Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Dermoestetik d.o.o. i njene odgovorne osobe ĆC iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.172.st.2.toč.5. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika, dana 11. veljače 2026. god.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICI:
1. DERMOESTETIK GROUP d.o.o., OIB: 71867763023, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: proizvodnja, trgovina i usluge u kozmetici, pravna osoba, osoba ovlaštena za zastupanje ĆC, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
2. ĆC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1968., od oca Ć i majke L, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, odgovorna osoba u pravnoj osobi, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana.
krivi su
I. što u svojstvu poslodavca na poslovima recepcionera u Wellness centru u Poreču, angažirali radnicu LC, u vremenu od 20. travnja 2025. g. do 02. svibnja 2025. g. koja je radila po 4 sata dnevno, od ponedjeljka do subote od 16,00 do 20,00 sati, koji poslovi obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca, imaju obilježja posla za koja se zasniva radni odnos, sa kojom nije sklopili ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku, niti joj je prije početka rada uručena pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu sa prvim danom početka rada, dok je sa istom dana 02. svibnja 2025. g. sklopljen ugovor o radu,
čime su počinili prekršaj iz čl.14.st.3. Zakona o radu zbog čega se temeljem odredbe čl.229.st.1.toč.3. i st.2. cit. zakona, a u svezi čl.37. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od 400,00 (četiristo) eura,
II. radnicu Letta LC, koja je u označnom periodu obavljala opisane poslove u toč.I., nisu prijavili u propisanom roku Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, a najkasnije do 27. travnja 2025. g.
čime su počinili prekršaj iz čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, zbog čega se temeljem odredbe čl.150.st.1. i 3. citiranog zakona, a u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od 1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna
u iznosu od 400,00 (četiristo) eura.
Sveukupno se temeljem čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona
pravnoj osobi
izriče
novčana kazna od
2.080,00 (dvije tisuće osamdeset) eura,
odgovornoj osobi
izriče
novčana kazna od
800,00 (osamsto) eura.
III. radnicu LC, koja je obavljala poslove opisane u toč.I. od 20. travnja 2025. g. do 02. svibnja 2025. g. nisu prijavili nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada sa danom 20. travnja 2025. g. za razdoblje do 01. svibnja 2025. g., nego je prijava osiguranja izvršena 02. svibnja 2025. g., po isteku zakonom propisanog roka,
čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog čega se temeljem odredbe čl.172.st.2.toč.5. i st.3. citiranog zakona, a u svezi čl.38.st.2. Prekršajnog zakona
oslobađaju od kazne
IV. radnicu ŽC, koja je obavljala poslove Wellness terapeuta od 01. studenog 2024. g., nisu prijavili nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, nego je prijava osiguranja izvršena 08. studenog 2024. g., nakon izvršene korekcije prijave, dakle, po isteku zakonom propisanog roka,
čime su počinili prekršaj iz čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju zbog čega se temeljem odredbečl.172.st.2.toč.5. i st.3. citiranog zakona a u svezi čl.38.st.2. Prekršajnog zakona,
oslobađaju od kazne.
Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Upozorava se svaki okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).
Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenici novčane kazne i troškove prekršajnog postupka ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Obrazloženje
1. Protiv okrivljenika ovom sudu podnesen je optužni prijedlog od strane Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, od 21. srpnja 2025. g. pod brojem: 116-02/25-01/350, zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su ovome sudu dostavili pisanu obranu u kojoj su naveli kako poriču krivnju i počinjenje opisanih prekršaja u optužnom prijedlogu, koji da je činjenično netočan i pravno neosnovan. U svezi s prijavom na HZMO ŽC da je došlo do administrativne pogreške, uslijed koje je dana 02. studenog 2024. god. zatražena korekcija podataka, koja je prihvaćena 08. studenog 2024. Na zahtjev za dodatnim pojašnjenjem poslodavca, tadašnji knjigovodstveni servis da je dostavio pisano očitovanje koje se prilaže, te da je čim su se za to stekli uvjeti pristupljeno promjeni knjigovodstvenog servisa. Nadalje je navedeno da je povodom oglasa za radno mjesto recepcionera Welnes centra, BC, samoinicijativno ušla u prostorije centra, tražeći posao, znajući da nema potrebno znanje ni iskustvo za rad na recepciji, kao ni znanja o tretmanima i protokolima rada, ali je osobno predložila i zamolila direktoricu ĆC da joj se omogući do 10 dana da povremeno boravi na recepciji, kako bi prema vlastitoj želji mogla upoznati način rada i procijeniti odgovarali joj takva vrsta posla. Na takav neformalan prijedlog, direktorica je pristala isključivo zbog činjenice da se ista činila zanimljivim kandidatom radi aktivnog znanja njemačkog jezika, pa je BC, prema vlastitoj inicijativi i isključivo radi testiranja svojih sposobnosti i afiniteta počela povremeno dolaziti u Welnes centar oko 20. travnja 2024. te je dolazila do 02. svibnja 2024., boraveći u prostorijama centra doslovno kako gost, u manjem broju sati, u dane i prema dinamici koju je sama određivala. U tom razdoblju da nije imala stvarna radna zaduženja, nisu joj davane stručne ni konkretne upute. Nadalje da direktorica u tom razdoblju nije mogla davati nadzor niti upute jer je bila bolesna, te nije dolazila u Welnes centar, o čemu je navedena zaposlenica bila i upoznata, ali da je nastavno zloupotrijebila nastalu situaciju te se neosnovano infiltrirala među ostale zaposlenike, a sve to da proizlazi i iz njihove komunikacije putem Whats App-a. Iz toga također da se potvrđuje kako BC u razdoblju od 20. travnja 2024. do 02. svibnja 2024. nije obavljala poslove naplate usluga niti joj je to bilo dodijeljeno kao radni zadatak, iz čega je vidljivo da je bila prisutna isključivo radi promatranja rada i upoznavanja sa procesima, bez obilježja radnog odnosa. Nadalje je navedeno kako ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi odgovorna osoba, ugledna i više nagrađivana poduzetnica, nekažnjavana, svjesno kršila zakone i time se izlagala prekršajnom progonu, dok je tijekom dugogodišnjeg poslovanja redovito i zakonito sklapala ugovore o radu, niti nema nikakvog životnog niti poslovnog razloga da bi navedenoj radnici uskraćivali naknadu za navodnih 11 dana rada i time se kompromitirali. Iz komunikacije između stranaka proizlazi da je sama zaposlenica tražila da sa radom počne tek 02. svibnja 2024. jer da je tada trebala dobiti osobno vozilo. Nadalje je navedeno kako suprotno navodima iz prijave, iz ponašanja i radne povijesti navedene zaposlenice proizlazi kako je bila zaposlena kod većeg broja trgovačkih društava u vrlo kratkim periodima, što da ukazuje na nestabilnost u radnom angažmanu, a osim toga da je zabilježeno neprimjereno njezino ponašanje u odnosu na muški dio gostiju hotela i Welnesa uključujući komunikaciju i postupanja koja su neprofesionalna. Stoga, da nema osnove da sud pokloni vjeru AC, krajnje problematičnoj osobi, te se predlaže da se izvedu svi priloženi i predloženi dokazi radi utvrđenja moralnog profila iste i svih navedenih okolnosti u suštini da ista nije počela raditi 20. travnja 2024. nego 02. svibnja 2024. te da je prije početka rada sa istom zaključen ugovor o radu te da je bila pravovremeno prijavljena na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje. Zbog svega navedenog smatraju opravdanim da se za predmetne prekršaje oslobode od kazne kao i troškova postupka, također ističući kako odgovornu osobu cjelokupna situacija osobito pogađa, jer je tijekom svog dugogodišnjeg profesionalnog rada doprinosila zajednici i struci izvan okvira vlastitog poslovanja, što da ne navodi radi vlastite promocije, niti kao opravdanje, nego kako bi istaknula da nitko ne zaslužuje biti lažno optuženi i poslovno namjerno ugrožen od strane djelatnika.
3. U postupku je sud pročitao zapisnike o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja od 16. svibnja 2025., 28. ožujka 2025. i 29. siječnja 2025., obrazac eM-1P HZMO-a, zapisnik o ispitivanju svjedoka, ispisi korespondencije putem mobilne aplikacije, te izvode iz prekršajne evidencije.
4. Nakon provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa.
5. Obranu okrivljenika sud nije ocijenio osnovanom ni utemeljeno argumentiranom, niti ista ima uporište u pozitivnim zakonskim propisima.
6. Okrivljenici su svojim postupanjem prekršili o prvenstveno odredbe Zakona o radu, bez obzira na neformalnost dogovora i kratko trajanje angažmana navedene radnice. Činjenica da je ista radnica sama određivala sate i zadatke, da nije obavljala naplatu, kako to ističu okrivljenici, niti joj je davan nadzor ili stručne upute, ne mijenja pravnu ocjenu da je obavljala poslove recepcionera za poslodavca, dakle radne zadatke koji po svojoj naravi i vrsti imaju obilježja radnog odnosa.
7. Upravo iz priloženog ispisa komunikacije između odgovorne osobe u pravnoj osobi i navedene radnice od 24. travnja 2024. g. evidentno je kako je ista vršila naplatu usluga koje su se pružale, dok se i iz ostalog sadržaja njihove komunikacije te svih drugih okolnosti, ne može zaključiti da se navedena radnica neosnovano infiltrirala među ostale zaposlenike i da je boravila kao gost, kako se ističe u njihovoj obrani i iz nje ne proizlazi da bi se odgovorna osoba protivila njezinoj prisutnosti i poduzetim radnjama, nego je upravo suprotno, istoj davala upute.
8. Osim toga, unatoč bolesti odgovorne osobe, ista je bila upoznata koje radnje i poslove je navedena radnica poduzimala, a koja imaju obilježja posla za koje se zasniva radni odnos.
9. Stoga se sukladno Zakonu o radu, ugovor o radu mora sklopiti u pisanom obliku (čl.14.st.1. ZOR). Ako nije, poslodavac je dužan prije početka rada radniku izraditi pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (čl.14.st.3. ZOR). Nepoštivanje te obveze propisano je kao prekršaj.
10. U konkretnom slučaju ne može se raditi ni o volonterskom radu, jer odredba čl.5. st.1.al.3. Zakonu o volonterstvu isključuje obavljanje poslova koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja radnog odnosa, nego o obavljanju poslova za koje je nužno sklopiti ugovor o radu.
11. Stoga okolnosti poput neformalnog dogovora, kratkotrajnog boravka “kao gosta”, nepostojanja zapošljavanja radi naplate i bolesti odgovorne osobe u pravnoj osobi, ne utječu na postojanje djela prekršaja, budući se bez pisane potvrde o ugovoru ili samog ugovora o radu prije početka rada ne može izbjeći obveza iz članka 14. Zakona o radu, čije neispunjavanje podliježe prekršajnoj sankciji iz čl.229.st.1.toč. 3. i st.2.cit. zakona.
12. Moralni profil navedene radnice koji okrivljenici podrobno opisuju u svojoj obrani dajući mu negativnu konotaciju, ne isključuje obavezu poštivanja zakonskih propisa od strane okrivljenika kao poslodavca.
13. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, ocijenjeno je da su okrivljenici svojim postupanjem ostvarili obilježja prekršaja iz navedenih propisa, odnosno navedenoj radnici koja je obavljala opisane poslove, nisu uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu sa danom početka rada, tj. nisu sklopili ugovor o radu prije početka rada u pisanom obliku, niti izvršili prijave tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zbog čega su proglašeni krivima.
14. Odredba čl.229.st.1.al.3. i st.2. Zakona o radu propisuje da će se novčanom kaznom od 8.090,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura i odgovorna osoba ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
15. Odredba čl.172.st.2.toč.5 i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje da će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura, a odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).
16. Odredba čl.150.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje da će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba koja Zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, a novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
17. Pri odmjeravanju kazni za počinjene prekršaje, sud je u obzir uzeo da učinjenim prekršajima nisu proizvedene teže i trajne posljedice koje bi bile neotklonjive prirode, da nije došlo do ugrožavanja zaštićenog dobra u većem obimu, budući se kod prijave na mirovinsko osiguranje radilo o kraćem prekoračenju rokova, iako su okrivljenici u smislu citirane odredbe imali mogućnost prijave na mirovinsko osiguranje osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, dok je nakon toga sa radnicom FC sklopljen ugovor o radu.
18. Nadalje, na strani okrivljenika nije utvrđena namjera za počinjenje navedenih djela, ali je za prekršajnu odgovornost dovoljan i nehaj počinitelja, dok je kao posebno olakotnu okolnost sud u obzir uzeo dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika za ovakvu vrstu djela prekršaja, kao i okolnosti pod kojima je došlo do navedenog djela prekršaja.
19. Za djelo prekršaja opisano u toč.I. i II. izreke ove presude, sud je uz već ranije istaknute razloge, primijenio i odredbu čl.37.st.2. Prekršajnog zakona, koja propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.320,00 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.308,91 eura, da se kazna se može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).
20. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga je okrivljenoj pravnoj osobi, a primjenjujući gore citiranu zakonsku odredbu, izrečena novčana kazna za počinjeni prekršaj iz toč.I. u iznosu od 1.040,00 eura, što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Slijedom iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove odluke.
21. Za djela opisana u toč.III. i IV. izreke ove presude okrivljenici su oslobođeni od kazne, budući su prijave na mirovinsko osiguranje za navedene radnice izvršili ali nakon proteka propisanog roka što je konstatirano i u samom optužnom prijedlogu, te uvidom u preslike prijava na mirovinsko osiguranje za navedene radnike.
22. Slijedom toga sud je utvrdio da su ostvareni uvjeti za primjenu čl.38. Prekršajnog zakona, za djela opisana u toč.III. i IV. izreke ove presude, kojim je propisano da sud može osloboditi od kazne počinitelja prekršaja koji je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak.
23. Stoga su primjenom navedene citirane odredbe isti oslobođeni od kazne kako je opisano u izreci ove presude, obzirom da su isti ispunili propisanu obvezu kako je to utvrđeno u postupku, odnosno nakon počinjenja djela i isteka roka za navedene prijave, izvršili su prijave na mirovinsko osiguranje.
24. Pri tome je u vidu imao okolnosti pod kojima je došlo do opisanog prekršaja, osobna svojstva počinitelja, a posebice njihovu dosadašnju nekažnjavanost za ovakva i slična prekršajna djela, pa je ocijenjeno da će se ubuduće kloniti prekršaja i bez izricanja propisane kazne, slijedom čega je valjalo odlučiti kako u izreci ove presude.
25. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka.
U Bujama, dana 13. veljače 2026. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljenicima,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
