REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-3182/2024-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 30. siječnja 2026 u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 13. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 platiti tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 iznos od 2.584,08 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. svibnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana“.
II. Nalaže se tužitelju HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 platiti tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 troškove parničnog postupka u iznosu od 331,80 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 13. veljače 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 20. svibnja 2024. navodi da je osiguranik tužitelja TK smrtno stradao u prometnoj nesreći 1. lipnja 2017. U prometnoj nesreći na autocesti A1 Šentilj-MB-CE-LJ-PO-Srmin iz smjera Unca prema Postojni, a istu je prouzročio IK kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] osiguran kod
. / .
tuženika, kada je prilikom pretjecanja udario u kamion s prikolicom reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao CK. IK proglašen je krivim za štetni događaj presudom Okružnog suda u Kopru posl.br. I K 52691/2017 od 25. svibnja 2021. Rješenjem tužitelja broj 169236 od **.**.2018. ZK, izvanbračnoj udovici osiguranika tužitelja i djetetu TKB priznato je pravo na obiteljsku mirovinu počevši od 18. lipnja 2017. Isplatom obiteljske mirovine u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. tužitelj trpi štetu. Tužitelj je u tom razdoblju na ime obiteljske mirovine isplatio ukupan iznos od 2.584,08 Eura, te potražuje isplatu navedenog iznosa uvećanog za zatezne kamate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenične navode pod točkama I i II tužbe. U pogledu odgovornosti za naknadu štete, tuženik ističe da se radi o regresnom zahtjevu HZMO-a protiv osiguratelja, a ne izvornog štetnika. Nadalje, navodi da sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, tužitelj ima pravo na naknadu štete samo od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane osobe, te se o odgovornosti tuženika u ovoj pravnoj stvari mora raspravljati u okviru pravila o krivnji. Teret dokaza svih pretpostavki odgovornosti za štetu i visine štete je na tužitelju. Obzirom tužitelj nije predložio adekvatne dokaze za utvrđivanje odgovornosti, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev po pravilima o teretu dokazivanja. Navodi da u slučaju da je obiteljska mirovina na koju se odnosi tužiteljev zahtjev utvrđena zbog ozljede na radu, tada ne postoji stvarna šteta, odnosno, razmjerni iznos koji bi tuženik u predmetnom slučaju bio dužan naknaditi tužitelju sukladno odredaba čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a. Tuženik osporava visinu zahtjeva i zatraženi tijek zateznih kamata. Tuženik osporava da bi tužitelj platio utužene izdatke kao i da bi isprave tužitelja predstavljale javne isprave u smislu čl. 230. ZPP-a obzirom ih nije izdalo financijska institucija/tvrtka koja provodi plaćanje/novčanu transakciju. Obzirom tužitelj na okolnost stvarne štete i činjenice o plaćanju iste nije u tužbi predložio drugi dokaz, tuženik predlaže da sud odbije zahtjev tužitelja u cijelosti.
3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu o plaćenim mirovinama (list 5 spisa), odštetni zahtjev (list 6-8 spisa), ispis banke podataka (list 10-24 spisa), smrtni list (list 25 spisa), rješenje broj 169236 od 3. kolovoza 2018. (list 26-32 spisa), nalaz i mišljenje vještaka o uzroku smrti (list 34 spisa), zapisnik o očevidu (list 36-43 spisa), presudu Okružnog suda u Kopru posl.br. I K 52691/2017 (list 44-45 spisa), provedeno je vještačenje po vještaku financijske struke Darku Prpiću (list 204-209 spisa) te je priklopljen je spis tužitelja Klasa: 140-01/19-29/816.
4. Cijeneći sve provedene dokaze u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23- dalje: ZPP-a), sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
5. Tužbeni zahtjev se odnosi na naknadu štete u ukupnom iznosu od 2.584,08 Eura, a koji iznos se odnosi na obiteljsku mirovinu isplaćene u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. korisnici obiteljske mirovine IKB.
6. Između stranaka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva te primjena materijalnog prava.
7. Valja navesti da je na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 8. lipnja 2022. promijenjeno je pravno shvaćanje prihvaćeno na 26. sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 5. prosinca 2016. tako da promijenjeno shvaćanje glasi: „u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je HZMO isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine“. Ovaj sud prihvaća navedeno pravno shvaćanje, a slijedom čega je u ovoj pravnoj stvari trebalo prije svega poći od odredbe čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 ,; dalje: ZOOP). Navedeni stav prihvaćen je u nizu recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poput odluka poslovni broj Rev 3660/2018-2 od 12. siječnja 2022., Rev 1354/2016 od 18. svibnja 2021., Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., Rev 3159/2018 od 12. srpnja 2022.
8. Odredbom čl. 27. ZOOP-a je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st. 1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st. 2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st. 3.). Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (st. 4.).
9. Iz rješenja tužitelja broj 169236 od 3. kolovoza 2018. sud je utvrdio da je ZK, izvanbračnoj udovici umrlog osiguranika tužitelja ŠK i djetetu IKB priznato pravo na obiteljsku mirovinu te da je uzrok smrti osiguranika tužitelja ozljeda izvan rada- prometna nesreća.
10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Darka Prpića sud je utvrdio da ukupno obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznose 2.584,08 Eura. Ukupno najniže mirovine korisnika obiteljske mirovine koje bi bila utvrđene u slučaju povrede od radu iznose 4.306,68 Eura. Razmjerni iznos mirovine u visini razlike između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i najniže mirovine korisnika obiteljske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu iznosi 1.722,60 Eura/12.978,94 kn, odnosno, najniže mirovine korisnika obiteljske mirovine koje bi bile utvrđene u slučaju povrede na radu su za 1.722,60 Eura/12.978,94 kn više od obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
11. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka jer smatra da je izrađen stručno. Stranke nisu primjedbi niti prigovora na nalaz i mišljenje vještaka Darka Prpića te su suglasno iskazale da vještak nije dužan iznijeti nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu.
12. Budući da je razlika između obiteljske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu negativna, samim time ne postoji šteta za tužitelja pa je sud odbio tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 2.584,08 Eura primjenom odredbe iz čl. 27.st.3. ZOOP.
13. 14. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a . Tuženik ima pravo na naknadu troškova plaćenog predujma za vještačenje u iznosu do 331,80 Eura.
14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Zagrebu, 13. veljače 2026
Sudac
Marko Ivrlač
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.
Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.
DNA:
pun. tužitelja
pun. tuženika
