REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: Pp-1991/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, po sutkinji Marini Belak, a na temelju prijedloga više sudske savjetnice Zrinke Aužina, uz sudjelovanje zapisničarke Manuele Krtenaš, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog ČO, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 41/1977., 55/1989., 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022., 47/2023.), u povodu prigovora okrivljenika podnesenog protiv prekršajnog naloga Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice, Klasa: 211-07/25-1/8344, Urbroj: 511-13- 08-25-1 od 2. lipnja 2025., ispitujući optužni prijedlog, po službenoj dužnosti, 13. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Na temelju članka 238. stavka 9. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.) stavlja se izvan snage prekršajni nalog Policijske uprave šibensko-kninske, Policijske postaje Vodice, Klasa: 211-07/25-1/8344, Urbroj: 511-13-08-25-1 od 2. lipnja 2025. i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018., 114/2022.)

okrivljeni ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1956. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, s prebivalištem u [adresa]

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

da bi dana 02.06.2025. godine u 09:35 sati u mjestu [adresa] isti je narušavao javni red i mir u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] na način da je prvo verbalno pa potom fizički napao drž. [adresa] DO rođ. **.**.1951. sa prijavljenim boravkom u [adresa] na način da ga je objema rukama odgurnuo i vrijeđao ga pogrdnim riječima nakon čega se DO udaljava čime narušavanje JRM-a prestaje. Oštećeni DO nema vidljivih ozljeda te izričito odbija liječničku pomoć,

čime da bi počinio prekršaj opisan i kažnjiv po članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava šibensko-kninske, Policijska postaja Vodice je 2. lipnja 2025. izdala protiv okrivljenika prekršajni nalog, gornjeg broja, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Ovaj sud je ispitao pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga zbog kojih se pobija prigovorom, a po službenoj dužnosti, ispitao je jesu li prekršajnim nalogom počinjene bitne povrede odredaba iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona te jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. točke 1. – 4. Prekršajnog zakona.

3. Pri tom je utvrđena povreda materijalnog prava iz članka 196. točke 1.

Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika.

4. Naime, člankom 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

5. Dakle, javnost mjesta je obilježje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema zakonu, prekršaj se čini na javnom mjestu ako se na tom mjestu događa tučnjava, svađa, vikanje ili neko drugo ponašanje koje remeti javni red i mir. Javnost mjesta se prosuđuje po tome je li radnja počinjenja dostupna javnosti, odnosno je li se čula ili vidjela sa javnog mjesta.

6. Prema recentnoj sudskoj praksi, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom (tako Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi poslovnog broja: Ppž-12225/2022-2 od 8. kolovoza 2023.).

7. U vezi navedenog, na sjednici Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske održanoj 12. listopada 2022. zaključeno je: „Ukoliko je prekršaj počinjen na tzv. fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. Bez te okolnosti u činjeničnom opisu, djelo ne bi bilo prekršaj. Pritom, naravno, ta okolnost može biti na bilo koji način opisana (…) a može biti i samo navedeno da se radnja reflektirala na neograničenom javnom mjestu.“

8. Razmatrajući činjenični opis pobijanog prekršajnog naloga razvidno je da se okrivljeniku stavlja na teret da je "dana 02.06.2025. godine u 09:35 sati u mjestu [adresa] narušavao javni red i mir u dvorištu obiteljske kuće u [adresa] (…)", međutim u činjeničnom opisu nije naznačeno da se ponašanje okrivljenika reflektiralo (vidljivo ili čujno) na neograničenom javnom mjestu (npr. cesti, putu i sl.), a imajući u vidu da je dvorište tzv. fiktivno javno mjesto, slijedom čega u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih obilježja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

9. S obzirom na to da je zakonski opis prekršaja, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, ustvari podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, a na način kako je činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga (sada optužnog akta) i za koji činjenični opis je sud vezan, po propisu nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

11. Budući da djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj, sud je u fazi ispitivanja pobijanog prekršajnog naloga (sada optužnog prijedloga) na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenika oslobodio od optužbe na način kao u izreci presude.

12. Budući da je sud u fazi ispitivanja optužnog prijedloga našao da djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj, to je pobijani prekršajni nalog rješenjem trebalo staviti izvan snage, sve na temelju članka 238. stavka 8. Prekršajnog zakona te je stoga odlučeno na način kao u izreci rješenja.

13. S obzirom na to da je okrivljenik oslobođen od optužbe, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona.

14. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude i rješenja.

Šibenik, 13. veljače 2026.

Sutkinja

Marina Belak

Odluku izradila viša sudska savjetnica:

Zrinka Aužina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presudu dostaviti:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. U spis