Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-211/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Milene Vukelić Margan predsjednice vijeća, Helene Vlahov Kozomara članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ingrid Bučković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Sinja, Dragašev prolaz 24, OIB: 03210055420, zastupanog po punomoćniku Borisu Majiću, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivicu Parlovu, odvjetnik iz Splita, radi isplate, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj P-3701/2020-19 od 29. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, poslovni broj P-3701/2020-19 od 29. studenog 2024. u točkama I. i III izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I. izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 92.382,13 eura sa zateznim kamatama po stopi i s tijekom kako je pobliže navedeno u izreci te presude.

2. U točki II. izreke odbijen je kao neosnovan dio zahtjeva tužitelja za isplatu iznosa od 1.863,07 eura sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 10. ožujka 2020. do isplate.

3. U točki IIII. izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 3.831,81 eur sa zateznom kamatom po stopi i s tijekom kako je pobliže navedeno u izreci te presude.

4. Protiv te presude žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

5. U žalbi navodi da osnova isplate koju je tužitelj izvršio prema tuženiku nije presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-7789/2015 već je to "Sporazum o isplati i prijeboju međusobnih potraživanja" i pripadajuća "Izjava o prijeboju" (13. ožujka 2017.) proizašla iz istog Sporazuma. S obzirom da je navedeni Sporazum po kome je tuženik isplaćen i dalje na snazi, tužbu je valjalo odbiti. Navodi da tužitelj dopisom od 9. ožujka 2020. nije raskinuo predmetni Sporazum ili na bilo koji drugi način stavio izvan snage tako da osnova (Sporazum) isplate predmetnog iznosa i dalje je na snazi i nije otpala. Navodi da ukidanjem presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 7789/2015 od 21. srpnja 2016. nije po sili zakona prestao važiti pravni posao – Sporazum, i sve dok ga jedna od stranaka ne raskine, što ovdje nije slučaj. Također da je sud odbio prijedlog tuženika za prekid postupka, međutim, isto nije obrazložio. Smatra da je ishod postupka koji se ranije vodio pod poslovnim brojem P-7789/2015 od prethodnog značenja za odluku u ovoj pravnoj stvari.

6. Predlaže pobijanu presudu preinačiti na način da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. Žalba nije osnovana.

9. Pozivajući se na bitnu povredu odredaba parničnog postupka tuženik u žalbi ne obrazlaže u čemu bi se ostvario taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijane presude nije počinjena nijedna od tih povreda.

10. U provedenom postupku je utvrđeno:

-da je presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-7789/2015 od 21. srpnja 2016., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 3240/2016 od 12. siječnja 2017., naloženo tužitelju Gradu Sinju (u tom postupku u svojstvu tuženika) isplatiti tuženiku GS (u tom postupku u svojstvu tužitelja) iznos od 234.800,00 kn sa zateznim kamatama koje teku od 1. ožujka 2002. do isplate,

-da su stranke nakon pravomoćnog okončanja parnice poslovni broj P- 7789/2015 dana 13. ožujka 2017. zaključile pisani sporazum o isplati i prijeboju dijela međusobnih potraživanja čiji sastavni dio je pisana izjava o prijeboju (kompenzacija) od 13. ožujka 2017. (dalje Sporazum), da su predmetnim sporazumom od 13. ožujka 2017. stranke utvrdile da GS temeljem pravomoćnih sudskih odluka iz parnice poslovni broj P-7789/2015 ima dospjelu novčanu tražbinu prema Gradu Sinju koja na dan 15. ožujka 2017. iznosi 710.090,49 kn (i to glavnica 234.800,00 kn i zatezna kamata 475.290,49 kn), dok Grad Sinj ima dospjelu novčanu tražbinu prema GS temeljem nepodmirenih komunalnih obveza na dan 15. ožujka 2017. ukupno 14.037,31 kn,

-da su predmetnim Sporazumom od 13. ožujka 2017. stranke izvršile prijeboj dospjelih međusobnih tražbina,

-da su predmetnim Sporazumom stranke utvrdile da je nakon izvršenog prijeboja Grad Sinj dužan isplatiti tuženiku iznos od 696.053,18 kn,

-da je Grad Sinj dana 15. ožujka 2017. isplatio tuženiku iznos od 696.053,18 kn,

-da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x- 524/2017-2 od 6. srpnja 2019. prihvaćena revizija Grada Sinja (u toj parnici u svojstvu tuženika) i ukinuta je u cijelosti presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž- 3240/2016 od 12. siječnja 2017., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž- 3240/2016 od 27. veljače 2017. i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 7789/2015 od 21. srpnja 2016. te predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje,

-da je predmetno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske uručeno GS dana 10. siječnja 2020. te dana 17. prosinca 2019. tuženicima u tom predmetu

Aeroklubu Sinj i Gradu Sinju,

-da se ponovljeni postupak vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem P-5777/2019 u kojem je donesena nepravomoćna presuda poslovni broj P-

577/2019-37 od 22. ožujka 2024.,

-da je nakon donošenja predmetne nepravomoćne presude u predmetu P- 5777/2019 Grad Sinj 9. travnja 2024. podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštenog roka za žalbu protiv presude zajedno sa žalbom,

-da je rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-577/2019-42 od 18. lipnja 2024. kojom je odbijen kao neosnovan prijedlog Grada Sinja za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka ukinuto rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-2083/2024 od 23. rujna 2024. i predmet vraćen na ponovan postupak,

-da je u ponovljenom postupku rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-577/2019-49 od 8. listopada 2024. ispravljenim rješenjem poslovni broj P-577/2019- 50 od 11. listopada 2024., ponovno odbijen kao neosnovan prijedlog Grada Sinja za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja roka za žalbu protiv presude te je Grad Sinj protiv tog rješenja izjavio žalbu povodom koje nije donesena drugostupanjska odluka,

-da je tužitelj dopisom od 9. ožujka 2020. poslanim preporučenom pošiljkom s povratnicom od tuženika zahtijevao isplatu iznosa od 710.090,49 kn, a kojem zahtjevu tuženik nije udovoljio.

11. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je ocijenio da je tuženik obvezan vratiti tužitelju isplaćeni iznos od 92.382,13 eura po osnovi stjecanja bez osnove. Navedeno shvaćanje temeljio je na činjenici da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x-534/2017-2 od 16. srpnja 2019. ukinuta presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-3240/2016 od 12. siječnja 2017. i presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-7789/2015. od 21. srpnja 2016., a koja prvostupanjska presuda je pravna osnova na temelju koje je izvršeno plaćanje.

12. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo.

13. Naime, odredbom čl. 213. st. 1. toč. 1. ZPP-a propisano je da će sud odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12. ZPP-a).

14. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilnom primjenom ove zakonske odredbe ocijenio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za prekid postupka jer odluka o sporu koja se vodi kod Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-777/2019 ne predstavlja prethodno pitanje za pravilno odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, budući da je u ovom postupku nesporno da je ukidanjem pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-7789/2015 od 21. srpnja 2016. rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-534/2017 od 16. srpnja 2019. otpala osnova temeljem koje je tuženiku isplaćena utužena novčana tražbina vraćanje koje tužitelj zahtijeva po pravilima o stjecanju bez osnove. Nova presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev, ovdje tuženika, predstavlja novu samostalnu osnovu na temelju koje će ovdje tužitelj biti dužan tuženiku namiriti tražbinu u skladu s novom presudom, ukoliko postane pravomoćna.

15. Odredbom čl. 1111. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 45/21, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje ZOO) propisano je kada dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće nadoknaditi vrijednost postignute koristi.

16. Odredbom čl. 1111. st. 3. ZOO-a propisano je da obveza vraćanja, odnosno naknada vrijednosti nastaje kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala.

17. Dakle, stjecanje bez osnove postoji i u slučaju kada je u vrijeme ispunjenja činidbe postojala valjana pravna osnova, ali je ista kasnije otpala. Stoga zahtjev za povrat postoji uvijek kad ne postoji pravna osnova za određeno ispunjenje.

18. U konkretnom slučaju kada je Vrhovni sud Republike Hrvatske ukinuo navedene presude nižih sudova, znači i ispravu na temelju koje je ovdje tuženiku izvršena isplata, tada je prestala pravna osnova za takvo stjecanje zbog čega je osnovan zahtjev tužitelja za vraćanje onoga što je stečeno na strani tuženika jer presuda, na temelju koje je došlo i samo stjecanje na strani tuženika provedeno, ukinuta.

19. Sama činjenica da između istih stranaka traje postupak povodom zahtjeva za isplatu, što je bio i činjenični temelj na kojem se temelji ranija, sada ukinuta presuda, nema značaj za drugačiju odluku u ovom predmetu.

20. Pravilna je odluka suda prvog stupnja i u odnosu na zatezne kamate jer se ista temelji na odredbama čl. 1115. i 1117. st. 2. ZOO-a prema kojima kad se vraća ono što je stečeno bez osnove mora se platiti i kamata i to ako je stjecatelj nesavjestan od dana stjecanja, inače od dana podnošenja zahtjeva.

21. Kako je do prijenosa novčanih sredstava došlo na temelju, tada pravomoćne i ovršne presude, tuženik je prema pravilnoj ocjeni suda prvog stupnja u trenutku stjecanja bio savjestan i tek podnošenjem zahtjeva 9. ožujka 2020., odnosno prvi slijedeći dan 10. ožujka 2020. stekli su se uvjeti za početak tijeka zateznih kamata.

22. U odgovoru na žalbene navode tuženika treba reći da Sporazum o isplati i prijeboju djela međusobnih potraživanja ne stvara novu pravnu osnovu za naplatu ili isplatu, već je način prestanka postojećih obveza tužitelja i tuženika međusobnim obračunom tražbina.

23. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tuženika, odbiti kao neosnovanu i presudu suda prvog stupnja potvrditi u točki I i III izreke, a kako je odlučeno u izreci ove presude pozivom na odredbu iz čl. 368. st. 1. ZPP-a.

24. Presuda suda prvog stupnja u točki II izreke kao nepobijana ostaje neizmijenjena.

U Rijeci 13. veljače 2026.

Predsjednica vijeća

Milena Vukelić Margan