošenje presude kojom se oslobađa od optužbe da je počinila terećeno kazneno djelo.
3. Odgovor na žalbu podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu navodeći u bitnom da žalbeni navodi okrivljenice nisu osnovani, da nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno i sud je izrekao primjerenu sankciju slijedom čega se predlaže odbijanje žalbe.
4. Prije sjednice vijeća sukladno odredbi članka 474. stavak 1. ZKP/08. predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru koji su spis nakon razgledanja vratili sudu bez očitovanja o osnovanosti žalbe.
5. Žalba nije osnovana.
6. Dakle, okrivljenica se žalbi zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka kao i zbog povrede Kaznenog zakona ali navedene povrede ne konkretizira i ne obrazlaže. Ispitujući presudu u tom dijelu shodno članku 476. stavak 1. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti niti bi na štetu okrivljenice bio povrijeđen kazneni zakon.
6.1. Prvostupanjski sud je pravilno djelo za koje je okrivljenicu proglasio krivom kvalificirao kao kazneno djelo iz članka 117. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. to iz razloga što je okrivljenica ZU kao odrasla osoba znala da guranjem skele ispred obiteljske kuće na kojoj se u tom trenutku nalazio njen sin PU, bliska osoba sukladno članku 87. stavak 9. KZ/11. može uzrokovati destabilizaciju tijela žrtve i pad sa skele, a onda pri tom i nanošenje tjelesne ozljede. Iz tog razloga kad je okrivljenica kritične zgode u mjestu i u vrijeme naznačenom u izreci presude pristupila skeli na kojoj se nalazi njen sin te gurnula istu skelu uslijed čega je žrtva izgubila ravnotežu i desnom bočnom stranom tijela pao na tlo zajedno sa skelom pri čemu je zadobio tjelesnu ozljedu lake naravi, okrivljenica je postupila upravo s namjerom tjelesnog ozljeđivanja bliske osobe.
7. Žaleći se zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica u suštini predlaže drugačiju ocjenu izvedenih dokaza. No, prvostupanjski sud je pozorno ocijenio sve izvedene dokaze pojedinačno i doveo u međusobnu vezu. Nije sporno da su okrivljenica i oštećenik bliske osobe, majka i sin kao što je i nesporna činjenica da su njihovi odnosni poremećeni uslijed neriješenih imovinskopravnih odnosno. Nije sporna činjenica da je kritične zgode okrivljenice nalazila se na mjestu i u vrijeme iz izreke presude a okrivljenica je iznoseći obranu najprije navela da je gurnula skelu na kojoj se nalazio njen sin nakon čega je obranu izmijenila navodeći da je kritične zgode skela sama pala, i da je oštećenik skočio sa skele. Prihvaćajući kao vjerodostojne iskaze oštećenika PU, svjedoka SU, svjedoka ĐU imajući u vidu i nalaz i mišljenje vještaka medicinske struke iz čijeg B r o j : K ž
- 3 2 8 / 2 0 2 3 - 5
nalaza i mišljenja proizilazi da je oštećenik zadobio ozljede pobliže navedene u izreci presude a koje su lake naravi, pravilno je prvostupanjski sud obranu okrivljenice obranu ocijenio neuvjerljivom, nelogičnom, proturječnom i usmjerenoj isključivo na izbjegavanje kaznenopravne odgovornosti.
8. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je kritične zgode okrivljenica postupala svjesna protupravnosti svog postupanja odnosno svjesna da su njena djela zabranjena kao i da ne postoji niti jedan ispričavajući razlog pa je sud osnovano okrivljenicu proglasio krivim za terećeno kazneno djelo ne nalazeći elemenata koji bi isključili njenu kaznenu odgovornost.
9. Žalba okrivljenice zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o kazni slijedom čega je ovaj sud temeljem odredbe članka 478. ZKP/08. preispitao osnovanost odluke o kazni koju je donio prvostupanjski sud
10. Odluka o kazni mora uvijek sadržavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.
11. Odlučujući o vrsti i mjeri kazne koju će izreći prvostupanjski sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićeno dobra, okolnosti u kojima je djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije konkretnog inkriminiranog ponašanja te ukupnost njegovih obiteljskih i imovinskih prilika kao i ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.
12. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne okrivljenici kao olakotno cijenio činjenicu da je neosuđivana, dok otegotnih okolnosti nije našao. Imajući u vidu i životnu dob okrivljenice kao i protek vremena od počinjenja predmetnog kaznenog djela te imajući u vidu i navode okrivljenice u žalbi, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti o kojima mora voditi računa prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne.
12.1. Pri tome je pravilno prvostupanjski sud cijenio utvrđene olakotne okolnosti te je pravilno utvrdio da se u ovom konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može postići jedino kaznom zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine te izrečenom uvjetnom osudom s rokom kušnje od 3 (tri) godine a imajući u vidu težinu počinjenog kaznenog djela i prouzročene posljedice, te je zaključak i ovog drugostupanjskog suda da se upravo navedenom izrečenom kaznom zatvora za koju je ocijenjeno da i bez njenog izvršenja okrivljenica neće ubuduće činiti kaznena djela može ostvariti svrha kažnjavanja u smislu utjecanja na okrivljenicu da se ubuduće kloni činjenja istog ili činjenja drugih kaznenih djela. Stav je i ovog suda da će se upravo izrečenom kaznom ostvariti dovoljna društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela.
13. Okrivljenica se žali zbog odluke suda o plaćanju troškova kaznenog postupka navodeći da prima mirovinu u minimalnom iznosu te bi plaćanjem troškova bila ugrožena njena životna egzistencija. No, zakon decidirano u članku 148. st. 1 ZKP/08 navodi:…" kad sud okrivljenika proglasi krivim, u presudi će mu naložiti da podmiri troškove kaznenog postupka, dakle, riječ je o imperativnoj normi. Dakle, oslobođenje od plaćanja troškova postupka nije moguće donijeti u prvostupanjskoj presudi, nego B r o j : K ž
- 3 2 8 / 2 0 2 3 - 5
se isto eventualno može riješiti u trenutku prisilne naplate, sve u smislu odredbe 148. stavak 6. ZKP/08.
14. Pobijana presuda ispitana je glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08. odnosno postoji li povreda odredbi kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 1., 5., 6., i točka 9. -11. ZKP/08., iz članka 468. stavak 2. ZKP/08. i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegovog branitelja te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon. Obzirom da drugostupanjski nije utvrdio niti jednu takvu povredu a žalba nije osnovana, sukladno odredbi članka 482. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.
Vukovar, 13. veljače 2026.
predsjednik vijeća
Nikola Bešenski
