Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: P Ob-331/2023-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Dijana Selak kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ad1) NZ OIB: [osobni identifikacijski broj] prijavljenog prebivališta [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimir Šakić odvjetnik u Splitu, te predlagatelja ad.2) ŠZ OIB: [osobni identifikacijski broj] prijavljenog prebivališta [adresa], zastupanog po punomoćniku Mislav Balić odvjetnik u Splitu, u parničnom postupku radi razvoda braka (sa mal.djecom), uz sudjelovanje mal. djece : maloljetni AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetna ĆZ OIB: [osobni identifikacijski broj] , oboje mal. djece prijavljenog prebivališta [adresa], mal. djeca u postupku zastupana po posebnoj skrbnici GZ mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, nakon održane glavne rasprave uz isključenje javnosti zaključene dana 18.prosinca 2025.g. u nazočnosti stranaka sa punomoćnicima i u nazočnosti posebne skrbnice mal. djece, na ročištu od 13.veljače 2026.g. održanom radi donošenja objave i uručenja presude,

p r e s u d i o  j e :

I. Razvodi se brak između NZ rođenog prezimena N OIB: [osobni identifikacijski broj] rođene **.**.1985. i ŠZ OIB: [osobni identifikacijski broj] rođenog **.**.1980., koji brak je sklopljen dana 12.listopada 2008. godine u Velikom Rastovcu, te upisan maticu vjenčanih Matičnog ureda Orahovica za matično područje Veliki Rastovac za godinu 2008 pod rednim brojem 2.

II. Zajednička maloljetna djeca NZ i ŠZ, maloljetni AZ, rođen dana **.**.2008. godine OIB: [osobni identifikacijski broj] i maloljetna ĆZ, rođena dana **.**.2015. godine OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati će s majkom NZ na adresi prebivališta [adresa], uz zajedničku roditeljsku skrb.

III. Osobni odnosi oca ŠZ sa mal.djetetom AZ u obliku susreta i druženja održavati će se dva puta tjedno i to jedan dan u tjednu u trajanju od dva sata ovisno o školskoj smjeni mal.djeteta te subotom ili nedjeljom u trajanju od 4 sata, sve izvan stana u kojem mal.AZ stanuje s majkom.

IV. Osobni odnosi oca ŠZ sa mal.djetetom EZ u obliku susreta i druženja održavati će se svako drugu subotu u trajanju od četiri sata i jedan dan u tjednu i to srijedom ili kojeg drugog dana po dogovoru roditelja u trajanju od dva sata, sve izvan stana u kojem mal.ĆZ stanuje s majkom, na način da će otac doći po mal.kćer ispred kuće/zgrade na adresi gdje mal.dijete stanuje te je po proteku vremena susreta i druženja vratiti majci na adresu. Mal.ĆZ će sa ocem ŠZ provoditi po dva dana tijekom zimskih i ljetnih školskih praznika, u dane prema dogovoru roditelja.

V. Nalaže se ŠZ OIB: [osobni identifikacijski broj] da za uzdržavanje mal.sina AZ doprinosi mjesečno iznos od 223,46 eur i za uzdržavanje mal. ĆZ iznos od 203,15 eur, odnosno ukupan iznos od 426,61 eur mjesečno, počevši od dana 01.siječnja 2026.g. pa ubuduće, s dospijećem do svakog 10. u mjesecu za tekući mjesec , te sa zakonskim zateznim kamatama za zakašnjenja u plaćanju, počev od dospijeća svakog mjesečnog iznosa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, time da je dospjele neplaćene mjesečne iznose uzdržavanja do presuđenja dužan isplatiti odjednom u roku od 15 dana, sve na račun majke mal.djece, NZ otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d. IBAN [broj bankovnog računa].

VI. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ad.1 je kao tada u tužbi označena tužiteljica 09.kolovoza 2023.gpodnjiela tužbu protiv predlagatelja ad2. kao tada u tužbi označenog tuženika, radi razvoda braka sa mal.djecom, te se u tužbi navelo da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 12. 10. 2008. g u mjestu Veliki Rastovac, da je u zajedničkom životu i braku rođeno dvoje zajedničke djece i to sin AZ, rođen dana **.**.2008. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i kći ĆZ, rođena dana **.**.2015. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Zbog teško i trajno poremećenih odnosa daljnja bračna zajednica između supružnika da nije moguća, te da je ista faktički i prestala. Mal. djeca da žive s majkom na adresi prebivališta u [adresa] , a ostvaruju osobne odnose s ocem. Dalje se u tužbi navelo da su stranke sudjelovale u postupku obveznog savjetovanja pred nadležnim Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Područni ured Trogir, ali nisu uspjeli izraditi Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Zbog postojanja obiteljskog nasilja da nisu proveli postupak medijacije. Dalje se u tužbi navelo da je tužiteljica za vrijeme trajanja bračne zajednice, a i nakon toga isključivo skrbila o djeci, te drži da je u interesu mal. djece donošenje odluke u kojoj će se odrediti da će mal. djeca stanovati s majkom, a s ocem ostvarivati osobne odnose. Tuženik da je do tužbe za uzdržavanje djece doprinosio na način da je tužiteljici mjesečno davao iznose od 172,54 eur za svako dijete. Tužbenim zahtjevom u tužbi je zatražila donošenje presude o razvodu braka, da se mal. djeca povjere majci da s njom stanuju,da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb, da se susreti i družanja oca sa mal. djecom održavaju svakog tjedna po 1 sat uz nadzor te postupno češće i više odnosno prema odluci suda, te da se presudom naloži tuženiku da doprinosi za uzdržavanje mal. sina AZ sa 223,46 Eur mjesečno a za mal. kćer ĆZ sa iznosom od 203,15 Eur mjesečno, počev od podnošenja tužbe. Dalje je u tužbi navela da obzirom na postojanje obiteljskog nasilja, na karakteristike i okolnosti tuženika i djece, ponašanje i kompetencije tuženika, a također s obzirom na važnost ostvarivanja odnosa djece s ocem, te kako bi djeca ostvarivala susrete i viđanje s ocem, a radi njihove dobrobiti, tužiteljica radi zaštite prava i interesa mal. djece predlaže donijeti privremenu mjeru kojom bi se naložilo tuženiku da se susreti i druženja s maloljetnom djecom održavaju svakog drugog tjedna po 1 sat uz nadzor stručne osobe i koja privremena mjera bi trajala do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

2. Sud je rješenjem od 27.2.2024. mal. djeci AZ i ĆZ imenovao posebnog skrbnika u osobi GZ, mag. iur. iz Centra za posebno skrbništvo radi zaštite njihovih prava i interesa i zastupanja u ovom postupku. Sud je posebnoj skrbnici mal. djece i HZSR PU Trogir dostavio tužbu tužiteljice sa prilozima i rješenje o imenovanju posebnog skrbnika mal. djeci.

3. Na ročištu od 23. prosinca 2024. tužiteljica je ustrajala u tužbi radi razvoda braka, predložila da djeca stanuju s njom na adresi [adresa], na kojoj adresi će mal. djeci biti prijavljeno prebivalište, kao i same tužiteljice, jer je stanodavac tog podstanarskog stana u kojem ona živi s djecom, suglasan s time da ona i mal. djeca prijave prebivalište na toj adresi.

4. Na istom ročištu tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se ranije protivio razvodu braka, ali se sada više ne protivi, potvrdio da je faktična bračna zajednica prestala 14.10.2022. od kada on i tužiteljica više ne žive zajedno (daj datum je na ročištu potvrdila i tužiteljica ) Tuženik dalje naveo da se ne protivi zahtjevu tužiteljice da se presudom odluči da će njihovo dvoje zajedničke mal. djece stanovati zajedno sa majkom na adresi [adresa] te se izjasnio da je suglasan da na toj adresi bude prijavljeno prebivalište njihove mal. djece ukoliko stanodavac tog podstanarskog stana s time bude suglasan.

5. Tužiteljica je na tom ročištu ustrajala u samostalnoj roditeljskoj skrbi a u vezi načina i vremena osobnih odnosa mal. djece sa ocem, navela da više ne traži nadzor nad susretima oca sa mal. djecom, navela da je suglasna sa prijedlogom stručnog tima Zavoda u njihovom mišljenju u kojem je naveden prijedlog Zavoda kako bi se i kada trebali ostvarivati osobni odnosi mal. djece sa ocem.

6. Tuženik se pak izjasnio da je on za zajedničku roditeljsku skrb pa se utoliko protivio od tužiteljice zatraženoj samostalnoj roditeljskoj skrbi. U odnosu na prijedlog stručnog tima Zavoda, da je uvažavajući želju djece, potrebno omogućiti osobne odnose djece sa ocem 2 puta tjedno po 3 sata, kao i tijekom školskih praznika, zimskih i ljetnih, u trajanju od po 7 dana koje bi djeca provela s ocem u kontinuitetu, tuženik navodi da smatra da taj prijedlog Zavoda nije u redu, tuženik je naveo je to njemu malo vremena sa djecom, želio bi više vremena provesti sa djecom u vrijeme kad to djeci odgovara i kada njemu odgovara.

7. Tužiteljica je potvrdila na tom ročištu da njoj tuženik plaća za uzdržavanje mal. djece iznos od 500,00 EUR mjesečno za oboje djece, te da toliki mjesečni iznos za oboje djece plaća od vremena od kada ne žive zajedno, dakle i ranije od tužbe, na način da joj taj iznos uplaćuje na njen račun otvoren kod PBZ banke, na broj IBAN-a koji je naveden u tužbi. Ostala je pri tužbenom zahtjevu iz tužbe glede visine novčanog doprinosa tuženika kao oca za uzdržavanje svakog od dvoje zajedničke mal. djece, dakle predlaže da mu se naloži presudom da za AZ doprinosi mjesečno 223,46 EUR, a za ĆZ 203,15 EUR.

8. Tuženik u odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice iz točke IV tužbenog zahtjeva iz tužbe naveo da je suglasan sa zahtjevom da mu se presudom naloži da plaća za sina AZ 223,46 EUR i za kći ĆZ 203,15 EUR uplatom na račun njihove majke, makar potvrđuje da je on doista od 14.10.2022. od kada ne žive zajedno, novčano doprinosio za uzdržavanje oboje djece 500,00 EUR mjesečno uplatom na račun majke djece.

9. Obzirom da su stranke suglasne oko razvoda njihovog braka, to je sud donio raspravno rješenje da se temeljem čl. 369 st. 3 ObZ-a smatra da su bračni drugovi podnijeli sporazumni prijedlog za razvod braka te se u nastavku postupka tužiteljica imenuje kao predlagateljica ad1, a tuženik kao predlagatelj ad2.

10. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom elektroničkog zapisa iz matice vjenčanih za stranke te iz matice rođenih za mal.djecu, pregledom Izviješća HZSR PU [adresa] od 31.03.2023. o obveznom savjetovanju prije razvoda braka, pregledom nalaza i mišljenja stručnog tima HZSR PU Trogir od 3.10.2024. i nadopune od 14.07.2025., pregledom potvrdi porezne uprave PU Split, Ispostava Trogir od 18.10.2024 .o visini dohotka i primitaka stranaka, pregledom potvrdi ovog suda, Zemljišnoknjižnog odjela Trogir od 7.11.2024., pregledom uvjerenja PUSD, Policijske postaje Trogir od 8.01.2025. o prebivalištu predlagateljice ad1. i mal.djece, pregledom rješenja SD Županije, Upravnog odjela za opću upravu od 4.2.2025. o odobrenoj sekundarnoj pravnoj pomoći NZ, utvrđivanjem mišljenja i volje mal.djece o osobnim odnosima s ocem, saslušanjem predlagatelja ad.1. i ad.2, na ročištu od 18.prosinca 2025.g.

11. Sud je po ocjeni i analizi izvedenih dokaza na način kako propisuje čl.8.Zakona o parničnom postupku (NN RH 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) donio presudu kao u izreci iz slijedećih razloga.

12. Nesporno je među strankama a i sudu razvidno po uvidu u priloženi vjenčani list za stranke da su stranke sklopile brak dana 12. 10. 2008. godine u Velikom Rastovcu, te da imaju dvoje zajedničke maloljetne djece i to sina AZ rođenog **.**.2008. i maloljetnu kćer ĆZ, rođenu **.**.2015. godine.

13. Odredbom čl. 413. st. 1. toč. 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19,47/20, 49/23, 156/23 - dalje Obz) propisano je da će sud odlučiti po službenoj dužnosti s kojim će roditeljem dijete stanovati, ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa djeteta sa roditeljem te uzdržavanju djeteta odlukom suda kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi te o drugim slučajevima razdvojenog života roditelja.

14. Sud je već u uvodnoj fazi postupka zatražio od nadležnog HZSR-a područnog ureda dostavu socijalne anamneze, obradu obitelji te nalaz i mišljenje stručnog tima s kojim bi roditeljem mal.djeca trebala stanovati, o vrsti roditeljske skrbi te prijedlog načina i vremena osobnih odnosa mal.djece s drugim roditeljem. Uvidom u dostavljeni nalaz i mišljenje sudu je bilo razvidno da se majka djece uredno odazvala pozivu te službe, te je za istu urađena kompletna obrada po socijalnom radniku i psihologu, dok je otac djece odbio sudjelovanje u obradi, iskazujući da želi izuzeće socijalne radnice, a nakon što mu je objašnjen postupak izuzeća stručnog radnika, više se nije obraćao toj službi. Stoga nije ni učinjena ni psihologijska obrada istoga već su za njega korišteni podaci prikupljeni iz ranijih postupaka pred tom službom HZSR-a. Proveden je razgovor i s oba mal.djeteta po psihologinji područnog ureda HZSR-a. Tako su sudu prezentirani podaci da se predmetna obitelj prvi put pojavljuje u evidenciji HZSR-a u listopadu 2022. povodom prijave prisutnosti nasilja u obitelji o čemu je HZSR obavijestila Policijska postaja Trogir i Općinsko državno odvjetništvo u Splitu te je od tada provedeno više zasebnih savjetodavnih razgovora s roditeljima i uspostavljena suradnja HZSR-a sa stručno-razvojnom službom škole koju djeca pohađaju, a koja je i prijavila saznanja o prisutnosti nasilja u predmetnoj obitelj dobivena iz razgovora djelatnika stručno-razvojne službe s mal.sinom stranaka i majkom djece. Podaci su dalje da unatoč jasno osuđujućem stavu prema neprimjerenom ponašanju oca djece, ni majka ni dijete nisu bili skloni tome da se istog prijavi policiji, a škola je podnijela prijavu postupajući po službenoj dužnosti te je HZSR od strane gore naznačenih pravosudnih tijela dobio saznanja da su ŠZ rješenjem ODO (Kir-DO-638/2022) određene mjere opreza, i to mjera zabrane približavanja supruzi i djeci na udaljenosti od 50 metara, mjera zabrane uznemiravanja djece i mjera udaljenja iz zajedničkog doma. Podaci su da se navedenih mjera navedeni uredno pridržavao. U prosincu 2022.g. HZSR je obaviješten da je protiv njega pred ovim sudom potom podignuta optužnica zbog počinjenja kaznenih djela nasilja u obitelji iz čl. 179 Kaznenog zakona, počinjenog na štetu supruge i dva kaznena djela povrede djetetovih prava iz ČI, 177. st. 2. Kaznenog zakona počinjenog na štetu dvoje zajedničke mal.djece stranaka. Dalje su podaci da je kod oca prepoznato neprimjereno ponašanje prema supruzi i djeci, a u pogledu čega otac pokazuje nedostatnu kritičnost i nesklonost preuzimanju osobne i roditeljske odgovornosti, a primjetno je stručnom timu zavoda bilo i da otac negira problem s alkoholom koji je majka djece i njegova supruga u više navrata isticala kao nepovoljnu okolnost uslijed koje bi došlo do eskalacije njegovog nasilničkog ponašanja u obitelji. Podaci su da su unatrag nekoliko mjeseci prije izrade ovog mišljenja stručnog tima zavoda oboje izvijestili službu HZSR-a o ukidanju mjera opreza iako o tome služba HZSR-a nije obaviještena iz formalnih izvora.Dalje su podaci da je u HZSR-u u ožujku 2023.g. proveden postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka pokrenut na zahtjev supruge, tijekom kojeg je suprug iskazao da nije suglasan s razvodom braka te nije pokazao niti spremnost za sporazumno rješavanje pitanja oko uređenja zajedničke roditeljske skrbi, kao niti kapacitet za ista te je uglavnom bio usredotočen na pitanja zajedničkog života i partnerskog odnosa te se uglavnom usmjeravao na majčinu skrb o djeci, optužujući je za zanemarivanje djece i pretjeranu popustljivost u odgoju, bio sklon prebacivanju odgovornosti na majku za cjelokupno funkcioniranje djece, predstavljajući ju kao nesamostalnog i zanemarujućeg roditelja, pa kako nije pokazao spremnost na pregovaranje u vezi roditeljske skrbi, postupak je okončan. Podaci su da je otac djece putem odvjetnika uputio HZSR-u i prijavu radi zanemarivanja djece s majčine strane, a temeljem čega je stručna služba HZSR-a dodatno ispitala okolnosti i uputila majku na redovitiju i transparentniju suradnju sa školom u pogledu oba djeteta, međutim, nisu utvrđeni kod majke veći propusti u skrbi za djecu. Glede socijalne anamneze sudu su iz mišljenja stručnog tima HZSR-a razvidni podaci da je rođena **.**.1985.g. ,odrasla u Čakovcu, u brojnoj obitelji romskog porijekla, ukopno je u obitelji jedanaestero djece, ona je peta po redu rođenja. Podaci su da je navela da ne može očekivati značajnu pomoć od strane svoje majke i ostatka obitelji, radi neimaštine i nerazumijevanja. Opisala je izuzetno teške uvjete odrastanja, bila je nezbrinuta, gladna i neadekvatno obučena, a njena majka koja je sklona alkoholu ju je često zlostavljala, kao i drugi članovi obitelji, uglavnom starija braća. Navela je da je oboje njenih roditelja pilo i da je njen otac tukao njenu majku i da bi i ona znala dobiti batine ako bi se umiješala. Navela da je njen otac izgubio posao radi sklonosti alkoholu, nakon čega su živjeli od socijalne pomoći, a financijski su obitelj pomagala i starija brata. Podaci su da je ona najstarije žensko dijete u obitelji te da je čuvala mlađu braću i sestre,u kućanstvu radila sve, pa i fizički zahtjevnije poslove i osjećala se kao sluškinja. U njenoj primarnoj obitelji nisu podržavali školovanje, naročito ženske djece, pa je navela da su joj spalili knjige i bilježnice i fizički prijetili te je ona nakon završetka OŠ morala pobjeći od kuće da ne bi bila prodana odnosno prisiljena na udaju. Navela i da su u školi primjećivali što se događa te su joj pomagali, učiteljica bi joj donijela odjeće i poticala daljnje školovanje, a ostala djeca su je dobro prihvaćala. Željela je završiti srednju školu, raditi i maknuti se iz nezdrave sredine. Unatoč zabrani je upisala srednju školu, međutim, na samom početku školske godine njena su braća došla za vrijeme nastave „s bombom i nožem” kako je navela te je ona pokušala skočiti kroz prozor i zapala u stanje šoka radi čega je zapravo bila hospitalizirana na odjelu psihijatrije. Tada je nadležna liječnica zaprijetila da će pozvati socijalnu službu ukoliko se njeni roditelji ne pojave u bolnici na razgovoru, nakon čega je njena majka ipak došla, i to navečer, alkoholizirana.Podaci su da je tom prilikom NZ izmještena iz vlastite obitelji i jedno kraće vrijeme boravila u udomiteljskoj obitelji, a potom u učeničkom domu. Podaci su da se u odrasloj dobi trudila zaraditi i pomoći svojoj obitelji porijekla, poboljšati im uvjete života te im napravila kupatilo ali s njihove strane još uvijek nema prihvaćanja ni zahvalnosti već naprotiv zamjerki, zavisti i krutosti kako je navela kao i da im je slala i novce za hranu i drva, međutim nailazila na odbijanje i otvoreno iskorištavanje te neprihvaćanje jer je drukčija od njih koji u kući nemaju stola niti hrane jer je to takav stil života. Podaci su da je blisko povezana i u redovitom kontaktu s jednim bratom koji također stanuje u romskom naselju kraj Čakovca i kod kojega odsjedaju prilikom posjeta obitelji, dok on s djecom također tijekom ljeta dolazi k njoj na more.Podaci su da njena djeca vole posjećivati baku i ujaka i boraviti u naselju, unatoč neimaštini, nailaze na prihvaćanje i prijateljska druženja s rođacima i djecom iz susjedstva. Podaci su da je završila srednju školu u Varaždinu za zanimanje obućarski tehničar, počela raditi sa 19 godina u ugostiteljstvu, a radi posla je kasnije preselila u Dalmaciju,da se već dugi niz godina zapošljava kao kuharica u Hotelu „Medena" u Segetu, gdje radi kao „stalni sezonac”, da je zadovoljna životom ovdje, da navodi da na poslu vladaju kolegijalni odnosi, no da ne ostvaruje bliskije prijateljske odnose. Dalje,da ista negira teškoće u funkcioniranju tijekom odrastanja i školovanja, kao i danas, da ne iskazuje o prisutnosti zdravstvenih teškoća te negira uzimanje alkohola i nedopuštenih psihoaktivnih supstanci. Podaci su da pokazuje uglavnom urednu socijalnu prilagodbu, nema emocionalnih poteškoća niti problema u ponašanju te nema sklonosti asocijalnom i rizičnom ponašanju. Ekstravertirana, rado komunicira s ljudima, znatiželjna, impulzivna, često lakoumna i optimistična, voli biti u pokretu. Podaci su i da je emocionalno stabilna, reagira općenito slabijim emocionalnim reakcijama te se brzo pribere nakon uzbuđenja, mirna, blage je naravi, nije sklona pretjeranoj zabrinutosti. Uredne empatije, prilagodljiva. Pokazuje povišen rezultat na skali davanja socijalno poželjnijih odgovora, socijalno naivnija, Prema ljudima ponekad manje povjerljiva, negira hostilnost i sklonost agresiji. Dalje su podaci da je na projektivnom testu vidljivo da se radi o osobi uredne afektivnosti, senzibilnosti, kao i socijalnih odnosa, uglavnom je sigurna u sebe, dobre racionalno emotivne integracije, urednog planiranja i motivacije za postignućem i nešto nezrelijih mehanizama suočavanja s problemima. Sebe opisuje kao emocionalno toplog roditelja, upućenog i posvećenog djeci, nije sklona pretjeranoj kontroli, kažnjavanju, ali niti pretjerano popustljivom roditeljskom ponašanju. Iskazuje pozitivne odgojne stavove, navodi kako sa svojom djecom dosta priča, nije sklona vikati niti naređivati nego poticati i graditi povjerenje. Podaci su da je prilikom obrade tvrdila da djeca strahuju od oca i ne želi da strahuju i od nje kao majke. Podaci su da joj je suprug znao prigovoriti da ga omalovažava kao oca jer nije podržavala njegove odgojne metode, udaranje djece radi sitnica, omalovažavanje njihovih izbora. Podaci su da je radi nasilničkog ponašanja oca prema djetetu, mal.sin stranaka imao tikove i mucao a kada je kao majka htjela potražiti pomoć psihologa, podaci su da je navela da on to nije dozvolio, jer bi ga time navodno osramotila. Podaci su da je radi teškoća u savladavanju školskog gradiva kod mlađeg djeteta bila predložena procjena od strane škole, čemu se otac usprotivio „jer njegovo dijete nije glupost“ te su podaci da je majka navela da otac nije imao vremena za djecu, pa kad bi provodili vrijeme zajedno zapravo ih je često vodio sa sobom na posao. Navela da u stanu u kojem otac sada stanuje nema mjesta za prespavljivanje djece. Navela je da otac redovito daje za uzdržavanje djece.

15. Podaci su da je majka djece i stručnom timu zavoda navela i da je odustala od zahtjeva za provođenjem nadzora nad kontaktima oca s njihovom mldb. djecom, jer su djeca u međuvremenu i sama zatražila kontakt s ocem koji se u više navrata održao te nije bilo većih teškoća, pa slijedom toga smatra da nije nužno iste odrediti. Podaci su da je navela da ne želi ograničavati osobne odnose oca s mal djecom koju je do izrade mišljenja stručnog tima zavoda viđao u trajanju otprilike do tri sata, uglavnom bi se dogovorio sa starijim sinom ili prema dogovoru dođe po mal. ĆZ iz škole nakon čega bi se družili. Podaci su da se u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima zavoda trenutno ne odvijaju neposredni kontakti s rodbinom s očeve strane, baku su djeca rado viđala, međutim ona stanuje u [adresa] pa su je znali posjećivati otprilike jednom godišnje. Podaci su da je prema NZ velik dio Josipove rodbine distanciran radi njene nacionalnosti, pa se tako ponašaju i prema mal. sinu stranaka, dok mal. kćer stranaka uglavnom prihvaćaju a majka vjeruje da je to radi kćerine svjetlije puti.

16. Prema socijalnoj anamnezi, predmetni otac je rođen **.**.1980.g. u [adresa], BiH, od oca Š i majke A, kao srednje od ukupno šestero djece u obitelji, da je odrastao u [adresa], u mjestu Orahovica gdje obitelj posjeduje kuću. Stručni tim zavoda je naveo u soc. anamnezi da se saznaje da njegovi roditelji odnedavno stanuju odvojeno, zbog ponašanja njegovog oca. Podaci su da je predmetna majka djece navela da je njen svekar krajnje neprimjerenog ponašanja prema Josipovoj majci, sklon nasilništvu i uživanju alkohola. Podaci su da je ŠZ negirao veće poteškoće u obitelji, pamti da je njegov otac bio stroži nego njegova majka, no mišljenja je da nije prelazio granicu u fizičkim kaznama koje je on " „zaslužio svojim ponašanjem. Podaci su glede naobrazbe da je ŠZ završio osnovnu školu,da srednju školu nikada nije pohađao iako ju je bio upisao. U školi prolazio dobrim uspjehom, naveo da nije baš bio za učenje no da je bio urednog ponašanja i ophođenja prema drugoj djeci i nastavnicima. Sa 16 godina počeo je raditi te danas ima oko 25 godina radnog staža. U vrijeme prikupljanja podataka već je dulje vrijeme radio kao majstor-bravar; a njegov trenutni radni status u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima zavoda nije bio poznat. Podaci su da je u pogledu svoje djece pred službom HZSR-a u više navrata pokazao motiviranost za ponovnom uspostavom osobnih odnosa s djecom.

17. Podaci za mal. djecu su da je mal. sin stranaka urednog zdravlja i razvoja, a u vrijeme izrade mišljenja stručnog tima zavoda je završio je prvi razred Srednje prometne škole u Splitu. Nema poteškoća s učenjem i ponašanjem, a prema izvješću škole, na satu je miran, pristojan i aktivan, dok je suradnja oba roditelja također ocijenjena optimalnom i redovitom. Podaci su da je dječak introvertiran, izrazito miran i poslušan, druži se s manjim brojem vršnjaka. Rado pomaže majci u kući i nije sklon izlascima. U ranijem izvješću osnovne škole iz veljače 2023.g. u odnosu na mal. sina stranaka se navelo da je u ponašanju u školi suzdržan, tih i povučen, a u pogledu ispunjavanja školskih obveza je zamijećena potreba poticanja. Početkom osmog razreda škola je prijavila vršnjačko nasilje nad djetetom. Sada u srednjoj školi je bolje uklopljen i prihvaćen u razredu. Zadovoljan je odabranim smjerom obrazovanja, nema teškoća u učenju, a za matematiku koja mu lošije ide povremeno uzima repeticije. U slobodno vrijeme se druži s prijateljima, a za sport i neke druge aktivnosti ne nalazi vremena. Podaci su da je dječak općenito zrelijeg promišljanja za dob, usmjeren traženju duhovnog smisla života. Dalje su podaci da u razgovoru s psihologinjom HZSR-a navodi kako sada ne postoji nikakva sudska zabrana kontakata između njega i oca te kako je on sam želio javiti se ocu i obnoviti kontakte s njim. Podaci su da nema strah i da negira da se osjeća na bilo koji način ugrožen s očeve strane. Podaci su iz vremena izrade mišljenja da se viđaju dva do tri puta tjedno tako da provedu nekoliko sati zajedno, da uglavnom provedu vrijeme u očevom stanu, pričaju, prošetaju, prave roštilj i sl. Ponekad ga otac povede sa sobom kad radi „faturete" što mal. AZ voli jer uz njega nešto novo i nauči, a budući da se njegov otac razumije u puno toga. U pogledu organizacije susreta i druženja podaci su da je dječak naveo da je zadovoljan dotadašnjim susretima, pa bi htio nastaviti viđati oca kao i do sada par puta tjedno, preko vikenda ili radnim danom, bez prespavljivanja, na nekoliko sati. Također bi pristao provesti otprilike tjedan dana u srpnju i kolovozu ili za zimske praznike, kada postoji mogućnost posjete bake s očeve strane koja živi u [adresa].

18. Glede mal. kćeri stranaka podaci u mišljenju stručnog tima su da je urednog zdravlja i razvoja, tad učenica 2.razreda OŠ „Majstora Radovana” u [adresa]. Prvi je razred prema izvješću škole završila odličnim, uz uzorno vladanje. Majka ju opisuje kao osjetljivu, plašljiviju djevojčicu, ali uglavnom dobro prihvaćenu od strane vršnjaka,da nije sklona učenju te ju je često potrebno poticati naročito na pisanje zadataka iz matematike. Prema izvješću škole kod djevojčice se od školske godine 2024.g primjećivalo pogoršanje uspjeha, povremeno zaboravi donijeti bilježnicu u školu ili napisati domaći rad. Podaci su da je majčina suradnja sa školom uredna, a također se i otac interesirao za kćerku u školi. U kontaktu s psihologinjom stručnog tima HZSR-a podaci su da je djevojčica otpočetka sramežljivija, kasnije se prilično opušta, rado priča, crta, igra se. Navodi da je u razredu uglavnom šutljiva i mirna, navela da s tatom voli provoditi vrijeme, on je vodi na sladoled ili ćevape. Podaci su u mišljenju stručnog tima zavoda da su oba djeteta svjedočila obiteljskom nasilju gotovo pa redovito, što je mal. dječak bio ispričao u školi te je uslijedila prijava policiji a mal. djevojčica prilikom razgovora s psihologinjom također iskazala kako je vidjela kada je tata mamu vukao za kosu i šamarao te izbacio iz stana, a također je i nju jednom, kada je slovo „Š” napisala naopako u prvom razredu osnovne škole, udario šamarom. Potvrdila je i kako je osobito strogo postupao prema njenom bratu. Dalje su podaci da nakon što duže vrijeme nisu viđali oca, on da se sada prema njima bolje ponaša, mal. djevojčica navela da joj on pokaže ljubav zagrljajem, iako se ne može sjetiti upotrijebi li nekad i neku lijepu riječ za nju ili brata. Sud je utvrdio da je zaključno mišljenje stručnog tima zavoda da se radi o narušenim odnosima medu roditeljima i teškoćama u obiteljskom funkcioniranju uz nasilničko ponašanje oca prema supruzi i djeci, a koje su progredirale uoči prekida faktične bračne zajednice i razdvajanja supružnika, uz izvjesne posljedice na prilagodbu i funkcioniranje njihove malodobne djece u školi i u obitelji. Od strane službe HZSR-a je preporučeno uključivanje predmetnog oca na odgovarajuće programe liječenja od alkoholizma obzirom na saznanja zavoda da isti uzima alkohol, barem na razini zlouporabe a to stručni tim zavoda prepoznaje kao preduvjet savjetodavnog rada s ocem radi jačanja njegovih roditeljskih kapaciteta i senzibiliziranja o potrebama adekvatnijem pristupu djeci. Ipak, prema povratnim informacijama o recentno ostvarenim osobnim odnosima oca s djetetom, isti se održavaju bez poteškoća te je i prijedlog stručnog tima HZSR-a da se obzirom na navedeno, u ovom trenutku nadziranje i ograničavanje istih ne bi bilo svrsishodno. Sud je utvrdio da je mišljenje stručnog tima zavoda nastavno svemu navedenom da je u interesu mal. djece da nastave stanovati s majkom koja je i ranije uglavnom uredno skrbila o njima. Uvažavajući želju djece stručni tim zavoda smatra potrebnim omogućiti osobne odnose djece s njihovim ocem dva puta tjedno po tri sata, kao i tijekom školskih praznika, zimskih i ljetnih, u trajanju od po sedam dana koje će djeca provesti s ocem u kontinuitetu.

19. Sud je dalje utvrdio iz podneska posebne skrbnice djece od 23.12.2024.

..da ista uvažavajući sadržaj provedenog razgovora stručne osobe HZSR-a PU Trogir s mal. djecom, nema primjedbi u odnosu na mišljenje i prijedlog stručnog tima Zavoda od 3. listopada 2024.g. Kako je iz očitovanja stranaka s ročišta od 23. prosinca 2024. među njima bio sporan zahtjev majke da ima samostalnu roditeljsku skrb i kako je otac smatrao da prijedlog stručnog tima zavoda o opsegu njegovih osobnih odnosa sa mal. djecom nije u redu jer je njemu premalo vremena s djecom po tom prijedlogu, to je sud od HZSR PU Trogir na te okolnosti zatražio nadopunu mišljenja stručnog tima a ona je sudu predana 16.07.2025.g i pregledom iste je sudu razvidno da je u svrhu nadopune podataka o obitelji i stručnog mišljenja, služba HZSR-a PU Trogir proveo razgovor s oba roditelja i mal. djecom te su pribavljene informacije o funkcioniranju djece u školskoj sredini i suradnji roditelja sa školskom ustanovom koju djeca pohađaju. Tako su podaci da prema izvješću OŠ Majstora Radovana u [adresa] pri kojoj je mal. ĆZ pohađala treći razred, djevojčica je afektivno topla, empatična, lako ostvaruje socijalni kontakt s odraslima i djecom, prihvaćena od strane vršnjaka. Prisutan je problem nedovoljno razvijenih radnih navika i posljedično tome lošiji školski uspjeh (prvenstveno iz matematike i prirode i društva), iako djevojčica pokazuje potencijal za bolji uspjeh. Uključena je u individualni rad s učiteljicom pri trogirskoj udruzi Toms od studenog 2024.g. nakon čega se bilježi značajan porast uspjeha i samopouzdanja djeteta te je majka poticana na veću uključenost i ustrajanje u korištenju navedene usluge. Uključena je i u rad s psihologinjom škole s ciljem povećanja općeg funkcioniranja i razvijanja pozitivnog stava prema radu, a majka je savjetovana u pogledu jačanja odgojno primjerenijeg, dosljednog pristupa koji uključuje postavljanje granica i zahtjeva prema djetetu te jačanja djetetove psihološke otpornosti. Prema izvješću škole, otac se informira o djetetovom školskom uspjehu i napretku, a majka s kojom djevojčica i stanuje, ostvaruje uglavnom dobru suradnju osobnim dolaskom, telefonskim pozivima i porukama. Prema nadopuni mišljenja stručnog tima zavoda, mal. AZ pohađa Srednju prometnu školu u Splitu, smjer vozač te tada završavao drugi razred. Iz razgovora s razrednicom i psihologinjom škole, saznaje se da je povučen, uglavnom odgovoran prema radu, iznimno pristojnog ponašanja. Nakon promjene programa (godinu ranije je bio upisao smjer tehničara cestovnog prometa, pa se naredne godine prebacio u trogodišnji program),podaci su da mu je uspjeh značajno bolji nego godinu ranije (uglavnom dobar i vrlodobar), međutim, kao i godinu ranije, imao lošije ocjene iz predmeta matematika. Bio je upućen na dopunsku nastavu kako bi ispravio ocjene, međutim zbog bolesti opravdao svoje nedolaske, pa je imao popravni ispit u kolovozu. Utvrđeno je da su oba roditelja uglavnom surađivala sa školom, oboje su po jednom bili na informativnom razgovoru kod razrednice, majka u prvom polugodištu, otac u svibnju 2025.g., majka je sudjelovala na dva roditeljska sastanka. Vezano za novije anamnestičke podatke i funkcioniranje obitelji, majka je stručni tim zavoda izvijestila da je sada zaposlena u kuhinji restorana „Wild West Burger House” na Čiovu, uglavnom radi popodnevne smjene, a jedan dan u tjednu je slobodna. Zajedno s djecom koristi podstanarski stan u [adresa], zadovoljna je uvjetima i trenutnim njihovim funkcioniranjem. Navodi kako su djeca urednog ponašanja, mal. sin samostalan, odgovoran, u školi uspješan, u ponašanju uzoran, ne izlazi te se ne povodi za vršnjacima a mal. kćer se u školi popravila, iako i dalje ne voli školu, razigrana. Majka je pred stručnim timom zavoda ustrajala u traženju da roditeljsku skrb u odnosu na mal. djecu obavlja samostalno, navodeći kako ne uspijeva uspostaviti roditeljsku suradnju s njihovim ocem koji je, prema njenim riječima, sklon inatu prema njoj, prozivanju, optužbama i manipuliranju, dolazi u njen stan gdje najčešće i viđa djecu u vrlo kratkim i neredovitim susretima, a ona ne uspijeva dogovoriti drugačiji način viđanja. Podaci su da isti koristi takve situacije na način da je kontrolira, još uvijek često kritizira i djeci o njoj ružno govori. Ona kao majka razumije potrebu djece za drugim roditeljem, ali ne želi da otac negativno na njih utječe. Tvrdi kako se njihovi roditeljski i životni stavovi jako razlikuju, pa dok primjerice ona potiče sina na uspjeh i odabir struke koja upravo njemu pristaje i koju zapravo želi (vozač ili kasnije policijska akademija), otac planira da sin nakon završetka škole ide s njim na građevinu. Podaci su da je otac sudjelovao i prisustvovao sinovoj krizmi, ali mu je i tom prilikom htio nametnuti odijelo koje se djetetu nije svidjelo. Djeca prihvaćaju oca i ne žele mu proturječiti, ali su više emocionalno povezana s njom te se njoj povjeravaju, ona ih bolje razumije i prepoznaje njihove potrebe i interese. Ne želi ograničavati kontakte djece s ocem, međutim, otac da se ne pridržava nikakvog reda niti prijedloga viđanja već on sam odlučuje o vremenu dolaska, moguće ovisno o dodatnom poslu kojeg povremeno obavlja. Uglavnom navrati kod djece u popodnevnim satima u vrijeme kada ona radi, a par puta je bio u vrijeme kada je ona kod kuće što ne bude za nju ugodno. Isti da često „uzima ulogu žrtve”, pa ju je primjerice nakon urednog i prethodno dogovorenog pristupanja u policijsku postaju radi prijave prebivališta djeci optužio da ga je „prevarila”, blokirao ju je na mobitelu, pa kroz jedan period nije imala mogućnosti dogovaranja oko bitnih stvari vezanih za djecu. Dakle, prednje je navela majka stručnom timu zavoda a otac im se odazvao po ponovljenom usmenom pozivu, uz daljnje pokazivanje nezadovoljstva i otpor prema službi HZSR-a PU Trogir smatrajući da je uskraćen te nije imao podršku u vrijeme trajanja zabrane kontakata s djecom u smislu omogućavanja istih. U vezi toga stručni tim zavoda je u nadopuni mišljenja naveo da to nije bilo realno očekivati te da se općenito kod oca djece zamjećuje i nadalje nekritičan stav prema vlastitom ponašanju u odnosu na ostale članove obitelji tijekom njihovog zajedničkog života. Isti je kroz razgovor sa stručnim timom potpuno negirao nasilje i neprimjerene postupke koje su pak potvrdili drugi članovi obitelji prilikom ranije obrade. S druge strane stručni tim zavoda u nadopuni mišljenja sudu ističe da se sada od djece dobivaju informacije o promjeni očevog ponašanja u smislu izbjegavanja fizičke i verbalne agresije, a sam otac im iskazao o urednom, redovitom financijskom sudjelovanju u uzdržavanju djece te uključivanju i u druge sadržaje roditeljske skrbi. Nije suglasan s odobravanjem samostalne roditeljske skrbi majci a kao razlog naveo da je i on roditelj njihove mal djece te tvrdi kako se on ne slaže s većinom njenih odluka, a u slučaju samostalne roditeljske skrbi smatra da bi majka djece sama, bez njegovog utjecaja mogla odlučivati o bitnim pitanjima života djece te smatra da nije u redu da ona o svemu odlučuje, a da „on to samo plaća”. Stručni tim zavoda je kod njega zamijetio sklonost kritiziranju, negativan stav prema majci djece koja, zapravo i po njegovim izjavama, vodi glavninu skrbi o djeci. Otac je upitan na koji bi način htio proširiti osobne odnose s djecom, pa stručnom timu zavoda naveo da bi htio da djeca nekad i prespavaju kod njega. Priznao da nema uvjeta da bi djeca stanovala s njime, ali smatra da bi djeca povremeno, prilikom posjete ocu, mogla i „spavati na podu”.

20. Nadopunom mišljenja stručnog tima HZSR PU Trogir se navelo da u trenutnim životnim okolnostima kad majka djece radi popodnevnu, a otac jutarnju smjenu, pa se rijetko susreću, im se čini da ocu, a i djeci, odgovara da ih on povremeno posjećuje u stanu gdje djeca inače borave. Međutim, dugoročno to nije dobro rješenje te stručni tim zavoda smatra potrebnim uvažiti majčine primjedbe da takav način ostvarivanja osobnih odnosa, koji omogućava ulazak oca djece u njen životni prostor, povećava vjerojatnost njihovih sukoba i donosi veću kontrolu nad njom. To stručni tima zavoda, a i sud , procjenjuje osobito štetnim uzimajući u obzir da je majka bila žrtvom obiteljskog nasilja koje je trajalo duže vrijeme te se moguće nastavlja kroz ovakav oblik kontrole. Stručni tim zavoda je stečenog dojma da otac teže prihvaća strukturu, iako verbalno iskazuje da mu ne bi bio problem organizirati se ako bi mu viđanja s djecom bila određena primjerice vikendom ili nekim danom u radnom dijelu tjedna. Naveo je da u zadnje vrijeme više ne prihvaća dodatne poslove te radi na svom poslu od 7 do 16 i subotom od 7 do 14, a nedjelja mu je svaka neradna.

21. Za potrebe izrade nadopune mišljenja stručnog tima zavoda, utvrđeno je da su oba djeteta u razgovoru s psihologinjom službe HZSr-a PU Trogir potvrdila da ostvaruju osobne odnose s ocem uglavnom na način da ih isti posjećuje u majčinom stanu, najčešće u vrijeme kada je majka na poslu, ali ponekad navodno voze bicikle, odu „na čevape” ili prošetaju. Djeca su s ocem za vrijeme uskršnjih praznika išla u posjet baki po ocu u [adresa] gdje su provela više dana, a s kojim su vremenom bila zadovoljna. Podaci su da su oba djeteta navela da su zadovoljna trenutnim načinom ostvarivanja osobnih odnosa s ocem i željela bi da se nastave ostvarivati.

22. Stručni tim zavoda je u nadopuni mišljenja sudu istakao razvidnim a to drži i sud nastavno svemu navedenom,da se radi o visoko konfliktnom razvodu, bez kvalitetne komunikacije medu roditeljima. Obzirom na ranije prijave nasilja i aktualno nepostojanje dogovora te česta neslaganja i različitosti odgojnih stilova, mišljenje je stručnog tima zavoda da nije za očekivati da će roditeljstvo temeljeno na dogovoru uopće funkcionirati u konkretnom slučaju, no utvrdili su da se oba roditelja uključuju i pokazuju brižnost sukladno svojim kapacitetima,no i da se oboje prilagođavaju vlastitim obvezama i mogućnostima, uz brojne situacije kada nisu pokazali razumijevanje mogućnosti i okolnosti na strani drugog roditelja, kao i potrebu za sudjelovanjem/uključenosti drugog roditelja, pri čemu, po dojmu stručnog tima zavoda , otac pokazuje manje senzibiliteta i kooperativnih sposobnosti nego majka. Nastavno, sud je utvrdio iz nadopune mišljenja stručnog tima zavoda da ustraju u svom mišljenju i prijedlogu ostvarivanja roditeljske skrbi o mal djeci sadržanom u ranijem mišljenju, smatraju da je ocu i nadalje potrebno omogućiti samostalne kontakte s djecom te preporučuju organiziranje istih u mjestu stanovanja oca ili nekom drugom mjestu koje otac smatra primjerenim, a koje je van majčinog životnog prostora. U svrhu reduciranja mogućnosti konflikata i nesporazuma među roditeljima, stručni tim zavoda smatra potrebnim preciznije odrediti vrijeme održavanja osobnih odnosa mal. djece s ocem, pa su predložili da djeca s ocem borave dva puta tjedno, srijedom u trajanju od dva sata ovisno o školskoj smjeni, i subotom ili nedjeljom popodne u trajanju od četiri sata. Obzirom na nedostatne stambene uvjete oca, po mišljenju stručnog tima zavoda nije preporučljivo prespavljivanje djece kod oca, izuzev tijekom ljetnih školskih praznika. U odnosu na majčine argumente koji se tiču iznimno teške komunikacije s drugim roditeljem-ocem djece, sud je utvrdio da je stručni tim zavoda mišljenja da aktualno, kada se zapravo roditelji ne spore niti oko jednog bitnog pitanja roditeljske skrbi (u pogledu zdravlja, školovanja ili mjesta prebivališta djece) te ne postoji ni jedna situacija u kojoj je potrebno donositi odluku u kojoj bi roditelji bili različitih mišljenja, a što bi ugrožavalo dobrobit zajedničke djece, nema opravdanih indikacija za određivanje samostalne roditeljske skrbi.

23. U odnosu na nadopunu mišljenja stručnog tima zavoda , posebna skrbnica mal. djece se očitovala da nema primjedbi. Obzirom na narušenu komunikaciju između roditelja, izjavu majke da ne prihvaća da se susreti djece i oca ostvaruju u njezinom prostoru neovisno je li prisutna ili ne, posebna skrbnica smatra kako je nužno osigurati da djeca s ocem ostvaruju osobne odnose van stana u kojem stanuju s majkom, a sve kako bi se mal. djeci osigurali mirni, stabilni, podržavajući susreti s ocem. Sud ističe da i sam podržava navedeni stav. Pored navedenog, posebna skrbnica smatra da u ovom trenu uvažavajući okolnosti iz predmeta, nema opravdanih razloga zbog kojih bi majka samostalno ostvarivala roditeljsku skrb, posebno kraj jasne želje oca da sudjeluje u svim pitanjima koja se odnose na skrb o mal. djeci te drži da bi se ostvarivanjem samostalne roditeljske skrbi produbio konflikt između roditelja što bi se odrazilo i na mal. djecu.

24. Na ročištu od 25.studenog 2025. predlagateljica ad1. se po punomoćniku izjasnila da u odnosu na nadopunu mišljenja stručnog tima ističe nema primjedbi. S druge strane predlagatelj ad2 po punomoćniku se izjasnio da ostaje pri prijedlogu zajedničke roditeljske skrbi i šireg opseg viđanja s djecom. Usprotivio se zatraženoj privremenoj mjeri iz tužbe (sud ističe da je istu majka faktično povukla još u ranijoj fazi postupka iskazujući još tada da više ne traži nadzor stručne osobe nad osobnim odnosima oca sa mal. djecom). Istakao da je suglasan da se razvede brak stranaka, da otac svakako doprinosi i uredno podmiruje mjesečne obveze na ime uzdržavanja kako je to tužbom zatraženo. U odnosu na nadopunu mišljenja stručnog tima Zavoda i njihov prijedlog naveo da je suglasan da se provodi zajednička skrb međutim isti da traži više termina viđanja mal. djece nego je to navedeno. Stoga je sud zatražio od posebne skrbnice mal. djece da u razgovoru sa mal. djecom utvrdi njihovo mišljenje i volje vezano za način i vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa sa ocem, uz uvažavanje činjenice da djeca pohađaju školu tjedan ujutro, tjedan popodne.

25. Majka je na ročištu od 25.11.2025.navela da otac novčano doprinosi za uzdržavanje oboje mal. djece 500,00 EUR za svaki mjesec time da drži da je u taj iznos uračunat i dječji doplatak za oboje djece, a koji dječji doplatak prima otac. Sud je naložio ocu da dostavi rješenje o dječjem doplatku za djecu da bi sud utvrdio koliko iznosi dječji doplatak za svako dijete. Nije ga dostavio, no majka na narednom ročištu nije osporavala njegov iskaz u dijelu da dječji doplatak za oboje djece iznosi 80,00 Eur mjesečno.

26. Utvrđeno je da je posebna skrbnica izvijestila podneskom da je 11. prosinca 2025. obavljen razgovor s mal. djecom, u nazočnosti stručne radnice u prostorijama Centra za posebno skrbništvo. Zapaženo je da je mal. AZ u odnosu na sestru opušteniji ( što nije neuobičajeno s obzirom na razliku u njihovoj dobi) češće odgovarao na upite, spontanije se uključuje u razgovor i daje opširnije odgovore dok je mal. ĆZ izrazito suzdržana na verbalnom planu, dok neverbalno pokazuje emocije. Kada joj se postavi pitanje, često ne želi dati odgovor, gleda u brata. Odaje dojam izrazito sramežljivog djeteta. Uvodno je mal.AZ naveo da pohađa sada 3.razred srednje Prometne škole za zanimanje vozač, a mal. ĆZ 4.razred OŠ Majstora Radovana u [adresa]. AZ naveo da trenira MMA borilačku vještinu, a mal. ĆZ je ranije trenirala odbojku, sada ništa ne trenira. Na upit o obiteljskoj dinamici, mal. AZ naveo da otac stanuje na Čiovu, a majka s djecom živi u [adresa]. Upitani o iskustvu razdvajanja roditelja, mal. AZ naveo da je „bolje da su se razišli, svađali su se“. Doznaje se kako se radilo o burnim svađama, a opisuju kako bi otac češće burno reagirao. Upitani o sadašnjem odnosu roditelja, negiraju postojanje aktualnih ekstremnih sukoba. Mal. AZ pojašnjavao da se otac „smirio“ na način da se uspješnije samoregulira motiviran strahom od prijava policiji. Djeca su negirala i da bi prema njima bio nasilan otkako su se preselili. Vezano za odnos s roditeljima, oboje djece su naveli da su s majkom oduvijek bili bliskiji nego u odnosu na oca, da im je majka bila oslonac u svemu, dok s ocem nisu imali bliži kontakt, naveli da su ga rijetko i viđali s obzirom da je često radio. Djeca su navela i da s ocem ostvaruju kontakt na način da ih posjećuje u stanu u kojem žive s majkom, da susret izgleda na način da „bude s njima sat vremena, pola sata“ za koje vrijeme „popričaju“. Nemaju unaprijed definirane dane i vrijeme ostvarivanja susreta već isto ovisi o međusobnom dogovoru oca s djecom. Upitani o učestalosti ostvarenih susreta i druženja, djeca su navela kako isto varira; „nekad jednom tjedno, nekad dva, tri, četiri“. Rjeđe vrijeme provode vani. Sjećaju se kad su jednom vozili bicikle. Upitani, izdvajaju kako im je upravo to najdraži oblik provođenja vremena s ocem. Upitani za posljednje ostvareni susret, mal. ĆZ navela da je to bilo za njen rođendan 19.11.2025 kada je kupio tortu i proslavio s njom rođendan. Otac s njima redovitije kontaktira putem mobitela, no mal. AZ ističe da otac usprkos njegovom traženju za učestalijim kontaktima u sudskom postupku, ne koristi priliku za viđanje u mjeri u kojoj bi mogao. Dakle, mal. djeca su upoznata s predmetom, tijekom i mogućim ishodima postupka. Iz kontakta s mal. djecom, procijenjeno je da su u mogućnosti shvatiti značenje postupka i oblikovati i izraziti svoje mišljenje o istom a upoznati su o važnosti iskazivanja mišljenja, uvažavanja i utjecaja istog na ishod postupka. Savjetovani su o odgovornosti odraslih za donošenje odluke. Nakon što su djeca upoznata s ulogom posebnog skrbnika i s prijedlogom nadležnog Zavoda za socijalni rad upitani su za mišljenje. Mal. AZ ističe kako mu je važna fleksibilnost i ne želi da vrijeme susreta bude definirano danom i satom radi njegovih obaveza i slobodnog vremena. Kada ga se pita o približnoj dinamici (vremenu trajanja susreta), navodi kako je svjestan kako će skorašnjim stjecanjem punoljetnosti biti u mogućnosti samostalno odlučivati o kontaktu s ocem te navodi kako se u tom smislu može složiti s prijedlogom. Smatra kako tu odluku i otac neće poštivati, odnosno kako će se susreti i nakon donesene odluke odvijati kao i do sada. Želja mu je da se postupak što prije završi. Navodi „stavite da se viđamo vikendom, subotom ili nedjeljom po četiri sata te jedan dan u tjednu, dva sata“. Stečen je dojam da je isto predložio u svrhu postizanja konsenzusa zbog želje za što skorijim okončanjem postupka, a s uvjerenjem da ni sam otac neće inzistirati na toj dinamici. Glede mal. ĆZ, ona je na pročitani joj prijedlog nadležnog Zavoda bila iznenađena. Kada ju se pita o dinamici kojom bi ona voljela viđati oca, tražila je podršku brata koji ju je poticao da izrazi svoje mišljenje. Bila je neodlučna i zbunjena. Nakon što joj je pojašnjeno, upitana je što joj se sviđa u prijedlogu, a što ne, precizira kako joj je predložen način viđanja „previše“, zbog primarno školskih obaveza. Na poticaj i savjetovanje oko uloge djeteta i odraslih u postupku te pravu na iskazivanje svojeg mišljenja, predlaže da s ocem ostvaruje kontakt na način da provedu zajedničko vrijeme „svako drugu subotu četiri sata i jednom u tjednu, na primjer srijedom dva sata“. Djeca su prilikom razgovora upitana o mišljenju vezano za način provođenja vremena tijekom praznika. Mal. ĆZ jasno navodi kako joj je sedam dana boravka kod oca „previše“ te kako bi ona provela dva dana s njim. Posebna skrbnica je naglasila da je prijedlog djece usklađen s njihovim doživljajem oca i opisima njihovog odnosa, odnosno izostankom bliskosti.

27. Na ročištu od 18.prosinca 2025.g predlagateljica s punomoćnikom se izjasnila da predlaže da sud prilikom donošenja odluke uvaži mišljenje djece u pogledu susreta i druženja djece sa ocem. Isto je predložio i otac djece. Predlagateljica se izjasnila i da u ovoj fazi postupka i ona predlaže zajedničku roditeljsku skrb.

28. Saslušanjem predlagatelja ad.1 i ad.2 na ročištu, proizišlo je iz iskaza predlagateljice ad.1 da živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa], obućarski tehničar, trenutno nezaposlena, naime sezonac je. Iz iskaza iste proizlazi da su bračni odnosi stranaka teško i trajno poremećeni, da je bilo i nasilja u obitelji predlagatelja ad.2. prema njoj i oboje djece, te mu je ranije bila izrečena mjera zabrane približavanja i njoj i djeci i uspostava kontakta. Ta mjera je ukinuta ( nije znala točno kada pa je predlagatelj naveo da je ukinuta 19.3.2024.) ali je taj kazneni postupak još u tijeku kod ovog suda. Prema njenom iskazu, faktična bračna zajednica stranaka je prestala 14.10.2022. od kada ne žive zajedno a do tada su zajedno sa djecom živjeli na adresi [adresa]. Od tog datuma djeca žive samo sa njom u podstanarskom stanu na adresi njihova sada prijavljenog prebivališta [adresa]. Prema iskazu predlagatelja ad.2 jasno proizlazi da se više ne protivi razvodu braka stranaka, suglasan je da se brak razvede te je potvrdio da je faktična bračna zajednica stranaka prestala 14.10.2022. od kada ne žive zajedno,te je potvrdio da su do tada zajedno sa djecom živjeli na adresi [adresa] i da od tada djeca žive sa majkom.

29. Odredbom čl. 51. Obiteljskog zakona propisano je da će sud razvesti brak: 1.ako oba bračna druga predlažu razvod braka na temelju sporazuma, 2.ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili 3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana. Predmetni bračni drugovi su suglasni oko razvoda njihova braka, nije sporno da su im bračni odnosi teško i trajno poremećeni i da je njihova faktična bračna zajednica prestala, ne žive zajedno od 14.10.2022. Nastavno svemu navedeno je sud temeljem odredbe čl. 51.ObZ-a donio odluku o razvodu braka stranaka, tj. odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

30. Nastavno postignutom sporazumu roditelja da mal. djeca stanuju s majkom na navedenoj adresi, na kojoj već i imaju prijavljeno prebivalište, sud je takvu presudu i donio imajući u vidu da iz provedenih dokaza, poglavito nalaza i mišljenja stručnog tima zavoda proizlazi da je takva odluka sukladna najboljem interesu mal. djece a s tom odlukom je suglasna i posebna skrbnica mal. djece te i otac mal. djece. Presuđena je i zajednička roditeljska skrb oko koje su u konačnici stranke postigle sporazum. Odredbom čl. 104. st. 1. ObZ-a kojom je propisano da roditelji imaju prava i dužnosti ravnopravno zajednički i sporazumni ostvarivati roditeljsku skrb, a stavkom 4. roditelji su dužni prilikom zajedničkog ostvarivanja skrbi sporna pitanja pokušati riješiti sporazumno. Odredbom čl. 420. st.1. ObZ-a propisano je sud može odlukom o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa drugim roditeljem i u ostvarivanju roditeljske skrbi donijeti na temelju sporazuma roditelja ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

31. Odredbom čl. 119. st. 1. Obz-a propisano je da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prava i dužnosti ostvarivati osobne odnose sa djetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanja roditeljske skrbi. St. 2. istog članka propisano je da roditelj druge osobe koje stanuje s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem koji ne stanuje te će se suzdržati od svakog ponašanja koje bi otežalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem.

32. Glede osobnih odnosa oca sa mal. djecom sud se rukovodio kao polazištem prijedlogom stručnog tima HZSR-a PU Trogir u odnosu na koji prijedlog je u konačnici svako od dvoje mal. djece postavilo svoj prijedlog o čemu je posebna skrbnica mal. djece izvijestila sud, pa kako su u konačnici oboje roditelja sudu suglasno predložili da sud prilikom donošenja presude uvaži mišljenje mal. djece, čemu se ne protivi ni posebna skrbnica mal. djece, to je onda sud o načinu i vremenu osobnih odnosa mal. djece s ocem odlučio na način kao u izreci ove presude zasebno za svako dijete uz uvažavanje okolnosti da mal. sin uskoro postaje punoljetan 27.travnja 2026.godine, a uzeto je u obzir da nastavu imaju tjedan ujutro tjedan popodne, da otac radi u jutarnjoj smjeni. Uzeta je u obzir i dosadašnja dinamika viđanja djece s ocem. Precizirano je u izreci presude da će susreti i druženja oca da mal. djecom se održavati izvan stana u kojem mal. djeca stanuju s majkom. To neovisno od toga jeli majka u stanu ili ne u vrijeme kada će otac dolaziti po mal. djecu radi susreta i druženja. Sve radi povijesti nasilja u obitelji i izbjegavanja mogućnosti konflikata među roditeljima,a i osobni odnosi oca sa mal. djecom izvan stana majke mogu doprinijeti sadržajnijim, stabilnijim, mirnijim i kvalitetnijim osobnim odnosima. Djecu će preuzimati ispred kuće/zgrade na adresi gdje mal. djeca stanuju s majkom.

33. Kako to proizlazi iz odredbe čl.18.st.1.Konvencije o pravima djeteta (NN, Međunarodni ugovori, 12/93 i 20/97), oba roditelja su zajednički odgovorna za odgoj i razvoj djece i naglašava se roditeljima da oni imaju najveću odgovornost za odgoj i razvoj svoje djece i da im dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna skrb kao i da prisutnost i angažiranje oba roditelja u podizanju zajedničkog mal. djeteta doprinosi pravilnom psihofizičkom razvoju i pravilnom formiranju ličnosti djeteta.

34. Nadalje, kako se u ovom postupku odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem-ocem, to sud sukladno svojoj obvezi iz čl. 417.st.l. Obz-a upozorava roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebne važnosti za dobrobit djeteta. Utoliko sud potiče roditelje i na buduće sporazumijevanje oko svih aspekata roditeljske skrbi te ih za slučaj budućih spornih pitanja u odnosu na roditeljsku skrb potiče na sudjelovanje u postupku obiteljske medijacije za slučaj budućih eventualnih spornih pitanja.

35. Sukladno odredbi čl.417.st.3.Obz-a, a kako se radi o parničnom postupku, sud u obrazloženje odluke unosi pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, i to: 1. mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eur, 2. mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci te 3. mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

36. Predmetnim roditeljima se naglašava i to da ni jedna sudska odluka kojom se reguliraju osobni odnosi djece i roditelja s kojim djeca ne stanuju, ne isključuje mogućnost drugačijeg dogovora, neovisno jeli to sadržano u izreci odluke, osim u situaciji ako je sud izrijekom ograničio ili zabranio takve susrete i druženja radi zaštite dobrobiti djeteta. No u ovom konkretnom slučaju , obzirom na konfliktne odnose roditelja, optužbe o nasilju u obitelji, kazneni postupak u tijeku naspram oca, ipak je sud izrijekom odlučio da se osobni odnosi oca sa mal. djecom neće održavati u stanu u kojem majka stanuje s djecom. Nastavno svemu je odlučeno kao u točkama III i IV izreke presude.

37. Sud je presudio na način kao u točki V izreke presude glede uzdržavanja mal. djece jer je osim sporazuma roditelja o visini mjesečnog iznosa uzdržavanja z za svako dijete imao u vidu i sadržaj njihovih iskaza o materijalnim potrebama mal. djece za njihovo uzdržavanje i financijskim i imovinskim mogućnostima oca djece. Pri presuđenju sud je imao vidu odredbu čl. 288. ObZ-a kojom je propisano da je uzdržavanje dužnost i pravo, između ostalih, roditelja i djece. Odredbom čl. 288. st. 1 ObZ-a propisano je da su roditelji dužni uzdržavati svoje malodobno dijete.

38. Radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja malodobnog djeteta. Odredbom čl. 307. st.1. ObZ-a propisano je da će u sporu uzdržavanja sud utvrditi ukupan iznos sredstava potreban za uzdržavanje. Stavkom 2. istog članka pri ocjenjivanju potreba uzdržavanja osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka uzdržavanja. Stavkom 3. je propisano da pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati da će se uzeti u obzir njeno imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

39. Utvrđeno je iz iskaza majke djece da najam podstanarskog stana u kojem živi s djecom plaća 650,00 EUR, te mjesečne režije još u iznosu oko 100,00 EUR (voda, smeće i struja). Ista prema iskazu nema u vlasništvu nekretnina. Prema potvrdi ovog suda, zemljišnoknjižnog odjela u [adresa] od 7.11.2024. ista nije upisana kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti toga zk odjela. Prema iskazu ista ima u vlasništvu skuter. Stalni je sezonac, kuhar u hotelu na Čiovu, pa kao stalni sezonac radi od travnja do studenog i tada joj mjesečna neto plaća bude oko 900,00 EUR. U ostalom dijelu godine kada ne radi je prijavljena zavodu za zapošljavanje i prima novčanu naknadu u iznosu od 900,00 EUR mjesečno. Drugih primanja osim plaće nema a dječji doplatak za djecu prima otac djece. Navedeno je i potvrdio predlagatelj ad2 navodeći da dječji doplatak za oboje djece iznosi 80,00 EUR mjesečno. Prema iskazu majke djece ista nema kreditnih obveza nema. Potvrdila je da su djeca zdrava. Sin stranaka ubrzo postaje punoljetan. Pohađa 3. razred srednje škole i prema iskazu majke za njegovo mjesečno uzdržavanje potrebna je prehrana, odjeća, obuća, higijenske i školske potrepštine. Trenira MMA borilačku vještinu, mjesečna članarina je 50,00 EUR. Majka mu daje 10,00 EUR dnevno za marendu u školi. Kćer je sada 4. razred OŠ u [adresa]. Za njeno mjesečno uzdržavanje je prema iskazu majke također potrebna prehrana, odjeća, obuća, higijenske i školske potrepštine, aktualno ništa ne trenira, odbojku je trenirala do 3 mjeseca prije ročišta iskaza roditelja. Predlagateljica ad.1 je iskazala da od vremena od kada ona i djeca ne žive zajedno sa predlagateljem ad2 on novčano doprinosi za uzdržavanje djece sa 500,00 EUR mjesečno za oboje djece no ista je ostala pri zahtjevu da se predlagatelju ad2 presudom naloži da za sina doprinosi mjesečno 223,46 EUR, a za kćer 203,15 EUR mjesečno, no kako je on do sada doprinosio za uzdržavanje djece i više od toga, odnosno 500,00 EUR mjesečno, a platio je i za prosinac 2025., to je onda na ročištu od 18.prosinca 2025.g. predložila da na plaćanje bude obvezan od 1.1.2026. pa ubuduće. Kako se izjasnila da ona ne zna jeli predlagatelj ad.2. u iznos od 500,00 EUR koje plaća za uzdržavanje oboje djece uračunao i iznos dječjeg doplatka, onda se izjasnio predlagatelj ad2) koji je potvrdio da je uračunao dječji doplatak.

40. Sud je pri presuđenju i utvrđujući mogućnosti predmetnog oca imao u vidu da iz njegova iskaza proizlazi da ima završenu samo osnovnu školu, da isti živi na adresi prijavljenog prebivališta [adresa] u podstanarskom stanu u kući na toj adresi, najam plaća prema iskazu mjesečno 350,00 EUR. Mjesečni režijski troškovi su mu oko 50,00ak EUR, tj. nisu veliki jer je puno izvan kuće jer radi. Živi sam , zaposlen je kao skladištar u firmi Drvona, u [adresa]. Mjesečna neto plaća mu je 1.100,00 EUR. Drugih primanja osim plaće nema. Prima dječji doplatak za djecu 80,00 EUR mjesečno za oboje. Prema iskazu nema u vlasništvu nekretnina. Prema potvrdi ovog suda, zemljišnoknjižnog odjela u [adresa] od 7.11.2024. isti nije upisan kao vlasnik nekretnina na području nadležnosti toga zk odjela. Prema iskazu isti ima u vlasništvu kombi i dva tri skutera na njegovo ime. Druge djece osim dvoje zajedničke mal. djece nema i jedino njih ima zakonsku obvezu uzdržavati. Kreditnih obveza nema. Njegovo radno vrijeme je od 7-15h jedan tjedan, a drugi tjedan od 11- 18h. Svaka druga subota mu je radna. Nedjeljom ne radi. Sud je dopisom od 14.10.2024. od Stalne službe u Trogiru, ZK odjel zatražio da za stranke dostave podatke vode li se stranke kao vlasnici nekretnina na području tog zk odjela. U vezi s tim se dalje utvrđuje da je Stalna služba Trogir, ZK odjel 22.11.2024. dostavio potvrde datirane sa 7.11.2024., kojima se potvrđuje da tužiteljica i tuženik nisu upisani kao vlasnici nekretnina na području nadležnosti tog ZK odjela.

41. Kako je majka ostala pri zahtjevu da otac djece doprinosi mjesečno za sina 223,46 Eur te za kćer 203,15 Eur mjesečno a otac se s tim zahtjevima majke slaže, to proizlazi da takvim zahtjevom majka potvrđuje da materijalne potrebe kako mal. sina tako i mal. kćeri mogu biti zadovoljene sa navedenim mjesečnim iznosima koje je zatražila za svako dijete od oca. Sud je pri tome imao u vidu aktualnu životnu dob svakog od dvoje mal. djece odnosno da sin vrlo skoro postaje punoljetan, uzete su u obzir njegove potrebe za obrazovanjem , sada u trećem razredu srednje škole, te mu je potrebna prehrana, odjeća, obuća, higijenske i školske potrepštine, treniranje. Glede mal. kćeri sud je uzeo u obzir i njene potrebe za obrazovanjem u osnovnoj školi u kojoj pohađa 4.razred te da je i njoj potrebna prehrana, odjeća, obuća, higijenske i školske potrepštine te da aktualno nema izvannastavnih aktivnosti. Sud je dalje uzeo u obzir da se i na mal. djecu odnose troškovi režija u vezi stanovanja s majkom u podstanarskom stanu. Uzeto je u obzir da su oboje djece zdravi i po tom pitanju nema povećanih potreba. Uzeto je u obzir da se materijalne potrebe djece odnose, prema čl.311.st.1.Obz-a i na troškove odgoja, skrbi o zdravlju djece. S druge strane sud je imao u vidu da su mjesečna primanja oca mal. djece prema neosporenim izjavama istoga aktualno 1.110,00 Eur mjesečno neto, da je podstanar i da mu je mjesečna najamnina 350,00 Eur i režije oko 50,00 Eur . Uzeto je u obzir da on nema druge djece osim dvoje mal. djece stranaka i da jedino njih ima zakonsku obvezu uzdržavati, da isti nema nekretnina u vlasništvu ni kreditnih obveza

42. Obzirom na presuđene mjesečne iznose uzdržavanja za oboje mal. djece, u vezi kojih su se i same stranke sporazumjele, sud nema razloga takav dogovor ne prihvatiti jer očito odgovara obiteljskim okolnostima i materijalne potrebe djece, koje su naprijed navedene i utvrđene, mogu biti zadovoljene sa mjesečnim novčanim doprinosom oca za mal. sina u iznosu od 223,46 Eur i za mal. kćer u iznosu od 203,15 eur mjesečno. Za ranije razdoblje od 01.siječnja 2026. sud je imao u vidu da je otac prema izjašnjenju majke doprinosio za ukupnim mjesečnim iznosom za oboje djece zatražene mjesečne iznose za svako dijete i uz to davao dječji doplatak za djecu.

43. Roditelj s kojim mal. djeca stanuju, u ovom slučaju majka, svoj udio u obvezi uzdržavanja mal. djece ispunjava kroz svakodnevnu skrb o mal. djeci a ukupne materijalne potrebe djeteta se određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja, u ovom slučaju oca. To pravilo se izvodi i iz čl. 27. Konvencije o pravima djeteta (NN – Međunarodni ugovori 12/93 i 20/97) kojim je djetetu priznato pravo na životni standard.

44. Predlagatelj ad.2, otac mal.djece je svoju obvezu dužan podmirivati u vrijeme i na način kako je navedeno u izreci presude. Za zakašnjenja u plaćanju, presuđene su zakonske zatezne kamate od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl.29.Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/21, 156/22, 155/23- dalje ZOO).

45. Sukladno konačnom sporazumu stranaka, kao i pozivom na odredbu čl. 366.st.l. Obiteljskog zakona, odlučeno je svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

U Splitu, 13. veljače 2026.

S U D A C

DIJANA SELAK

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, za Županijski sud, u pet primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

DNA:

-punomoćniku predlagateljice ad.1.

-punomoćniku predlagatelja ad.2

-posebnom skrbniku mal. djece

-HZZSR, PU Trogir, po pravomoćnosti

-matičnom uredu, po pravomoćnosti