Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž-5/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Marijane Žulj Jakovljević, kao predsjednika vijeća, Vesne Vrkić Perak, kao suca izvjestitelja i Ane Bosančić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Jasna Detelj Marković, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, kojeg zastupa punomoćnik NĐ, zaposlenica tuženika, radi naknade štete, a odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, broj: Pn-80/2022-32 od 3. listopada 2023., na sjednici vijeća od 13. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja odbija se kao neosnovana te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Sesvetama, broj: Pn-80/2022-32 od 3. listopada 2023., potvrđuje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužitelj sa zahtjevom za isplatom iznosa od 70.000,00 kuna/9.290,60 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 28. kolovoza 2018. do isplate.
2. Tužitelj je po punomoćniku u zakonskom roku podnio žalbu protiv navedene presude zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05. i 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - nadalje: ZPP).
Predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu kao osnovanu i preinačiti pobijanu presudu na način da sud usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, ili podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. U odgovoru na žalbu tuženik navodi da je žalba tužitelja u cijelosti neosnovana, pa predlaže istu odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba tužitelja nije osnovana.
5. Razmatrajući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio te žalbene navode tužitelja i odgovor na žalbu tuženika, ovaj sud smatra kako ta odluka nema nedostataka zbog kojih se ne može valjano pravno ispitati, niti su njome povrijeđene odredbe o postupku na koje ovaj sud u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.
Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer protivno navodima u žalbi presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, a ovaj sud ne nalazi da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku niti tonskih snimki i samih tih isprava i zapisnika. Prvostupanjski sud je dao jasne i argumentirane razloge obrazlažući neosnovanost tužbenog zahtjeva, a što je doveo u kontekst s provedenim dokazima. Prvostupanjska presuda donesena je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a što je sukladno odredbi članka 8. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati naknadu neimovinske štete u iznosu od 70.000,00 kuna/9.290,60 EUR-a zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, a zbog povrede prava osobnosti, odnosno ugleda, časti, dostojanstva, osobnog i obiteljskog života, prouzročene od strane tuženika radi emitiranog priloga u televizijskoj emisiji „Labirint“ prikazanoj na HRT-u 28. svibnja 2018. (odredbe članka 21. i članka 22. Zakona o medijima – „Narodne novine“ broj: 59/04., 84/11. i 81/13. - nastavno ZM).
7. Nakon provedenog postupka prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer smatra da u konkretnom slučaju postoje pretpostavke za oslobođenje od odgovornosti tuženika prema odredbi članka 21. stavak 4. alineja 3. ZM-a.
7.1. U smislu odredbe članka 21. stavak 4. alineja 3. ZM-a nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima, između ostaloga, ako je informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri.
8. Prema stavu ovoga suda, protivno navodima u žalbi pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj u ovom postupku nije dokazao protupravno postupanje tuženika, odnosno postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu tuženika, dok je tuženik dokazao postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za objavljene informacije o tužitelju u konkretnom slučaju, a sve u smislu odredbe članka 21. stavak 6. u vezi s stavkom 3. toga članka ZM-a.
8.1. Naime, tužitelj u tužbi, kao i u žalbi navodi da tuženik u spornom prilogu nije naveo potpune informacije jer nije emitirao dio tužiteljevog intervjua u kojem je tužitelj naveo da mu je Općinski sud u Zadru rješenje o odbačaju žalbe poslodavca dostavio 11 mjeseci nakon što je taj sud žalbu odbacio, da je odmah po saznanju za taj odbačaj pokrenuo ovrhu radi vraćanja gospodina Đ na posao i da je isti sud odluku povodom tog prijedloga za ovrhu donio tek godinu i pol nakon podnošenja ovršnog prijedloga. Nadalje, ističe da je za sporni prilog dao izjavu reporterima u svom uredu i da je govorio 30 minuta detaljno objašnjavajući što se dogodilo, a da u prilogu nije ni pet posto od onoga što je on rekao kao i da sve bitno što je on rekao nije ušlo u reportažu.
8.2. Međutim, kako pravilno u obrazloženju presude navodi prvostupanjski sud uobičajeno je da se u televizijskom prilogu ne objavljuje cijela izjava pojedine osobe, pogotovo ako je trajala 30 minuta kako to tvrdi tužitelj, već se objavljuju samo dijelovi koji su prema ocjeni autora bitni za temu priloga, no tužitelj je dužan dokazati da su dijelovi njegove izjave objavljeni tako da se njega prikaže kao krivca što on nije dokazao.
8.3. Ono što je bitno i na što naglasak stavlja i prvostupanjski sud jest da je u spornom prilogu objavljeno da je gospodin Đ uspio u radnom sporu i dobio presudu za vraćanje na posao, da je protiv te presude izjavljena žalba, da je ta žalba odbačena za što je tužitelj kao punomoćnik gospodina Đ saznao tek u ožujku 2013. i da je tada pokrenuo ovrhu radi vraćanja na posao, a što su nesporno točne informacije. Među strankama nije sporno ni da je ..., inače poslodavac gospodina Đ, otišao u stečaj, a objavljeno je i da je disciplinsko tijelo ... utvrdilo da tužitelj nije povrijedio dužnost i ugled odvjetništva što su također točne informacije.
Stoga, prema mišljenju ovoga suda pravilno zaključuje prvostupanjski sud da su u spornom prilogu objavljene točne i potpune informacije, a dojmovi koje o tužitelju u prilogu iznose gospodin Đ i njegova supruga predstavljaju samo njihovo osobno mišljenje o tužitelju, a ne informacije.
9. Uvažavajući navedeno ovaj sud smatra da je novinarka tuženika napravila televizijski prilog na način da je prenijela informacije do kojih je došla, a koje su utemeljene na činjenicama za koje je imala osnovan razlog povjerovati da su točne i poduzela je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti zbog čega tuženik nije odgovoran za štetu koju je eventualno tužitelj pretrpio objavom spornih informacija u televizijskom prilogu, a i smislu odredbe članka 21. stavak 4. alineja 3. ZM-a.
9.1. Stoga, u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke propisane člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.,114/22. i 156/22. - u nastavku teksta: ZOO) koje bi opravdavale dosuđenje pravične novčane naknade štete tužitelju.
10. Kako prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu nije povrijedio odredbe parničnog postupka, pravilno je utvrdio sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke i pravilno primijenio materijalno pravo valjalo je žalbu tuženika primjenom odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
Vukovar, 13. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Marijana Žulj Jakovljević
