Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: K-464/2020-43
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu Grgi Komadini kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Crnčan kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika LĆ zbog kaznenog djela iz članka 227. stavka 1., 2. i 5. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 – dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj: KO-DO-1246/19- XXXII, od 3. listopada 2019., nakon održane javne rasprave zaključene 10. veljače 2026., u prisutnosti savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, HĆ, okrivljenika LĆ, njegova branitelja Stefana Segnana, odvjetnika iz Rijeke te Krešimira Bagića, odvjetnika iz Rijeke kao punomoćnika oštećenika OĆ, **.**.2026. izrekao je i javno objavivši
p r e s u d i o j e
I. Okrivljenik LĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin L i HĆ rođ. H, rođen **.**.1971.g. u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom elektrotehničkom školom, po zanimanju elektrotehničar, zaposlen kao dostavljač- vozač s mjesečnim primanjima od oko 1.100,00 eura, neoženjen, bez djece, neosuđivan, s prebivalištem u [adresa], neosuđivan, na slobodi
k r i v j e
što je
dana 20. srpnja 2019.g. u 09,40 sati u Lovranu upravljao teretnim vozilom marke "Citroen Yumpi" reg. oznake [registarska oznaka] iz smjera Medveje u smjeru Opatija, te dolaskom u Ulicu Šetalište Maršala Tita kod kućnog broja 128 u Lovranu protivno odredbi članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama započeo radnju uključivanja u promet skrećući u lijevo iako je postavljen prometni znak "stop" i "obvezan smjer desno", olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti druge sudionike u cestovnom prometu, što je imalo za posljedicu da je u stražnji lijevi bočni dio njegovog vozila udario motocikl marke "Harley Davidon" reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao OĆ krećući se po glavnoj cesti iz smjera Opatije kojom prilikom je uslijed udarca isti pao na tlo i zadobio višestruke teške tjelesne ozljede među kojima je i luksirani prijelom grudne kralježnice na razini Th X - Th XI s posljedičnom oduzetošću donjih ekstremiteta, a koje predstavljaju osobito tešku tjelesnu ozljedu,
dakle, iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio osobito tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavak 1., 2. i 5. KZ/11
pa se okrivljenik LĆ temeljem članka 227. stavka 5. KZ/11
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.
II. Na temelju članka 55. stavka 1. i 3. KZ/11 okrivljeniku LĆ izrečena kazna zatvora zamjenjuje se
radom za opće dobro
na način da se 1 (jedan) dan zatvora zamjenjuje s 2 (dva) sata rada.
III. Na temelju članka 55. stavak 7. KZ/11 ako se okrivljenik LĆ u roku od 8 (osam) dana od dana za koji je pozvan ne javi nadležnom tijelu za probaciju ili mu poziv nije mogao biti dostavljen na adresu koju je dao sudu ili ne da pristanak, nadležno tijelo za probaciju će o tome obavijestiti nadležnog suca izvršenja.
IV. Na temelju članka 55. stavak 8. KZ/11 ako okrivljenik LĆ svojom krivnjom u cijelosti ili djelomično ne izvrši rad za opće dobro u određenom roku, sud će donijeti odluku kojom određuje izvršenje određene kazne u cijelosti ili neizvršenom dijelu.
V. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 1. točka 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13,145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje: ZKP/08) nalaže se okrivljeniku LĆ podmiriti trošak kaznenog postupka koji se odnosi na trošak prometnog vještačenja u iznosu od 982,75 (devetsto osamdeset i dva eura i sedamdeset i pet centi) i paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura (tristo eura) u roku od 15 (petnaest) dana u korist Državnog proračuna te trošak postupka oštećeniku OĆ, za nagradu i nužne izdatke opunomoćenika iz članka 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08 u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci (dalje: ODO) uvodno naznačenom optužnicom teretilo je okrivljenika LĆ zbog počinjenja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11 u svemu činjenično i pravno pobliže opisanom u izreci presude, s time da je na raspravi 10. veljače 2026. državni odvjetnik ispravio opis namjere optužnici tako da je u šestom retku činjeničnog opisa umjesto riječi "pristajući da takvom vožnjom ugrozi" naveo "olako držeći da takvom vožnjom neće ugroziti".
2. Na raspravi pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.
3. S obzirom na takvo očitovanje okrivljenika o krivnji sud je tijekom postupka izveo slijedeće dokaze: ispitani su kao svjedoci oštećenik OĆ (list 92-93), provedeno je prometno vještačenje (list 104-111) te ispitan vještak UĆ (list 137-138), ispitana kao svjedok FĆ (list 144-145), pročitani su i pregledni zapisnik o očevidu (list 3-4 spisa), fotodokumentacija očevida sa situacijskim planom (list 18-25 spisa), medicinska dokumentacija žrtve (list 28-44 spisa) te uvjerenje Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku (list 46-47 spisa), fotografije SMS prepiske između MĆ i okrivljenika, dopis KBC Rijeka od 28. svibnja 2025. (list 101), dopis Hotela Stanger (list 129) te dopis Hrvatskih cesta (list 133). Na kraju postupka prije nego što je okrivljenik iznio svoju obranu, pročitan je izvadak iz kaznene te prekršajne evidencije za okrivljenika, isti je iznio obranu te su reproducirane snimke njegova ranijeg ispitivanja uz čitanje pripadajućeg zapisnika zapisnika u policiji (list 2, 5-6) te u ODO (list 53-56).
4. U obrani koju je iznio na kraju postupka okrivljenik LĆ je naveo da mu je teško što se to dogodilo. Radio je svoj posao. Bila je subota. Nije ni trebao raditi i bio je na zadnjem dostavnom mjestu prema Mošćeničkoj Dragi. Parkirao se na ulegnuću i obavio dostavu te se vratio u dostavno vozilo. Radilo se o Citroenu. Kada se vratio u vozilo da je provjerio retrovizore odnosno provjerio je lijevi retrovizor iz pravca Lovrana jer iz pozicije u kojoj je bio nije vidio znak "stop" niti je vidio na cesti isprekidanu crtu te je smatrao da se normalno skreće s obzirom na isprekidanu crtu i na lijevo i na desno. Nakon što se krenuo polukružno okretati nazad prema Lovranu da se začuo jak zvuk motora, a potom da je čuo motor kako koči i potom da je dodao gas u nadi da će ga motor izbjeći. Da je motor bio malo sporiji, a on malo brži da se ne bi ništa dogodilo. Čuo je lagani udarac, pretpostavlja da je vozač tijelom udario u zadnji kraj njegovog vozila. Potom da je stao, odmah izašao i pozvao 112, pitao je vozača kako je, on da mu je rekao: molim te digni mi motor i stavi ga u kraj. Ostao je pored vozača sve dok nije došla hitna pomoć, a nakon prve hitne pomoći došla je druga za koju pretpostavlja da je bila opremljena nosilima radi njegovih ozljeda. Radili su uviđaj, policajka da ga je ispitala, dala mu je da puše. Inače da je profesionalni vozač sa milijun kilometara i dogodilo se tako nešto u sekundi. Nakon toga da je bio na hitnoj. Dali su mu nešto za smirenje. Došao je do broja majke MĆ. Ona da radi u trgovini u Dobreću gdje je dostavljao robu. Pokušao je OĆ i posjetiti, međutim potom da je došla i korona te da su nekako izgubili kontakt. Zna da je bio i u Varaždinskim toplicama, potom se raspitivao i preko prijatelja u Lovranu kako je on. Zna da žive u kući u prizemlju u Lovranu blizu stadiona. Rekli su mu da vježba, košarku da igra iz kolica, da ima prilagođeni auto kojim može upravljati. Od 1995. godine da je profesionalni vozač. U više firmi je radio. Nikada da nije bio kažnjavan zbog prometnih nesreća, a svaki dan da je bio na cesti. Jedino o čemu se moglo raditi su mogle biti kazne za parkiranje. Jedino kazne koje je mogao dobiti kao dostavljač kada se nemaš gdje zaustaviti, ali misli da čak nije ni to dobivao. Jako mu je teško ovo što se dogodilo. Svaki puta kada prođe tim djelom ceste razmišlja što su mogli napraviti da se to ne dogodi. Njegov život da je promijenjen, ali i Dinov, kako je MĆ mu rekla, vrijeme ne možemo vratiti.
4.1. Prilikom ispitivanja u policiji iskazao je u bitnome kao i na raspravi, odnosno da je robu vozio u Restoran-hotel "Stanger", kombi parkirao uz cestu s desne strane gdje je ulegnuće, odnio robu, vratio se, provjerio lijevo-desno i krenuo prema Lovranu, kada je već bio na pola ceste, iz pravca Lovrana da je velikom brzinom doletio motorist. Vjerojatno da je krenuo kočiti i motor je zaplesao. On da je dao gas da pobjegne, a motor je pao na lijevu stranu i on je klizio po cesti. Samo je čuo udarac "tup". Motor da je udario u zadnju lijevu stranu gdje je guma, a motociklist da je stao 2-3 m od motora klizeći. Misli da nije udario nego da je samo strugao po cesti. Zaustavio je kombi isti moment i zvao 112.
4.2. Prilikom ispitivanja u ODO je iskazao u bitnome isto kao na raspravi i u policiji.
5. Oštećenik OĆ ispitan kao svjedok iskazao je (list 92-93) naveo je da se predmetni događaj dogodio 20. srpnja 2019. oko 09,45 sati. Vozio se iz smjera Lovrana prema Medveji motorom Harley Davidson i okrivljenik da je otprilike 40 m ispred njega priključivao se na glavnu cestu. On da je stajao na stopu, a potom da se uključio na glavnu cestu iako je on prilazio. Uočio ga je i pokušao zakočiti, motor se polegnuo pored kombija, a on je udario u kombi. Čini mu se da se kretao oko 60-70 km/h. Na motoru su svjetla automatski upaljena i ne mogu se isključiti. Ravnica ispred tog hotela je možda otprilike oko 500 m duga. Paraliziran je od struka na dolje i to je trajno. Kod svake promjene vremena ima spazme. Nije konzumirao alkohol to jutro niti večer prije niti druga opojna sredstva. U Rijeci je bio u bolnici jedan mjesec te u Varaždinskim toplicama 6 mjeseci, a tada je bio u bolnici u Varaždinu te u Klenovniku. Okrivljenik da ga nikad nije kontaktirao niti bi čuo da se interesira za njegovo zdravlje.
6. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke UĆ (list 104-111) slijedi u bitnome da se motocikl kretao u desnom kolničkom traku u smjeru od Ičića prema Lovranu. Prije sudara motociklist je reagirao na kočenje, kočio je, uslijed čega je izgubio ravnotežu i pao na lijevi bok motocikla udarivši u Citroen da bi nakon sudara doklizao do zaustavnog položaja. Citroen se uključio na kolnik oduzevši pravo prolaza motociklisti. Suprotno znaku "Obavezno desno" vozač Citroena je lijevo skretao. Postojao je i prometni znak "STOP" no nije poznato da li se Citroen i zaustavio. U trenutku kada je reagirao kočenjem motociklist se kretao brzinom od oko 78,7 km/h. Citroen se ako je bio zaustavljen prije ulaska na glavnu cestu kretao brzinom do oko 22,3 km/h. Okrivljenik je motociklistu oduzeo prednost na način da se kretao u nedozvoljenom smjeru. Vozači su se mogli međusobno uočiti te je motociklist pravovremeno reagirao kočenjem. U trenutku nastanka opasne situacije sudar je bio neizbježan, odnosno motociklist nije mogao izbjeći nalet.
7. Dodatno je vještak na raspravi iskazao da se radi o naletu motocikla koji se kretao glavnom cestom na vozilo koje se uključivalo iz sporedne ceste na glavnu preko pune linije na kolniku. Nakon što je napravio predmetni nalaz, a koji je radio prema stanju spisa u kojem je policija utvrdila da je dozvoljena brzina kretanja motocikla 90 km/h dobio je podnesak u kojem Hrvatske ceste navode da je na tom dijelu dozvoljena brzina iznosila 50 km/h. Temeljem navedenoga dinamika štetnog događaja ostaje ista međutim ako je dozvoljena brzina 50 km/h, da se motociklist kretao 50 km/h osobno vozilo bi se uključilo na glavnu cestu, a da pri tome motociklist ne bi trebao poduzeti nikakvu radnju niti kočenja niti izbjegavanja. Da se okrivljeni sa vozilom uključivao u dozvoljeni pravac te s obzirom na brzinu kojom se kretao motociklist, također bi došlo do sudara. Vezano za to da je na fotografijama vidljivo da postoji i isprekidana crta, u predmetnom slučaju u smjeru kretanja okrivljenika, a prema navodima policije je postojao prometni znak obavezan smjer desno, proizlazi da se predmetni prekid pune crte nije odnosio na smjer iz kojega se kretao okrivljenik. Na pitanje da li je kao polaznu točku uzeo ugibalište prije sporedne ceste ili sporednu cestu, odgovorio je da je kao polaznu točku uzeo onaj trenutak kada je okrivljenik svojim vozilom počeo ulaziti na kolnik glavne ceste. Na pitanje da li vozač ukoliko se nalazi na ugibalištu treba vidjeti odnosno uzeti u obzir znakove sa te sporedne ceste odgovorio je da prema prometnim pravilima koja se uče u autoškoli, kad se sa sporedne ceste ili sa ugibališta uključuje na glavnu cestu mora se automobilom vratiti u onu točku iz koje se jasno mogu vidjeti prometni znakovi. Što se tiče toga da li je znak postavljen pravilno ili ne, vozač ga mora poštovati. Nije na vozaču da odlučuje da li je on postavljen dobro ili nije. Što se njega tiče znak je trebao bolje biti postavljen i cijelo ugibalište je trebalo biti bolje napravljeno glede sigurnosti. Bez obzira što je ugibalište loše napravljeno, vozač nije taj koji odlučuje da li je znak dobro postavljen. Po njemu predmetno ugibalište je trebalo biti vrlo jasno obilježeno sa tlocrtnom odnosno horizontalnom signalizacijom te se na taj način jasno odvojiti što je ugibalište, a što je sporedna cesta. Vezano za to da li je došlo do udara u vozilo od strane motocikla ili motocikliste, pod sudarom motocikla i osobnog automobila smatra općenito sustav motocikl - motociklist, a da li je samo motociklist dijelom bio u kontaktu sa automobilom ili je motocikl bio u dijelu u kontaktu sa automobilom, to je potpuno nebitno za dinamiku odigravanja štetnog događaja. Na pitanje koliko bi bilo potrebno motociklistu da se zaustavi da je vozio po ograničenju, a da je počeo kočiti kao u ovom slučaju, odgovorio je da je motociklist reagirao na udaljenosti od 46 m prije mjesta sudara. Motociklu bi za sigurno kočenje ako vozi sa 50km/h bilo potrebno oko 30 metara. Znači da je motociklist krenuo kočiti na istom mjestu stao bi nekih 15 m prije sudara. Možda čak još i manje. Zaustavni put ovisi kako o brzini tako i o reakciji vozača.
8. Sa položaja u kojem je nastala kritična situacija odnosno kada je vozilo svojim prednjim krajem došlo do rubne crte okrivljenik je mogao vidjeti motociklista. Ako je dublje bio u ugibalištu reklama je smanjivala jako preglednost, ali kada je prišao rubnoj traci mogao ga je vidjeti. Prema definiciji kod uključivanja na glavnu cestu vozač mora doći do točke preglednosti te se uvjeriti da li je glavna cesta slobodna u oba smjera i onda krenuti sa uključivanjem u promet.
9. Ispitana kao svjedok, policijska službenica FĆ (list 143-146) u bitnome je navela da su ona i kolega EĆ sačinili zapisnik o očevidu i fotodokumentaciju očevida. Taj zapisnik o očevidu da je prvi koji su unosili direktno u kompjuter u novi program. Vezano za uneseno ograničenje brzine ona da zna da je tamo ograničenje 50km/h, a zbog čega je uneseno 90km/h, moguće je da je ili pogrešno unijela ili je program sam unio podatke, a radi se o programu koji se zove skraćeno PDC odnosno prometni događaj na cesti. Ona je bila na rekonstrukciji odnosno očevidu za potrebe parničnog postupka koji se vodio vezano za ovaj isti događaj i zna da je sad raskršće izmijenjeno na način da se može skrenuti i u smjeru kako je okrivljenik tada bio skretao, ali tada je to bio nedozvoljeni smjer. Osoba koja obavlja očevid prometne nesreće mora biti stručno osposobljena za to. Ona ima te kvalifikacije odnosno radi se o tečaju koji se polaže na Policijskoj akademiji. Ne postoji verzija ovoga zapisnika o očevidu pisana rukom jer se sve unosilo izravno u kompjuter. Osim podatka o ograničenju brzine smatra da u zapisniku nema drugih grešaka. Događaja se sjeća, sa svima su popričali. Zapamtila je oštećenika OĆ kako je rekao da ne osjeća noge. Najbitnije kod takvih situacija je prvo pomoći oštećeniku, a kasnije se slika odnosno fotografira, alkotestira i poduzimaju druge radnje. Kod počinitelja se uvijek vadi krv ako se sumnja da je došlo do teške tjelesne ozljede. Svi se vozači alkotestiraju, a što se tiče oštećenika, ako nije u stanju da može puhati alkotest naknadno policija može zatražiti krv s time da je rok od prometne nesreće 6 sati za uzimanje uzorka. Nije joj poznato da li je vršeno ili zatraženo testiranje na drogu. Inače nije praksa da se traži i testiranje na droge osim ako osoba nema povijest činjenja djela pod utjecajem droge ili ukoliko na alkotestiranju rezultat bude negativan, a iz ponašanja osobe se posumnja da je osoba pod utjecajem nečega.
10. Zapisnik o očevidu PU Primorsko-goranske, Policijske postaje Opatija Klasa: 211- 04/19-K/15, Urbroj: 511-09-31/06-K-1-1/2019 od 20. srpnja 2019. (list 3-4 spisa) odnosi se na očevid povodom prometne nesreće u mjestu Lovran, Šetalište Maršala Tita 128, a očevid se poduzima 20. srpnja 2019. u 13,48 sati. Radi se o ravnoj cesti, asfaltiranoj, sa suhim i čistim kolnikom, vremenske prilike su sunčane, a kao ograničenje brzine je naznačeno 90. Sudionici prometne nesreće su OĆ i LĆ, a vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći su Citroen bijele boje registracije O te Harley Davidson registracije RI944ZR. Kretanje sudionika je opisano i naznačeno u situacijskom planu, a navedeno je analizirano i nalazom prometnog vještaka te se neće ovdje ponavljati. Fotodokumentacija očevida sa situacijskim planom (list 18-25 spisa) prikazuje predmetnu prometnicu, vozila koja su navedena kao vozila koja su sudjelovala u nesreći te oštećenja na njima. Između ostaloga razvidno je udubljenje na lijevom stražnjem dijelu bijelog Citroena (prije stražnjeg kotača i otvora za spremnik benzina) te ogrebotine na motociklističkoj kacigi.
11. Iz medicinske dokumentacije žrtve (list 28-44 spisa) slijedi da se radi o medicinskoj dokumentaciji za OĆ iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka iz srpnja i kolovoza 2019., u kojoj se navodi u bitnome da je isti hospitaliziran 20. srpnja 2019. zbog ozljeda koje je zadobio pri padu s motocikla. Dijagnosticirani su mu između ostaloga višestruki prijelom torakalne kralježnice, traumatski hemopneumotoraks, kontuzija i hematom pluća, višestruki prijelomi rebara, višestruki prijelomi lumbalne kralježnice i zdjelice, prijelom preponske kosti, višestruki prijelomi lubanje i kosti lica, prijelom donjeg dijela bedrene kosti, paraplegija. Iz uvjerenja Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku (list 46-47 spisa), slijedi da se iz navedene medicinske dokumentacije za OĆ utvrđuju višestruke teške tjelesne ozljede među kojima je i luksirani prijelom grudne kralježnice na razini Th X- Th XI sa posljedičnom oduzetošću donjih ekstremiteta te se radi o osobito teškoj tjelesnoj ozljedi.
12. Iz fotografije SMS prepiske između MĆ i okrivljenika LĆ (list 147-152) slijedi da se okrivljenik interesira za stanje OĆ, nudi pomoć te se interesira da li bi mogao posjetiti oštećenika, a konverzacija ide na dane 26. srpnja 2019. godine te 29. srpnja 2019., 2. kolovoza 2019., 8. kolovoza 2019., 22. kolovoza 2019., 27, kolovoza 2019. te 24. siječnja 2020.
13. Iz dopisa KBC Rijeka od 28. svibnja 2025. (list 101) slijedi da je OĆ liječen na Objedinjenom hitnom bolničkom prijamu lokalitet Sušak 20. srpnja 2019. te vađenje i analiza alkohola i droge u krvi nije provedena.
14. Iz dopisa Hotela Stanger (list 129, sada Hotel Acacia) slijedi da ne posjeduju snimku prometne nesreće jer sustav automatski briše stare snimke.
15. Iz dopisa Hrvatskih cesta (list 133) slijedi da je na predmetnom dijelu državne ceste D66 na dan 20. srpnja 2019. godine brzina bila ograničena na 50 km/h.
16. Iz izvatka iz kaznene evidencije za okrivljenika proizlazi da je isti kazneno neosuđivan. Iz izvatka prekršajne evidencije proizlazi da isti nije prekršajno kažnjavan.
17. Ocjenom provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi te cijeneći obranu okrivljenika sud je nedvojbeno utvrdio da je okrivljenik LĆ počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11.
18. Iz obrane okrivljenika proizlazi da on ne osporava dinamiku nastanka prometne nesreće u pogledu kretanja vozila. Dakle, do nesreće je došlo kada se okrivljenik uključivao u promet vozilom Citroen bijele boje registracije [registarska oznaka] sa sporedne ceste u Lovranu iz smjera Medveje prema smjeru Opatije te je u njegovo vozilo udario oštećenik OĆ koji se kretao glavnom prometnicom motociklom Harley Davidson registracije [registarska oznaka], dolazeći iz smjera Opatije, kako slijedi i iz zapisnika o očevidu Policijske postaje Opatija te nalaza i mišljenja vještaka UĆ te iskaza OĆ. Obrana na spori niti osobito teške tjelesne ozljede koje je zadobio OĆ u sudaru, među kojima i luksirani prijelom grudne kralježnice na razini Th X- Th XI sa posljedicom oduzetosti donjih ekstremiteta, kako slijedi i iz medicinske dokumentacije za OĆ te uvjerenja o kvalifikaciji tjelesnih ozljeda.
18.1. U svojoj obrani okrivljenik navodi da se on na glavnu cestu nije uključivao s pozicije gdje je znak stop već sa ugibališta sa strane ceste. Potom da je provjerio retrovizore odnosno provjerio je lijevi retrovizor iz pravca Lovrana jer iz pozicije u kojoj je bio nije vidio znak "stop" niti je vidio na cesti isprekidanu crtu te je smatrao da se normalno skreće s obzirom na isprekidanu crtu i na lijevo i na desno. Nakon što se krenuo polukružno okretati nazad prema Lovranu da je začuo jak zvuk motora, a potom da je čuo motor kako koči i potom da je dodao gas u nadi da će ga motor izbjeći. Da je motor bio malo sporiji, a on malo brži da se ne bi ništa dogodilo.
18.2. Međutim, prema mišljenju suda okrivljenik je bio dužan uočiti znak "STOP" i uvjeriti se da li se može uključiti u promet bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu. Kako to konstatira i prometni vještak UĆ, okrivljenik je kada je prednjim krajem došao do rubne crte mogao vidjeti motociklistu, a osim toga okrivljenik je kao vozač morao doći do točke preglednosti te se uvjeriti da li je glavna cesta slobodna. Osim toga on je kao vozač bio dužan vratiti se u onu točku iz koje se jasno mogu vidjeti prometni znakovi. Naime, ako je okrivljenik bio parkiran na ugibalištu koja pozicija je razvidna na slici F3 (list 20 spisa) u fotodokumentaciji očevida do zelenih kanti za otpad evidentno je da mu prednji kraj vozila gleda u smjeru stupa na kojem se nalazi znak stop (označeno i na listu 25 pod 2. na situacijskom planu), a okrivljenik se nalazio s prednjim krajem vozila okrenutim u tome smjeru, budući da je i sam iskazao i nesporno je da se okretao natrag u smjeru Lovrana (misli se prema centru Lovrana) odnosno u smjeru Opatije, kao i da se u to da li itko dolazi iz tog smjera uvjerio provjeravajući lijevi retrovizor pa je onda razvidno da je okrivljenik mogao uočiti da se ispred njega nalazi prometni znak jer se radi o vidokrugu od svega 3-4 metra ispred njegova vozila, pa je onda mogao i uočiti, odnosno provjeriti o kojem se prometnom znaku radi, a tada bi uočio ne samo da se radi o znaku "STOP" već i o znaku obveznog skretanja u desno. Činjenicu da oštećenik OĆ iskazuje da se okrivljenik uključivao na cestu nakon što je stajao na stopu, a potom da se uključio na glavnu cestu iako je on prilazio, sud ne smatra odlučnom. Prije svega sud dopušta mogućnost da je oštećenik uključivanje okrivljenika i sa ugibališta koje je svega nekoliko metara udaljeno od znaka stop mogao percipirati prilikom vožnje kao uključivanje s pozicije stop, a sud ne nalazi zbog čega bi o navedenome okrivljenik iskazivao neistinito kada zapravo činjenično on djelo niti ne spori, a pored toga da li se on nalazio na ugibalištu ili na stopu, ne utječe bitno na samu dinamiku kao i na dužnosti koje je okrivljenik imao u prometu, kako proizlazi i iz iskaza vještaka, stoga sud prihvaća obranu okrivljenika ( in dubio pro reo) u tome dijelu o tome da se on u promet uključivao sa ugibališta.
18.3. Vezano za doprinos oštećenika samom sudaru, a što bi proizlazilo i iz obrane da je motociklist doletio s tolikom brzinom, da se to prema, iskazivanju okrivljenika dogodilo zapravo već kada se on vozilom uključio u promet, jer ukoliko se okrivljenik uvjerio da nema nikoga na cesti te je već krenuo, onda bi to i slijedilo iz obrane, a uistinu iz mišljenja prometnog vještaka slijedi da bi, da se oštećenik kretao propisanom brzinom od 50 km/h (koliko jest ograničenje prema očitovanju Hrvatskih cesta te je navedeno potvrdila i svjedokinja FĆ koja navodi da se radi o grešci u zapisniku o očevidu), umjesto brzinom od oko 78 km/h, da do sudara ne bi ni došlo te bi se motor stigao zaustaviti i 15-tak metara prije mjesta sudara, treba promatrsati kroz prizmu načela povjerenja u prometu prema kojem sudionik u prometu koji poštuje propise o sigurnosti prometa nije dužan predvidjeti kršenje tih propisa od strane drugog sudionika u prometu, osim kada je, prema konkretnim okolnostima, takvo ponašanje očito i izgledno. Međutim na to načelo može se pozvati samo sudionik u prometu koji poštuje to načelo, ne i onaj koji ga ne poštuje, kršeći propise o sigurnosti prometa.
18.4. S obzirom da je, prema svemu utvrđenome okrivljenik propustio poduzeti sve radnje koje je vozač dužan prilikom uključivanja u promet, a prije svega to su svakako provjera prometnih znakova kojima je svrha sigurno odvijanje prometa, potom postupanje po njima, a potom i konačno sigurno uključivanje u promet koje uključuje i propuštanje vozila koje je dolazilo iz smjera prema kojem je skretao, ne može ga ekskulpirati činjenica da je oštećenik vozio nedopuštenom brzinom.
19. Kazneno djelo iz čl. 227. st. 1. KZ/11 čini sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera. Čl. 227. st. 2. KZ/11 propisuje kažnjivost za nehajno počinjenje ovog djela, a čl. 227. st. 5. KZ/11 propisuje kvalificirani oblik teže posljedice ovog djela kada je ono počinjeno s nehajom, koje se ogleda u tome da je osobi prouzročena osobito teška tjelesna ozljeda. Radi se o blanketnom kaznenom djelu koje upućuje na propise o sigurnosti prometa, a odredba čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama Narodne novine br. 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, dalje: ZSCP) čiju povredu ODO okrivljeniku stavlja na teret propisuje da je vozač vozila koje skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.
19.1. Iz svega gore navedenoga proizlazi da je okrivljenik postupio kao sudionik u prometu na način da se uključio u promet na način da je skretao ulijevo pri čemu nije propustio vozilo oštećenika OĆ koji je zadržavao smjer svojeg kretanja, odnosno nije se dostatno uvjerio da to može poduzeti bez da izazove opasnost za život i tijelo OĆ te je smatrao da do toga neće doći ili da će to moći izbjeći, što je i pokušao izbjeći, s obzirom da je iskazao da je dao gas kada je čuo kočenje u nadi da do sraza neće doći, odnosno da sa svojim vozilom dovrši radnju uključenja u promet prije udara OĆ u njegovo vozilo. Iz toga proizlazi da je postupao sa svejsnim nehajem te da je ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227. st. 1., 2. i 5. KZ/11.
20. Sud je odbio prijedlog obrane da se na istu okolnost na koju je bila ispitana FĆ ispita i policijski službenik EĆ, budući da je okolnost što je u zapisniku o očevidu navedeno 90 km/h kao ograničenje, a iz očitovanja Hrvatskih cesta proizlazi da je ograničenje na predmetnoj prometnici bilo 50 km/h, otklonjeno kako iskazom FĆ tako i samim dopisom Hrvatskih cesta pa bi ispitivanje još jednog svjedoka, koji je radio zajedno s FĆ te prigode, na ovu okolnost, bilo ne samo suvišno nego bi dovelo i do nepotrebnog odugovlačenja postupka.
21. Određujući vrstu i visinu kaznenopravne sankcije, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio raniju neosuđivanost, kako kaznenu, tako i prekršajnu, koju je sud uzeo u obzir s obzirom da se radi o kaznenom djelu iz domene sigurnosti prometa, olakotnim mu je cijenio i doprinos oštećenika, s obzirom na njegovo prekoračenje brzine kao i odnos prema oštećeniku koji je realiziran kroz komunikaciju s majkom oštećenikom nakon njegova ozljeđivanja. Otegotnim mu je našao posljedice za oštećenika uslijed pretrpljenih ozljeda, naime iako to što je oštećenik pretrpio osobito teške tjelesne ozljede predstavlja kvalifikatornu okolnost, činjenica da su ozljede takve da je isti ostao paraliziran i u kolicima sud cijeni otegotnim po okrivljenika. Cijeneći sve navedeno u odnosu na konkretno djelo, imajući u vidu način počinjenja i nastale posljedice, sud smatra da je adekvatna sankcija za predmetno kazneno djelo kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci, koja kazna se okrivljeniku zamjenjuje radom za opće dobro. Pri odluci o tome da se okrivljeniku kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro sud se vodio i time da je okrivljenik do sada neosuđivan kako kazneno tako i prekršajno iz domene sigurnosti prometa, a da se radi profesionalnom vozaču koji u cestovnom prometu sudjeluje svakodnevno pa se prema tome radi o ponašanju koje mu inače nije svojstveno, dakle radi se o trenutku nehaja u prometu, koji je rezultirao teškim posljedicama. Zamjenom kazne zatvora radom za opće dobro izbjegava se da se okrivljenik boravkom u zatvorskom okruženju izloži negativnoj strani boravka u kaznionici kao što je gubitak zaposlenja, nemogućnost privređivanja, kao i odvojenost od obitelji te izloženost zatvorskom miljeu, ali i kriminalnom miljeu, kojem okrivljenik evidentno ne pripada. S druge strane obavljanjem rada za opće dobro okrivljenik ima priliku pridonijeti boljitku društva i pomagati drugima te na neki način „vratiti dug“ zbog počinjenog kaznenog djela. Slijedom navedenoga mišljenje je suda da će se izrečenom sankcijom ostvariti i generalna i specijalna svrha kažnjavanja.
22. S obzirom da je čl. 148. st. 1. ZKP/08 predviđeno da okrivljenik koji je proglašen krivim snosi troškove kaznenog postupka, osim ako sud ne nađe da postoje uvjeti za oslobađanje od istih, kako sud nije našao razloga za oslobađanje okrivljenika od troškova, naloženo mu je da snosi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08 u iznosu od 300,00 eura imajući u vidu duljinu trajanja i složenost postupka te imovinsko stanje okrivljenika, sukladno čl. 145. st. 2. t. 1. ZKP/08 troškove vještačenja koji se odnose na prometno vještačenje u iznosu od 982,75 eura te trošak postupka oštećenika OĆ, za nagradu i nužne izdatke opunomoćenika iz članka 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08 s obzirom da ga je u postupku zastupao odvjetnik Krešimir Bagić, u iznosu koji će biti određen posebnim rješenjem sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08.
U Rijeci, 13. veljače 2026.
Sudac:
Grga Komadina
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
DNA:
1. ODO u Rijeci
2. Okrivljenik LĆ
3. Branitelj okr. Stefano Segnan, odvjetnik iz Rijeke
4. Pun. ošt. Krešimir Bagić, odvjetnik iz Rijeke
