REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Pp-361/2025
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U POREČU-PARENZO
Nikole Tesle 16/a, Poreč-Parenzo
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sutkinji ovog suda mr. sc. Dragici Grujić uz sudjelovanje Orijane Udovičić kao zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okrivljenika 1. BLACK OX d.o.o. i 2. AIH, zastupanih po branitelju Emanuelu Garankiću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2., kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13 – 119/22), članka 120., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 47. i stavak 2. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.), članka 5. stavak 2., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu, članka 65., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 16. i stavak 2. Zakona o radu, članka 14. stavak 5., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. Zakona o radu, članka 229. stavak 23. i stavak 2. Zakona o radu, članka 74. stavak 1., kažnjivo po članu 228. stavak 1. točka 16. i stavak 2. Zakona o radu, članka 73., kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 15. i stavak 2. Zakona o radu, članka 12., kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu i članka 3. i 4., kažnjivo po članku 10. stavak 1. i stavak 2. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine broj: 93/14.) pokrenutog optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava u Poreču, klasa: 116-02/24-01/442, urbroj: 443-02-02-18-25-10 od 25.02.2025., 13. veljače 2026., u smislu članka 179. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj: 107/07.,39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.),
p r e s u d i o je
Okrivljenici:
1. BLACK OX d.o.o., Poreč, Zagrebačka 8, OIB: 34358418625, MBS: [matični broj subjekta],
2. EIH, djev. EIH, bez nadimka, od oca A i majke E, nastanjena u Poreču, Velog Jože 2, rođena **.**.1979. u [adresa], RH, državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju ugostitelj, zaposlena, mjesečna primanja 1.200,00 eura, udana, majka dvoje djece, pismena, lošeg imovnog stanja, prekršajno kažnjavana, kazneno neosuđivana i ne vodi se protiv njega postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo,
k r i v i s u
I. 9. što su s radnicom AI sklopio ugovor o radu na određeno vrijeme u kojem ugovoru nije naveden objektivan za sklapanje ugovora na određeno i to: Ugovor o radu od dana 30.10.2024. godine, za razdoblje od 31.10.2023. do 30.11.2023. godine te Aneks ugovora o radu koji je sklopljen od 01.12.2023. do 01.12.2024. godine,
time su postupili protivno članku 12. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 228. stavak 1. točka 1. i stavak 2. istog Zakona,
te im se na temelju istog propisa
prvookrivljenoj pravnoj osobi BLACK OX d.o.o.
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 4.110,00 (četiri tisuće stotinu deset) eura,
drugookrivljenici FIH i z r i č e novčana kazna u iznosu od 530,00 (pet stotina trideset) eura. Okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti presude. Okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Okrivljenici se
OSLOBAĐAJU OPTUŽBE
što da bi:
1. a) propustili prijaviti i osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za slijedećeg radnika:
- AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koji je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču počev od 31.10.2023. godine. Dakle predmetni poslodavci nisu u zakonskom roku najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja, kako je propisano odredbom članka 112. st. 1. t. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine" broj 157/13), nego je osiguranje prijavio dana 03.11.2024. godine, a što je razvidno iz prijave na HZMO dostavljene od strane poslodavca,
b) propustili odjaviti osiguranje tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za slijedećeg radnika:
- AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koji je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču počev od 31.10.2023. godine do zaključno 07.05.2024. godine što je u prijavi o prestanku osiguranja navedeno kao datum prestanka svojstva osiguranika. Dakle, predmetni poslodavac nije u zakonskom roku Od 24 sata Od nastanka okolnosti odjavio navedenog radnika pri nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, nego je isto učinio dana 14.05.2024. godine, što je razvidno iz prijave o prestanku osiguranja,
time da bi postupili protivno članku 112. stavak 1. točka 2.i točka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo prema članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. istog Zakona,
2. da predmetni poslodavci nisu radnici AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] koja je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču, uručili pisanu i obrazloženu odluku o otkazu, nego je istoj otkazao ugovor o radu dana 07.05.2024. godine. Dakle, poslodavac ranici nije uručio pisanu i obrazloženu odluku o otkazu, nego je radnicu odjavio pri tijelima HZMO-a s danom 07.05.2024. godine, a odluku o otkazuje radnici uručio tek dana 22.05.2024. godine što proizlazi iz povratnice HP-a dostavljene od strane poslodavca,
time da bi postupili protivno članku 120. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 229. stavak 1. točka 47. i stavak 2. istog Zakona,
3. da je u svojstvu poslodavca na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču dana 31.10.2023. godine započela raditi radnica AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], a za koju poslodavac nije vodio evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, da je sadržaj i način vođenja evidencije je propisan Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima ("Narodne novine" br. 32/15. i 97/15 „ 73/17.) iz razloga što je evidencije o radnom vremenu za imenovanu radnicu za mjesec travanj 2024. godine vodio neuredno, što je protivno odredbi članka 8. St. 2. i čl. 10. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencija o radnicima ("Narodne novine" br. br. 32/15. i 97/15. 73/17.,), s obzirom da je iz izjave radnice AI dane na zapisnik o ispitivanju svjedoka proizlazi da je ista radila na poslovima kuhara u sljedećem radnom vremenu: Od utorka do nedjelje Od 08,00 d0 16,00 sati i ponovno Od 18,00 do 22,00 sati ili u smjeni Od 13,00 do 00,00 sati, tokom cijelog svog rada, kao i u travnju 2024. godine do zaključeno 07. svibnja 2024. godine. Nadalje, iz dostavljenih evidencija o radnom vremenu proizlazi da je radnica koristila godišnji odmor Od 20. travnja do 30. travnja 2024. godine, a iz izjave poslodavca da je tijekom travnja 2024. godine radnica izostala sa radnog mjesta zbog bolovanja iako nikada doznake nije dostavila. Dakle iz evidencija za travanj 2024. godine koju je dostavio poslodavac proizlazi da je imenovani radnik radio u drugačijem rasporedu radnoga vremena od radnog vremena navedenom u izjavi radnika kao svjedoka, odnosno iz izjave poslodavca,
time da bi postupili protivno članku 5. stavak 2. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. istog Zakona,
4. da je na poslovima kuhara radila radnica AI, počev od 31.10.2023.g. do 07.05.2024.g., koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, i to u sljedećem radnom vremenu: od utorka do nedjelje od 08,00 do 16,00 sati i ponovno od 18,00 do 22,00 sati ili u smjeni od 13,00 do 00,00 sati, odnosno daje za poslodavca radila po 11 odnosno 12 sati dnevno, ovisno o smjenama. Dakle, iz izjave radnice proizlazi da je za poslodavca radila duže od 40 sati tjedno, odnosno da je radila po 11 ili 12 sati dnevno 6 dana u tjednu Od utorka do nedjelje, dakle da je radila 66, odnosno 72 sata tjedno, ovisno o smjenama,
time da bi postupili protivno članku 65. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 229. stavak 1. točka 26. i stavak 2. istog Zakona,
5. da je za poslodavca radila radnica AI, počev od 31.10.2023.g. do 07.05.2024.g. na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada, te ovlasti poslodavca imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, a da poslodavac nije radniku u propisanim rokovima uručio primjerke prijava na obavezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što je bio dužan učiniti, a što proizlazi iz iskaza radnika danog na zapisnik o ispitivanju svjedoka Od dana 16.10.2024. godine,
time da bi postupili protivno članku 14. stavak 5. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. istog Zakona,
6. da nisu radnici AI, OB: 83500398753, s prebivalištem u [adresa], koja je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču, počev od 31.10.2023. godine do 07.05.2024. godine, za vrijeme razdoblja njenog rada obavijestio o rasporedu radnog vremena minimalno sedam dana unaprijed, sto je bio dužan učiniti, a kako proizlazi iz izjave radnice na zapisnik o ispitivanju svjedoka od 16.10.2024. godine,
time da bi postupili protivno članku 229. stavak 1. točka 23. i stavak 2. Zakona o radu,
7. da nisu radnici AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koja je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču, počev od 31.10.2023. godine do 07.05.2024. godine, omogućio korištenje dnevnog odmora od najmanje dvanaest sati neprekidno budući daje ista radila u radnom vremenu: od utorka do nedjelje od 08,00 do 16,00 sati i ponovno od 18,00 do 22,00 sati ili u smjeni od 13,00 do 00,00 sati, te iz smjene koja je završila u 00,00 sati dolazila u smjenu u 08,00 ujutro, što proizlazi iz izjave radnice,
time da bi postupili protivno članku 74. stavak 1. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 228. stavak 1. točka 16. i stavak 2. istog Zakona,
8. da nisu radnicu AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], koja je radila na poslovima kuhara u restoranu OX u Poreču, počev od 31.10.2023. godine do 07.05.2024. godine, tijekom radnog vremena omogućio korištenje stanke od najmanje 30 minuta, kako je radnica iskazala u zapisniku o ispitivanju svjedoka od 16.10.2024. godine, time da bi postupili protivno članku 73. Zakona o radu, kažnjivo prema članku 228. stavak 1. točka 15. i stavak 2. istog Zakona. II. Okrivljenici su dužni platiti troškove postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura, svaki, u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti ove presude.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava Poreč, podnio je ovome sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika 1. BLACK OX d.o.o. i 2. AIH, zbog prekršaja iz članka 112. stavak 1. točka 2., kažnjivo po članku 172. stavak 2. točka 5. i stavak 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 120., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 47. i stavak 2. Zakona o radu, članka 5. stavak 2., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu, članka 65., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 16. i stavak 2. Zakona o radu, članka 14. stavak 5., kažnjivo po članku 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. Zakona o radu, članka 229. stavak 23. i stavak 2. Zakona o radu, članka 74. stavak 1., kažnjivo po članu 228. stavak 1. točka 16. i stavak 2. Zakona o radu, članka 73., kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 15. i stavak 2. Zakona o radu, članka 12., kažnjivo po članku 228. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu i članka 3. i 4., kažnjivo po članku 10. stavak 1. i stavak 2. Zakona o minimalnoj plaći, činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. U svom iskazu i pisanoj obrani predstavnica prvookrivljene pravne osobe i drugookrivljenica su osporili počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret. Naveli su da je Radnica AI je javila da je bolesna, ali kako nije donijela doznake suprug drugookrivljenice joj je poslao poruku kad se vraća na posao. Ona mu je odgovorila da će se javiti. 13.5. saznali su da je ona prijavljena kod drugog poslodavca. Knjigovođa je otišla na Mirovinsko da provjeri što trebaju raditi. Knjigovotkinja EI dobiva uputu na Mirovinskom da je djelatnica od 8. svibnja 2024. prijavljena kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme i savjetovano joj je da se odjavi sa 7. svibnja kako je na kraju i postupljeno. Nisu je mogli odjaviti kasnije jer je već vila prijavljena kod drugog poslodavca. 14. veljače 2025. knjigovođa odlazi na Mirovinsko da joj se potvrdi da li je prijava od 7.5.2024. kod drugog poslodavca bila obrađena 14.5. kad je bila u Mirovinskom. Potvrđeno joj je da je prijava u sustavu obrađena 8.5.2024. što znači da je bila prijavljena od 8.5.2024. do 14.5.2024. kod dva poslodavca na puno radno vrijeme. Što se tiče radnog vremena radnica je radila u skladu sa evidencijom koja se nalazi u spisu. Nije točno da je radnica radila duže od 40 sati tjedno nego je radila 40 sati tjedno sukladno zakonu. Radnici su uručene prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Radnicu su uredno obavještavali o rasporedu radnog vremena 7 dana unaprijed, čak nekada i više. Radnica je svaki radni dan koristila dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati jer je radila samo u jutarnjoj smjeni u pripremi. Također je koristila stanku od 30 minuta, kako je radila u ugostiteljskom objektu svaki dan je imala pravo na kuhani obrok i ta stanka je često trajala i duže od 30 minuta. Ugovor o radu na određeno vrijeme je sklopljen sa radnicom jer je bio povećani obim posla, ali misle da je postojao neki anex kojim je naveden razloga zbog kojeg je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme. Radnici je isplaćivana plaća na dva računa, na jedan zaštićeni, a jedan dio na obični račun. Radnica nije obavijestila poslodavca o eventualnoj promjeni broja računa pa joj je minimalna plaća za mjesec travanj 2024. uplaćena 15. svibnja 2024. 3. Provedeni su dokazi ispitivanjem svjedoka AI, FI, NI, HI, NIH, ZI, ĆI AIH i ŠI. 4. Svjedokinja AI iskazala je da je u pravnoj osobi BLACK OX u [adresa] radila od studenog 2023. i u prvo vrijeme je radila bez prijave, a kasnije je dobila ugovor da ga potpiše. Prestala je raditi u mjesecu travnju 2024. kada je otišla na godišnji. Poslodavac ju je odjavio 7. ili 8.5.2024. iako je prestala raditi u travnju 2024. U Oxu je ostavila zahtjev za prestanak radnog odnosa zbog zdravstvenih problema. Poslodavac joj nije uručio odluku o otkazu niti odjave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ona je radila od utorka do nedjelje od 8-16 sati i od 18-22 sata ili u smjeni od 13-00 sati tijekom cijelog svog rada i tako je bilo do kraja njenog rada u toj pravnoj osobi. Kad su bile fešte ostajali su i duže. Ona je znala da se liste dolaska i odlaska na posao vode drugačije i to na način rada kako je propisano. Svaki tjedan je radila više od 40 sati i to dnevno 11 odnosno 12 sati. Jedino su ponedjeljak imali slobodan, a kad je bio neki praznik i taj dan su radili, Božić, Nova godina, Svi sveti, sve su radili. Poslodavac joj nije uručio prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Jedinu stvar koju je dobila je ugovor o radu i to na mjesec dana. Kasnije joj je gospođa AIH dala anex ugovora kojim se produžava osnovni ugovor. U ugovoru nije bilo navedeno iz kojeg razloga je sklopljen ugovor na određeno vrijeme. Nije pitala poslodavca zašto je to tako. Inače ona nije imala kontakt sa poslodavcem jer se sve rješavalo preko voditelja. Na kraju tjedna bi dobili raspored za slijedeći tjedan, dakle nisu dobili raspored rada 7 dana unaprijed. Ona nije imala pravo na dnevni odmor u trajanju od 12 sati jer je završavala smjeru u pola noći, a ujutro bi počinjala smjenu u 8 slijedećeg dana. Također nije imala pravo ni na stanku od najmanje 30 minuta niti ostali radnici. Na početku je bilo dozvoljeno da ponesu doma jedan obrok, ali je kasnije i to ukinuto. Ona nije dobila plaću za travnja i svibanj 2024. i nakon što je dobila na uvid izvadak iz poslovne banke poslodavca navodi da nije dobila uplate koje su tamo navedene pod točkom 17 i 18. Nije joj plaćen putni trošak ni godišnji odmor. Nakon prestanka radnog odnosa u pravnoj osobi BLACK OX d.o.o. ona je 8.5.2024. počela raditi kod drugog poslodavca LI. Nije obavijestila poslodavca da je počela raditi kod drugog poslodavca, a po njenom mišljenju nije to bila dužna učiniti. Ne osporava da je 10.5. se putem poruka čula sa gospodinom ĆI koji ju je pitao da li će se vratiti na posao, a ona mu je odgovorila da će se čuti. Ona je uzimala pozajmice od gospodina ĆI i to joj je skinuto s plaće. Ona je prvo pokušala sa poslodavcem riješiti nesuglasice putem odvjetnika Sanjina Matka Jovanovića, ali kako se nisu uspjeli dogovoriti nakon toga je sve prijavila Državnom inspektoratu.
5. Svjedok FI iskazao je da je zaposlen u pravnoj osobi BLACK OX od 2021. Sjeća se da je tamo radila AI, ona je radila u kuhinji. Ona je radila uglavnom prvu smjenu, ali koliko mu je poznato nekoliko puta kad je netko bio bolestan bi znala raditi i popodne. Oni rade dnevno 8 sati i ako rade popodnevnu smjenu onda drugi dan dolaze na posao u 9-10 sati. Dakle, strogo se poštuje pravilo o dnevnom odmoru od 12 sati. Također navodi da oni svaki dan koriste stanku u trajanju od 30-45 minuta, jede se kuhani obrok koji se sprema u restoranu. Poslodavac najmanje 7 dana prije ih obavijesti o rasporedu radnog vremena. Raspored radnog vremena se nalazi na oglasnoj ploči u restoranu, ali da je za idući tjedan nisu još dobili raspored radnog vremena jer ga on još nije napravio. Inače o rasporedu radnog vremena su obaviješteni i u grupi koji imaju na viberu.
6. Svjedokinja NI iskazala je da je u pravnoj osobi BLACK OX zaposlena od 2022. Radi 7 sati dnevno, jedan tjedan je prva smjena, drugi tjedan druga. Kada radi u popodnevnoj smjeni ima slobodan dan, a nakon toga počinje raditi u prvoj smjeni. Oni imaju stanku koju koriste oko pola sata i to vrijeme jedu kuhani obrok koji se sprema u restoranu. Sjeća se da je i AI radila na isti način kao i ona samo što je ona radila uglavnom u prvoj smjeni. Ona je spremala marende za radnike i također je koristila stanku. Poslodavac ih 7 dana ranije obavijesti o rasporedu radnog vremena za idući tjedan. Nakon što joj je dana na uvid poruka od 28. travnja 2024. navodi da je tu poruku njoj poslala AI. Ona je tu poruku proslijedila poslodavcima, jer ona nije voditeljica objekta i ne zna zašto je AI to mislila. 7. Svjedokinja NIH iskazala je da je vlasnica obrta koji se bavi knjigovodstvenim uslugama. Te usluge rade i za pravnu osobu BLACK OX d.o.o. [adresa]. Za njih je počela raditi 1.3.2024. 13. svibnja 2024. od gospođe UI je saznala da je radnica AI već prijavljena kod drugog poslodavca, a što one nisu znale. Na mirovinskom su je uputili da je moraju odjaviti sa 7. svibnja 2024. jer je od 8. svibnja prijavljena kod drugog poslodavca na puno radno vrijeme, što je i učinila. Odmah 14. svibnja 2024. radnicu je odjavila sa danom 7. svibnja 2024. kako je uputu dobila na mirovinskom i u roku od 8 dana, odnosno 22. svibnja 2024. odluku o otkazu kao i odjavu sa mirovinskog osiguranja uručila radnici AI. Pošto radnica AI u mjesecu svibnju 2024. nije radila niti jedan dan, platna lista je bila prazna. Na HZZO nema doznaka za bolovanje, godišnji odmor je iskoristila prije i nije dolazila na posao. Po članku 200. stavak 1. Zakona o doprinosima i članku 11. Pravilnika o doprinosima poslodavac nije u obavezni isplatiti neto plaću i obračunati porez na dohodak, ali je obavezna obračunati doprinose za razmjerni dio po najnižoj propisanoj osnovici za obračun doprinosa. Dakle, oni nisu bili dužni isplatiti minimalnu neto plaću radnici AI, ali su bili dužni uplatiti doprinose što su i učinili. Što se tiče radnog vremena radnika u pravnoj osobi BLAC OX Poreč ona dobije gotove radne liste i prema njima obračunava plaću, a nije joj poznato da li radnici zaista tako rade ili ne. 8. Svjedokinja ZI iskazala je da je zaposlena u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na poslovima viši referent. Prije nego što je došla na ročište izvršila sam uvid u službene evidencije te utvrdila da je radnica AI prijavljena na mirovinsko osiguranje u pravnoj osobi BLAC OX d.o.o. [adresa] od dana 31.10.2023. i da je poslodavac prijavu podnio u zakonom propisanom roku 30.10.2023. Iz prijave je vidljivo da je trebala neka korekcija o čemu su oni obavijestili poslodavca koji je prijavu ispravio i prijava je uredno zaprimljena. U takvim slučajevima se smatra na temelju Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a da je prijava podnesena roku. Što se tiče odjave gore navedena radnica se dana 8.5.2024. prijavila kod drugog poslodavca iako je u to vrijeme bila prijavljena u BLAC OX d.o.o. [adresa]. U takvim situacijama kada je radnik prijavljen u dvije pravne osobe oni sugeriraju poslodavcu koji je odjavljuje da je odjavi dan prije nego što se prijavila kod novog poslodavca i takva odjava smatra se odjavom u zakonom propisanom roku. Nije joj poznato da li su poslodavci znali da se radnica prijavila kod drugog poslodavca niti oni to provjeravaju prilikom nove prijave. Oni ne smiju odbiti prijavu iako nema prethodne odjave. Koliko joj je poznato svi osiguranici koji imaju e-građane dobiju prijavu i odjavu u svoj pretinac. 9. Svjedokinja ŠI, inspektorica rada, iskazala je da Državni inspektorat je imao saznanja da su počinjeni prekršaji iz sfere radnog zakonodavstva u pravnoj osobi BLACK OX u [adresa] pa su izvršili inspekcijski nadzor u listopadu 2024. Tijekom inspekcijskog nadzora utvrdila je da je poslodavac radnicu AI prijavio tijelima mirovinskog osiguranja počev od 31.10.2023., a prijava je podnesena 3.11.2023. Nakon što je izvršila uvid u prijavu navodi da je točno da je prijava podnesena 30.10.2023., ali nije prihvaćena od strane mirovinskog jer su oni iz nekog razloga tražili korekciju. Dakle iz toga proizlazi da prijava nije podnesena u zakonom propisanom roku. Također je utvrdila da je radnica prestala raditi kod poslodavca 7.5.2024., a poslodavac ju je odjavio tijelima mirovinskog 14.5.2024., a što je i vidljivo iz odjave, a rok je 24 sata. Nije joj poznato da li je radnica u to vrijeme između 7.5.2024. i 14.5.2024. bila prijavljena kod drugog poslodavca. Utvrdila je da je poslodavac radnicu odjavio, a da joj nije uručio odluku o otkazu nego je to učinio naknadno 22.5.2024. Što se tiče radnog vremena i evidencije u vođenju radnog vremena činjenice je utvrdila isključivo na temelju izjave radnice. Ona je imala svoju evidenciju od kad do kada je radila u travnju 2024. Tražila je očitovanje poslodavca koji je iskazivao da je radila na način kako je upisano u evidenciju o radnom vremenu. Što se tiče godišnjem odmora od 20. do 30. travnja 2024. koji je upisan u evidenciju radnica joj je rekla da je u to vrijeme bila na bolovanju, ali joj nije predočila nikakav dokaz o tome. Praksa je Državnog inspektorata da u ovakvim situacijama prijavi poslodavca za prekršaj, pa da sud utvrdi da li je prekršaj počinjen. Što se tiče činjenice koliko sati je radnica tjedno radila i to je utvrdila isključivo iz iskaza radnice dok je poslodavac tvrdio drugačije. Poslodavac je dužan radniku uručiti prijavu na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a što u konkretnom slučaju poslodavac nije učinio, a što joj je potvrdila radnica AI. Ne može se sjetiti da li je prilikom inspekcijskim nadzora tražila od poslodavca potvrdu da li su radnicu odjavili na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poznato joj je da postoji obveza HZMO i HZZO da u sustav e-građani dostavi radniku prijavu i odjavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Što se tiče rasporeda radnog vremena radnica joj je izjavila da je poslodavac nije 7 dana unaprijed obavještavao o rasporedu radnog vremena. Radnica je izjavila da nije koristila dnevni odmor od najmanje 12 sati iz razloga što je nakon popodnevne smjene koja je završavala u 22 sata drugi dan radila od 8 ujutro. Također je radnica izjavila da joj poslodavac nije omogućio korištenje stanke od najmanje 30 minuta tijekom radnog vremena. Također je izvršila uvid u ugovor o radu na određeno vrijeme i aneks ugovora te utvrdila da poslodavac nije naveo objektivni razlog za sklapanje ugovora na određeno vrijeme. Što se tiče isplate minimalne plaće radnica je izjavila da joj nije isplaćena plaća za travanj i svibanj 2024. Poslodavac joj je iskazao da je isplatio plaću za travanj i dostavio dokaz o tome, ali radnica je rekla da ona te novce nije nikada dobila. Što se tiče minimalne plaće za svibanj nitko joj nije dostavio dokaze o tome da je ta plaća isplaćena.
10. Provedeni su dokazi uvidom u prijavu o prestanku osiguranja od 14.5.2024., prijavu o početku osiguranja od 3.11.2023., odluku o prestanku radnog odnosa od 14.5.2024., potvrdu o primitku preporučene pošiljke od 22.5.2024., evidenciju o radnom vremenu, ugovor o radu na određeno vrijeme od 30.10.2023., anex ugovora o radu od 1.12.2023., zapisnik o ispitivanju svjedoka AI od 16.10.2024., zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 25.10.2024., zapisnik o ispitivanju svjedoka od 4.2.20525., evidenciju o kažnjavanju za okrivljenu pravnu i odgovornu osobu, izvadak iz poslovne banke poslodavca, obračun plaće za AI za mjesec svibanj 2024. i ispis poruka između AI i ĆI.
11. U svom završnom govoru branitelj okrivljenika predlaže se njegove branjenike oslobodi optužbe iz razloge što nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
12. U svom završnom govoru predstavnica okrivljene ravne osobe i drugookrivljenica predlažu da ih se oslobodi optužbe iz razloge što nisu počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
13. Nakon provedenog prekršajnog postupka sud smatra dokazanim da su okrivljenici počinili prekršaj pod 9 koji im se stavlja na teret. Postupili su protivno članku 12., kažnjivo prema članku 228. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona oradu kojim je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 4.110,00 do 7.930,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba, a novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 790,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi ako s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme i ako u tom ugovoru ne navede objektivni razlog. Sud je izvršio uvid u ugovor o radu na određeno vrijeme i anex istog ugovora kolji su sklopili okrivljena pravna osoba i radnica AI i utvrdio je da u tom ugovoru nisu navedeni objektivni razlozi zašto je sklopljen ugovor na određeno vrijeme. 14. Prilikom odmjeravanja novčane kazne za prekršaj pod 9 sud je kao olakotnu okolnost uzeo dosadašnje nekažnjavanje okrivljenika, dok otegotne okolnosti nisu nađene. 15. Sukladno članku 152. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenici u roku koji je određen za plaćanje kazne, plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom. 16. Sve činjenice koje idu na štetu okrivljenika moraju biti dokazane dok činjenice koje idu u korist okrivljenika dovoljno je učiniti vjerojatnim. Stoga je sud primijenio načelo in dubio pro reo i u slučaju sumnje odlučio u korist okrivljenika za prekršaje pod 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 10. 17. Člankom 172. stavak 2. točka 5. i stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da će se novčanom kaznom kazniti poslodavac ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon istekla propisanog roka. Člankom 112. istog Zakona propisano je da obveznici dostavljaju podatke o početku osiguranja najkasnije prije početka rada, a podatke o prestanku osiguranja u roku od 24 sata od prestanka rada. Pogrešno smatra ovlašteni tužitelj da okrivljenici nisu radnicu AI prijavili prije početka rada. Uvidom u prijavu na mirovinsko osiguranje sud je utvrdio da je ista zaprimljena 30.10.2023., a radnica je počela raditi 31.10.2023. Sud je osobito cijenio iskaz svjedokinje ZI koja je navela da je zaposlena u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i da je navedena prijava od strane poslodavca trebala neke korekcije, te ju je poslodavac ispravio i prijava je uredno zaprimljena. Dalje navodi da se takva prijava na temelju Pravilnika o vođenju matične evidencije HZMO-a smatra da je podnesena u roku. Također ovlašteni tužitelj pogrešno smatra da okrivljenici nisu u roku odjavili gore navedenu radnicu. Iz svih provedenih dokaza proizlazi da su poslodavci 13.5.2024. saznali da je radnica AI od 8.5.2024. prijavljena kod drugog poslodavca i da su odmah po saznanju istu odjavili sa 7.5.2024., prema uputama službenih osoba Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz iskaza svjedokinje ZI proizlazi da se takva odjava smatra odjavom u zakonom propisanom roku. Sud je osobito cijenio da je radnica dana 10.5.2024. u poruci suprugu okrivljene odgovorne osobe napisala na upit kada će doći na posao zbog bolesti da će mu se javiti. Dakle iz te poruke proizlazi da poslodavac na dan 10.5.2024. nije znao da je radnica već prijavljena kod drugog poslodavca. 18. Člankom 229. stavak 1. točka 47. i stavak 2. Zakona o radu propisano je da će se kazniti za prekršaj poslodavac ako otkaz nije dostavljen radniku. Iako radnica AI u svojem iskazu navodi da joj nije dostavljena odluka o otkazu u zakonom propisanom roku, iz iskaza svjedokinje NIH proizlazi da joj je ona odluku o otkazu dostavila uz odjavu pri tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja dana 22.5.2024. Dakle, radnici je dostavljena odluka o otkazu. 19. Člankom 229. stavak 1. točka 1. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako ne vode evidenciju o radnicima i o radnom vremenu na propisani način. Tijekom postupka nije dokazano da okrivljenici nisu vodili evidenciju o radnom vremenu na propisani način. Iako radnica navodi da je radila na način kako je navedeno u činjeničnom opisu djela prekršaja to ne proizlazi iz provedenih dokaza. Ispitani svjedoci FI i NI koji su radili u isto vrijeme u okrivljenoj pravnoj osobi kao i AI navode da oni jedan tjedan rade jednu smjenu, a drugi tjedan drugu smjenu. Što se tiče korištenja godišnjeg odmora iz provedenih dokaza proizlazi da je radnica tada koristila godišnji odmor jer poslodavcu nisu dostavljene doznake o bolovanju. 20. Člankom 229. stavak 1. točka 26. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako rad radnika koji radi prekovremeno traje ukupno duže od 50 sati tjedno. Tijekom postupka nije dokazano da je radnica AI radila duže od 50 sati tjedno, a što je vidljivo iz iskaza svjedoka FI i NI, kao i iz iskaza okrivljenika. 21. Člankom 229. stavak 1. točka 4. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Da poslodavci nisu radnici AI uručili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje nije bilo moguće sa sigurnošću utvrditi iz razloga što poslodavci navode da su isto učinili, a radnica AI da nisu, a osobito imajući u vidu da se prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje dostavljaju radnicima putem sustava e-građani. 22. Člankom 229. stavak 1. točka 23. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako radnika ne obavijesti najmanje tjedan dana unaprijed o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena. U svojem iskazu svjedokinja AI navodi da je poslodavci nisu obavještavali o rasporedu radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed. Međutim, ispitani svjedoci FI i NI u svojim iskazima navode da ih poslodavac redovno tjedan dana unaprijed obavještava o rasporedu radnog vremena pa sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da li su na taj način obavještavali radnicu AI. 23. Člankom 228. stavak 1. točka 16. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako radniku ne omogući korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno. Tijekom postupka nije dokazano da radnica AI nije koristila dnevni odmor 12 sati neprekidno, a osobito imajući u vidu iskaze svjedoka FI i NI koji su radili za jedno sa njom, te navode da je svim radnicima bilo omogućeno korištenje dnevnog odmora od najmanje 12 sati neprekidno. 24. Člankom 228. stavak 1. točka 15. i stavak 2. Zakona o radu propisana je novčana kazna za poslodavca pravnu i odgovornu osobu u pravnoj osobi ako radniku ne onemogući pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta. Iz iskaza ispitanih svjedoka FI i NI proizlazi da se u ugostiteljskom objektu OX svakodnevno koristi stanka u trajanju od najmanje 30 minuta i da se u tom periodu jede kuhani obrok koji se kuha u restoranu. Tako da je bilo i kada je u tom restoranu radila AI. 25. Člankom 10. stavak 1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći propisano je da će se kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi ako radniku ne isplati minimalnu plaću. Izvršen je uvid u obračun plaće za travanja i svibanj 2024. iz kojih je vidljivo da je radnici AI isplaćena plaća za travanj 2024. u iznosu od 169,30 eura i 507,91 euro. Sud nije utvrđivao da li je to puni iznos minimalne plaće koji je poslodavac bio dužan radnici isplatiti iz razloga što u činjeničnom opisu djela prekršaja nije navedeno koji bi to iznos trebao biti. Iz obračuna plaće za svibanj 2024. vidljivo je da su radnici AI uplaćeni doprinosi, ali nije isplaćena plaća zbog neopravdanog izostanka. Treba imati u vidu odredbe članka 200. stavak 1. Zakona o doprinosima i članka 11. Pravilnika o doprinosima kojima je propisano da poslodavac nije obvezan isplatiti neto plaću nego samo doprinose ako radnik koristi neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga sukladno propisima o radu, a za to vrijeme radni odnos nije prekinut. Tijekom postupka utvrđeno je da radnica AI nije radila u svibnju 2024., a što proizlazi iz iskaza okrivljenika, kao i poruke koju je poslala NI **.**.2024. i u kojoj navodi da ne može doći na posao iz privatnih i zdravstvenih razloga. Dakle radnici AI je isplaćena minimalna plaća za mjesec travanj 2024., a za mjesec svibanj 2024. poslodavac nije bio obvezan plaću isplatiti jer u tom mjesecu nije niti radila. 26. Trebalo je stoga odlučiti kao u izreci ove presude i okrivljenike osloboditi optužbe za prekršaje pod 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 10 iz razloga što nije dokazano da su okrivljenici počinili navedene prekršaje koji im se stavljaju na teret. 27. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona u vezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, okrivljenici BLACK OX d.o.o. [adresa] i EIH dužni su platiti paušalne troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 (trideset) eura, svaki.
U Poreču-Parenzo 13. veljače 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Orijana Udovičić
mr. sc. Dragica Grujić
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude a pravo na žalbu imaju okrivljenici i ovlašteni tužitelj. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, u dva primjerka a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u Zagrebu.
Dostavna naredba:
