Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Varaždin, Trg slobode 9
Poslovni broj: O-164/2023-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E O N A S LJ E Đ I V A NJ U
Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji toga suda Meliti Šmentanec-Klarić, sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. LZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], nakon provedenog ostavinskog postupka, 13. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Iza pok. LZ, kćeri L, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1936., a umrle **.**.2023., državljanke RH, umrle bez oporuke.
I. Utvrđuje se da njezinu ostavinsku imovinu čini:
Pravo korištenja grobnice:
- na Gradskom groblju u Varaždinu polje 5, razred 12, broj 016 s opremom i uređajem groba – u cijelosti,
Novčane tražbine:
- novčana tražbina po svim računima i depozitima kod Zagrebačke banke d.d.
– u neutvrđenom iznosu,
- novčana tražbina prema HZMO Područna služba u Varaždinu s osnova neisplaćenih primanja iz mirovinskog osiguranja – u neutvrđenom iznosu,
- novčana tražbina prema HZZO Područna služba Varaždin s osnova preplate dopunskog zdravstvenog osiguranja – u neutvrđenom iznosu,
II. Njezinim nasljednicima proglašavaju se na temelju zakona i danih nasljedničkih izjava:
- sin GZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koji nasljeđuje ostavinsku imovinu u ½ dijela,
- unuka ŠZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koja nasljeđuje ostavinsku imovinu u ¼ dijela,
- unuka IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koja nasljeđuje ostavinsku imovinu u ¼ dijela.
Obrazloženje
1. Kod ovoga suda zaprimljena je smrtovnica iza pok. LZ umrle **.**.2023. te je ovosudnim rješenjem broj Su-5/2023-24 od 26. siječnja 2023. provođenje ostavinskog postupka povjereno javnoj bilježnici Rankici Benc iz [adresa], kao povjereniku suda. Ona je utvrdila rodoslovlje ostaviteljice, odnosno da je ostaviteljica bila jednom u braku s RZ koji je umro 2000., te da je u tom braku rođeno dvoje djece GZ i ZZ, koji je umro 2001. i imao je dvoje djece ŠZ i IZ. Dakle javna bilježnica je utvrdila da su zakonski nasljednici pok. ostaviteljice sin GZ i unuke ŠZ i IZ (po pravu predstavljanja za ZZ). Utvrđeno je i da ostaviteljica nije ostavila oporuku i na temelju izjava zakonskih nasljednika je utvrđena imovina ostaviteljice i to pravo korištenja grobnog mjesta i novčane tražbine. Zakonski nasljednici GZ, ŠZ i IZ su tvrdili da je ostaviteljica za života otuđila ugovorima o darovanju nekretninu i GZ je predočio javnoj bilježnici ugovore o darovanju. Iz Ugovora o darovanju na stranici 15-22 spisa proizlazi da je pok. ostaviteljica LZ **.**.2020. sklopila ugovore o darovanju sa svojim unukama UZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] (kćerima zakonskog nasljednika GZ), kojima im je darovala svoje suvlasničke dijelove nekretnine čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] površine 715 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u osnivanju i to svako j 6/24 dijela (odnosno ¼ dijela). Također iz navedenih ugovora o darovanju nekretnina proizlazi da su darovateljica LZ i daroprimateljice UZ i BZ priznale svoje potpise pred javnom bilježnicom Lanom Mihinjač na tim ugovorima o darovanju nekretnina kao svoje i to LZ **.**.2020., a UZ i BZ **.**.2020. Nadalje, iz stanja spisa, odnosno zapisnika sastavljenog po javnom bilježniku Rankici Benc 13. travnja 2023. proizlazi da su zakonski nas ljednici GZ, ŠZ i IZ dali svoje nasljedničke izjave kojima su se prihvatili nasljedstva na temelju zakona i izjavili da traže nužni dio slijedom uračunavanja darovanja nekretnina izvršenih od strane ostaviteljice prema UZ i BZ na temelju ugovora o darovanju koji se nalaze u preslici na stranicama 15-22 spisa. Predložili su da se spis vrati Općinskom sudu u Varaždinu radi daljnjeg postupanja. Javna bilježnica je vratila spis na daljnje postupanje Općinskom sudu u Varaždinu zbog zahtjeva za uračunavanje dara i nužni dio. Sud je održao ročište 16. studenoga 2023. i zakonski nasljednici GZ, ŠZ i IZ su ostali kod svojih nasljedničkih izjava koje su dali pred javnim bilježnikom i naveli da traže vraćanje dara da bi mogli dobiti svoj nužni dio.
2. Člankom 69. st.1. Zakona o nasljeđivanju (NN broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19) propisano je da su nužni nasljednici ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug. Iz čl. 69. st. 3. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da su osobe iz stavka 1. i 2. tog članka nužni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeđivanja pozvane na nasljedstvo. Dakle, u konkretnom slučaju su nužni nasljednici pok. ostaviteljice LZ njezin sin GZ i unuke G i IZ. U konkretnom slučaju UZ i BZ (sada Š, a kako to proizlazi iz izvatka iz BZP za nekretninu čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk ul. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina]- ranije čkbr. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u osnivanju)), odnosno kćeri zakonskog nasljednika GZ, ujedno i unuke pok. ostaviteljice LZ, nisu zakonske nasljednice pok. ostaviteljice LZ. Člankom 70. st.1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da je pravo na nužni dio nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. Iz čl. 70. st. 2. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da su raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna, a iz čl. 70. st. 3. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da nužni dio potomaka, posvojčadi i njihovih potomaka te bračnog druga iznosi jednu polovicu, a nužni dio ostalih nužnih nasljednika jednu trećinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeđivanja. Iz stavak 5. istog članka proizlazi da nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svog nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela). Međutim, čl. 71. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnog dijela utvrđuje se na sljedeći način: 1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u času smrti, računajući tu i sve ono čime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove tražbine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim tražbine koje su očito nenaplative, 2. od utvrđene vrijednosti dobra koja je ostavitelj imao u času smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa ostavitelja, 3. tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeđuje li ostavitelja, pa i darovi učinjenih nasljednicima koji se odriču nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uručuju nasljedniku u njegov nasljedni dio, 4. tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svog života učinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova. Stavak 2. neće se uzimati u ovaj račun te se neće pribrajati vrijednost darova učinjenih za postignuće općekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio. Člankom 72. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se darom u smislu tog Zakona smatra se i odricanje od prava, oprost duga, ono što je ostavitelj za vrijeme svog života dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proširenja kućanstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez naknade. Dakle, iz navedenih odredbi proizlazi da darovi učinjeni drugim osobama koji nisu zakonski nasljednici -čl.71. i 72. Zakona o nasljeđivanju darom se smatra samo ono što je ostavitelj učinio u zadnjoj godini svoga života. Člankom 77. st.1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da je nužni dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nužnog dijela (čl.70.st.5. Zakona o nasljeđivanju). Člankom 78. Zakona o nasljeđivanju propisano je da kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren vračaju se darovi. Člankom 81. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da se darovi vraćaju počevši od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi učinjeni, odnosno iz stavka 2. istog članka proizlazi da se darovi učinjeni istodobno vraćaju se razmjerno. Članak 83. st.1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara kojim je povrijeđen nužni dio mogu zahtijevati samo nužni nasljednici. Dakle, u konkretnom slučaju, kako je već rečeno UZ i BZ (sada Š) nisu zakonske nasljednice pok. ostaviteljice LZ, već su to samo GZ i ŠZ i IZ. Dakle u konkretnom slučaju su UZ i BZ (sada Š) druge osobe, u smislu odredbe čl.71.st.1. točka 4. Zakona o nasljeđivanju. Darovanje UZ i BZ (sada Š) pok. LZ nije učinila u zadnjoj godini svoga života. Naime, darovanje je učinjeno 31. srpnja 2020., a LZ je umrla **.**.2023. Prema stajalištu suda, a kako to proizlazi iz naprijed citiranih odredbi Zakona o nasljeđivanju, zahtjev za povrat dara kojim je povrijeđen nužni dio nužni nasljednik može ostvariti od druge osobe (ili treće osobe) koja nije sunasljednik samo u parnici, a ne u ostavinskom postupku, kojega nije stranka. Dakle, UZ i BZ (sada Š) nisu sunasljednice GZ, ŠZ i IZ te se stoga prema stajalištu suda zahtjev za vraćanje dara usmjeren prema njima, odnosno osobi koja nije sunasljednik može ostvariti samo u parničnom postupku, a ne i u ovom ostavinskom postupku. Pri tom valja ponoviti da prema stajalištu suda GZ, ŠZ i IZ taj zahtjev za vraćanje dara usmjeren prema UZ i BZ (sada Š) ne mogu niti ostvariti u parnici, s obzirom da darovi učinjeni njima od strane pok. ostaviteljice LZ nisu učinjeni u zadnjoj godini njezinog života.
3. Dakle, slijedom svega navedenoga, valjalo je utvrđenu ostavinsku imovinu na temelju zakona i nasljedničkih izjava zakonskih nasljednika GZ, ŠZ i IZ rasporediti kako to proizlazi iz točke II. izreke ovog rješenja, odnosno odlučiti kao u izreci ovog rješenja, uz napomenu da dugovi ostaviteljice ne čine ostavinsku imovinu pa stoga sud ne utvrđuje postojanje i visinu dugova pok. ostaviteljice. Dakle dugovi ostaviteljice, ako i postoje ne smatraju se sastavnim dijelom ostavine, niti se u rješenje o nasljeđivanju unosi odredba o odgovornosti nasljednika za dugove ostaviteljice, odnosno predmet nasljeđivanja je sva imovina ostaviteljice bez obzira na dugove i njihovu visinu i neovisno o postojanju dugova i dugovi ostaviteljice se ne smatraju sastavnim dijelom ostavine i ne terete ostavinu, nego osobno nasljednike (postoje kao osobni dugovi pojedinog nasljednika u razmjeru s vrijednošću njegovog nasljednog dijela, a ne kao dugovi ostaviteljice). Također i trošak sahrane, odnosno pogreba ne može biti dug ostaviteljice, budući da se nasljeđuju prava i obveze koje je ostaviteljica imala u trenutku smrti (čl.5. Zakona o nasljeđivanju), slijedom čega je izvjesno da trošak sahrane ostaviteljice ne može biti dug ostaviteljice.
4. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci.
U Varaždinu 13. veljače 2026.
Sutkinja
Melita Šmentanec-Klarić
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu u roku od 15 dana po primitku rješenja. Žalba se podnosi putem pošte ovome sudu u tri primjerka, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a.st. 5. Zakona o parničnom postupku, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Nasljedniku GZ, [adresa]
2. Nasljednicama ŠZ i IZ po punomoćnicima iz ZOU Franjo Šebijan i Mihaela Carović Rukavina, odvjetnicima u Varaždinu
3. Porezna uprava Varaždin, Ispostava Varaždin - po pravomoćnosti