Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Kapucinski trg 5

Poslovni b roj: Pp-592/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Vesni Poljan, uz sudjelovanje zapisničara Karla Begovića, u prekršajnom  predmetu protiv okrivljenog GO, zbog prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine” broj: 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23), povodom podnijetog optužnog prijedloga Policijske uprave varaždinske, Policijske postaje Varaždin, klasa: 211-07/25-5/3586 i urbroj: 511-14-05-25-1 od 11. ožujka 2025., na temelju članka 179. i 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine” broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), nakon završene glavne i javne rasprave 12. veljače 2026. u prisutnosti okrivljenika te objave presude 13. veljače 2026. bez prisutnosti stranaka, javno je objavio i

p r e s u d i o    j e

Okrivljeni GO, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin G i VO, djev. V, rođen **.**.1957. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem: [adresa], sa završenom gimnazijom, trenutno nezaposlen, prima nacionalnu naknadu za starije osobe u iznosu od 150,00 eura mjesečno, oženjen, otac jednog punoljetnog djeteta, prekršajno kažnjavan,

k r i v  j e

I/ što je 29. siječnja 2025. u 10:28 sati u Varaždinu, Braće Radić 2, na javnom mjestu ispred zgrade Županijskog suda u Varaždinu, na travnatu površinu postavio bijeli plastično-platneni transparent s natpisom: "Pintariću, najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa je tvoje djelo. Zašto?", a u vezi s vršenjem službe suca Županijskog suda u Varaždinu Zdravka Pintarića vezano za predmet gdje je isti sudjelovao kao član vanraspravnog vijeća u donošenju sudske odluke, odnosno rješenja Županijskog suda u Varaždinu, broj: Kio-119/07-18 i Kv-253/07-3 od 19. studenog 2007., a okrivljeni nije zadovoljan rješenjima, tj. odlukama vanraspravnog vijeća u navedenom predmetu, zbog čega omalovažava suca Zdravka Pintarića, prikazujući sadržaj transparenta prolazećim građanima i zaposlenicima suda ,

dakle, vrijeđao je i omalovažavao službenu osobu u vezi s vršenjem službe,

II/ čime je počinio prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po članku 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

III/ pa mu se, na temelju članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona,

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura

IV/ Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Okrivljenik se na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne plati 2/3 (dvije trećine) izrečene kazne, smatrat će se da je izrečena novčana kazna u cijelosti plaćena. Ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne ne plati 2/3 izrečene kazne, onda je dužan platiti puni iznos izrečene novčane kazne, a sve do prisilne naplate na temelju članka 34. Prekršajnog zakona.

V/ Na temelju članka 76.a stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se oduzima plastično-platneni transparent s natpisom: „Pintariću, najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa je tvoje djelo. Zašto?”, i to bez naknade, koja mu je oduzela Policijska postaja Varaždin, a koji će se po pravomoćnosti presude uništiti.

VI/ Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, okrivljenik se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj je podnio optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanog u izreci ove presude, nakon čega je proveden prekršajni postupak.

2. Okrivljeni GO je u svojoj usmenoj obrani naveo kako je točno da je 29. siječnja 2025., u 10,28 sati, ispred suda u Varaždinu, Braće Radića 2, postavio transparent na kojem je bilo napisano: "Pintariću, najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa je tvoje djelo. Zašto?". To je učinio iz razloga što je 2007. godine Zdravko Pintarić bio sudac – izvjestitelj vanraspravnog vijeća, koje je trebalo odlučivati o žalbi ĐO i ŽO zbog sumnje na prijevaru velikih razmjera. Vanraspravno vijeće je prihvatilo žalbu osumnjičenih i nije se provodila istraga u spornom predmetu, tako da on smatra da je donošenjem odluke suca Pintarića narušeno njegovo pravo, obzirom da se, u konkretnom slučaju, radilo o odluci u kojoj ne postoje nikakvi pravni lijekovi. Opisanim postupanjem smatra da je pokazao kritiku prema radu suca Pintarića, s time da mu javni prosvjed na taj način dopuštaju naš Zakon, Ustav i Međunarodna konvencija o ljudskim pravima koje je potpisala Republika Hrvatska. U prilog njegovoj tvrdnji su došli do par presuda Europskog suda za ljudska prava u kojoj on navodi da je takvo njegovo ponašanje apsolutno dozvoljeno, pa čak i poželjno, u smislu demokratizacije samog društva, s time da se potiču rasprave o različitim društvenim temama, a u konkretnom slučaju rad suca. Svoje postupanje smatra kritikom rada suca i smatra da, u konkretnom slučaju, nije došlo do vrijeđanja, odnosno omalovažavanja njega (suca Pintarića). Svojim postupanjem, koje je je opisano u optužnom prijedlogu, smatra da državni dužnosnici mogu biti pod posebnom kritikom, pa je zbog toga i na taj način postupio. Napomenuo je da on nije zaposlen, a niti njegova supruga, koja ima OPG, i ima sina koji je emigrirao u Kanadu prije 6 – 7 godina. Tvrdi da sudac Pintarić ne bi tako postupio da nije imao koristi od takvog svog postupanja te smatra da se nikada takva stvar, kakva se njemu dogodila, nije dogodila niti se neće dogoditi.

3. U dokaznom postupku je pročitana potvrda o privremenom oduzimanju predmeta te je izvršen uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenika.

4. Na osnovu obrane okrivljenika i provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci ove presude, jer radnja okrivljenika sadrži obilježja prekršaja iz članka 17 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem je navedeno da čini prekršaj onaj tko omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja. U svojoj je obrani okrivljenik istaknuo da se ne osjeća krivim za počinjenje prekršaja, ali ne osporava činjenicu da je kritične zgode bio je ispred zgrade Županijskog suda u Varaždinu i postavio transparent s natpisom : "Pintariću, najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa je tvoje djelo. Zašto?" Dakle, u konkretnom slučaju je sporno da li riječi koje su bile napisane na transparentima imaju obilježja prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema mišljenju suda ,navedenim sadržajem rečenice koju je okrivljeni napisao na transparentu, okrivljeni je dao naslutiti da je sudac takvu odluku donio jer je od toga imao koristi (a što je u obrani i tvrdio) ,dakle, aludirao je da je rad suca Pintarića (tj. odluka koju je donio ) bila nepoštena, nemoralna i podla,a odluka koju je sudac donio je bila utemeljena na zakonu i u skladu sa važećim zakonskim odredbama.Dakle,svojim postupkom okrivljeni je omalovažavao i vrijeđao suca u vezi s vršenjem njegove službe, jer je postavio transparent ispred zgrade suda gdje je radno mjesto suca i transparent je bio postavljen za vrijeme radnog vremena suda. Nadalje , stavom izraženom u transparentu ( gdje je navedeno da je to najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa) je jasno izražena namjera vrijeđanja suca , a u vezi s vršenjem službe . Nesporno je, a što je i okrivljenik u svojoj obrani rekao, da je sudac Pintarić sudjelovao u donošenju sudske odluke u postupku koji je bio vođen, a u kojem je okrivljeni GO bio stranka. Odlukom, koju je donio sudac je okrivljenik bio nezadovoljan i ta je odluka bila povod da je okrivljenik ispred zgrade Županijskog suda u Varaždinu postavio transparent navedenog sadržaja . Dakle donesena odluka suca , po mišljenju okrivljenika, nije bila u skladu s njegovim očekivanjem , a što proizlazi iz riječi napisanih na transparentu :"Pintariću , najprljavije djelo hrvatskog pravosuđa je tvoje djelo. Zašto ?„ Neslaganje okrivljenika sa odlukom suca ne daje mu pravo da ga vrijeđa. Stoga je način na koji je okrivljenik izražavao svoje negodovanje prema donesenoj odluci i radu suca Pintarića neprihvatljiv i nedopustiv. Naime, rad pravosudnih tijela se može propitivati, ali pri tome ne smije doći do omalovažavanja ili vrijeđanja osoba koje rade u tim institucijama tj. prilikom vršenja službe ili u vezi s vršenjem službe, a do čega je u konkretnom slučaju došlo . Treba dodati da okolnosti koje je okrivljeni naveo kao razlog, zašto je postavio transparent , a što ni ne negira , nisu od značaja za postojanje njegove odgovornosti za prekršaj vrijeđanja službene osobe , jer on vrijeđanjem suca vrijeđao i Sud kao instituciju. Nadalje, sloboda mišljenja i izražavanja su zagarantirani brojnim dokumentima, između ostalih i Ustavom Republike Hrvatske te Europskom Konvencijom o ljudskim pravima. One predstavljaju temeljne ljudske slobode i osnove demokracije. Međutim, sloboda mišljenja i izražavanja ograničene su i to, između ostalog, i govorom vrijeđanja i omalovažavanja. Neprihvatljivo je ostvarivanje prava na slobodu izražavanja kad se ono ostvaruje izražavanjem ideja i misli, informacijama i njihovim širenjem, na ponižavajući i uvredljiv način. Upotrebu takvog jezika u ostvarivanju prava na slobodu izražavanja ne opravdava ni javni interes ni bilo koja stvar od općeg značaja. Odredbom čl. 10. st. 2. Konvencije, čije je Republika Hrvatska država potpisnica, ograničava se sloboda izražavanja (sloboda mišljenja i sloboda primanja i širenja informacija i ideja bez uplitanja) onda kada je to nužno radi određenih interesa države, a između ostaloga i zaštite ugleda drugih, pri čemu eventualno sankcioniranje vrijeđanja i omalovažavanja koje se sastoji i u verbalnim, pogrdnim izrazima kojima se na uvredljiv način karakterizira službena osoba u obavljanju službene dužnosti, predstavlja legitiman cilj upravo radi zaštite dostojanstva drugih, čime se štite i temeljne vrijednosti demokratskog društva, a da se prekomjerno ne zadire u slobodu izražavanja. Isto tako, Ustavom je zajamčena sloboda izražavanja misli i govora, ali ne onih misli i govora koji u sebi sadrže omalovažavanje i vrijeđanje određenih osoba prilikom ili u vezi vršenja službenih radnji, a što je u predmetnom slučaju okrivljenik činio isticanjem transparenta navedenog sadržaja. Dakle, svatko ima pravo na slobodu izražavanja, ali ne bezuvjetno i bez ikakvih ograničenja, nego to mora činiti na način da se, između ostalog, ne ponižava ili vrijeđa drugog. Naime, treba postići pravičnu ravnotežu između zaštite slobode izražavanja kako je jamči čl. 10. st. 1. Konvencije s jedne strane i zaštite ugleda drugih, s druge strane, kako to propisuje čl. 10. st. 2. Konvencije, a u demokratskom društvu pod načelom slobode izražavanja ne mogu se tolerirati uvredljivi i omalovažavajući izrazi., a što u ovom konkretnom slučaju nije postignuto.

5. Stoga je okrivljenik proglašen krivim za prekršaj opisan u izreci presude i izrečena mu je novčana kazna koja je ublažena a pri čijem odmjeravanju je uzeto u obzir imovno stanje i stupanj odgovornosti počinitelja, kao i okolnosti pod kojima je prekršaj počinjen. Nadalje je visina novčane kazne određena i s obzirom na činjenicu da je okrivljeni nezaposlena osoba i da je korisnik socijalne naknade, dok je kao otežavajuću okolnost sud uzeo u obzir činjenicu da je okrivljeni već bio pravomoćno prekršajno kažnjavan za istovrsno djelo prekršaja i to presudom Općinskog suda u Varaždinu broj: Pp-48/2021 koja je pravomoćna 18. 1. 2023, broj: Pp J-918/2020 koja je pravomoćna 18. 1. 2023 i broj: Pp-41/2021. koja je pravomoćna 18. 1. 2023.

6. Također je okrivljeniku izrečena mjera oduzimanja predmeta i to transparenta iz razloga što je to predmet koji je upotrijebljen za počinjenje prekršaja, a i iz razloga što postoji opasnost da bi ga okrivljenik ponovo mogao uporabiti za počinjenje prekršaja.

7. Provođenjem ovog postupka nastali su troškovi, ali ih okrivljenik nije dužan platiti jer bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

U Varaždinu 13. veljače 2026.

Zapisničar

Sutkinja

Karlo Begović, v.r.

Vesna Poljan, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u 2 (dva) istovjetna primjerka, predaje se sudu neposredno ili se šalje preporučenom pošiljkom, a o žalbi će odlučivati Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.

Dostavna naredba:

1. Tužitelj Policijska uprava varaždinska, Policijska postaja Varaždin, Augusta Cesarca 18, Varaždin odmah i po pravomoćnosti

2. Okrivljeni GO, [adresa]