Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-25/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog Luciji Lasić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja: 1) VRR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2) VR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Dijana Juriša, odvjetnica iz Zagreba, protiv protustranke IR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Jelavić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jelavić & partneri j.t.d. iz Zagreba, uz sudjelovanje mlt. IRR, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. ŽRR, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ostvarivanja osobnih odnosa, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob- 1929/2022-34 od 21. listopada 2025., 13. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1929/2022-34 od 21. listopada 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja kojim su tražili da sud odredi način ostvarivanja osobnih odnosa predlagatelja sa unukama, mlt. IRR i mlt. ŽRR.

2. Protiv tog rješenja žale se predlagatelji zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u nastavku ZPP) koji se primjenjuje po odredbi članka 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - u nastavku ObZ) i članka 43. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odrede osobni odnosi između mlt. djece i predlagatelja prema njihovom prijedlogu, a podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Spis je na odlučivanje ovom sudu po žalbi dostavljen 10. veljače 2026.

5. Žalba je osnovana zbog sljedećih razloga.

6. Predmet ovog postupka je prijedlog žalitelja za određivanje dinamike održavanja osobnih odnosa sa unukama.

7. Odmah na početku treba primijetiti kako spisu ne prileži rješenje o postavljanju posebne skrbnice mlt. ŽRR, jer se rješenje od 18. listopada 2022. priloženo na listu 72 spisa odnosi isključivo na zastupanje mlt. IRR, pa je nužno taj nedostatak ispraviti po odredbi članka 83. stavka 2. ZPP povezano sa člankom 240. ObZ.

8. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenje proizlazi kako je prvostupanjski sud odbio prijedlog predlagatelja jer su djevojčice, starosti petnaest i dvanaest godina, zbog kompleksne obiteljske situacije i razvoda roditelja, baku i djeda po ocu (predlagatelje) zadnji put vidjele 2018. i od tada nemaju nikakav kontakt. Dalje sud navodi kako su djevojčice u bolničkom praćenu Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež kontinuirano od 2019., a od srpnja 2023. u praćenju su psihijatrijske ambulante, a psihijatrica navodi kako djevojčice dobro funkcioniraju u školi i u okviru obitelji u kojoj su majka i baka po majci, te da se radi o dragim i toplim djevojčicama koje u antipaciji mogućnosti viđanja sa ocem i njegovom obitelji donose osjećaj straha i tjeskobe, te je potrebno praćenje po dječjem psihologu i adolescentnom psihijatru radi pružanja suporta budući su prošle traumatsko iskustvo. Stoga sud prvog stupnja smatra kako u takvoj situaciji, kada djevojčice na jasan i nedvojben način odbijaju bilo kakav kontakt sa djedom i bakom po ocu, a sam stručni tim nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad navodi kako je jedini mogući način ostvarivanja osobnih odnosa pod nadzorom, ali zbog kompleksne obiteljske situacije i otpora djece je upitna realizacija istih, inzistiranje na ovakvim prisilnim odnosima mlt. djevojčica sa djedom i bakom u ovome trenutku ne bi bilo u njihovom interesu.

9. Navedeno stajalište prvostupanjskog suda ne može se prihvatiti zbog slijedećih razloga.

10. U ovom postupku, koji je pokrenut još 30. rujna 2022., prvostupanjski je sud dva puta zatražio nalaz i mišljenje nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koji nalazi su i dostavljeni (13. prosinca 2022., a potom i 28. listopada 2024.), a iz kojih nalaza proizlazi:

- da je protustranka IR bila u braku sa sinom predlagatelja GRR, u kojem braku su rođene djevojčice, mlt. ŽRR i mlt. IRR, obitelj je živjela u [adresa], Bosna i Hercegovina, a brak je razveden 5. lipnja 2018. presudom Općinskog suda u Mostaru,

- da je tijekom brakorazvodnog postupka bilo provedeno vještačenje oba roditelja i djece, a pravomoćnom presudom je određeno da djevojčice nakon razvoda žive s majkom uz održavanje osobnih odnosa s ocem u širokom obimu, te da roditelji zajedno brinu o zdravlju djece, školovanju, upravljanju dječjom imovinom i odlučuju o svim značajnim pitanjima, o čemu je majka dužna obavještavati oca,

- da je nekoliko mjeseci nakon razvoda majka (protustranka u ovom postupku) prijavila oca djevojčica zbog sumnje da je seksualno zlostavljao mlt. ŽRR, te je zbog toga protiv oca pokrenuta istraga u studenome 2018. koja je obustavljena zbog nedostatka dokaza u veljači 2019.,

- da je tijekom istrage ocu izrečena mjera zabrane približavanja djeci, da su djeca i roditelji vještačeni za potrebe istrage, te da se u vještačkom nalazu među ostalim navodi kako se kod majke IR ne može isključiti postojanje sklonosti ka manipulaciji prema djeci u pravcu postizanja vlastitih ciljeva,

- da je protustranka sa djecom u svibnju 2019. doselila u Zagreb, te cijeli slučaj prijavila hrvatskim institucijama, ali sumnje u fizičko i spolno zlostavljanje djevojčice provedenom multidisciplinarnom obradom djevojčica nisu potvrđene,

- da protustranka iznosi sumnje u objektivnost navedenog nalaza, a nakon nekog vremena počinje iznositi sumnje da je otac tijekom zajedničkog života seksualno zlostavljao i mlt. IRR,

- da od 2018. izostaje kontakt djece s ocem, kao i kontakt djevojčica sa predlagateljima,

- da je od nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad majci (protustranci) izrečena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi koja je trajala od 10. kolovoza 2020. do 10. kolovoza 2021.,

- da je zbog protupravnog odvođenja mlt. djevojčica iz [adresa] izrečena mjera zabrane odlazaka mlt. ŽRR i mlt. IRR izvan područja Grada Zagreba,

- da je pravomoćnim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u postupku međunarodne otmice djeteta, majci (protustranci) naloženo da osobno vrati nezakonito zadržanu djecu, mlt. ŽRR i mlt. IRR, u [adresa], a majka po tom rješenju nije postupila,

- da je protiv naprijed navedene odluke majka podnijela ustavnu tužbu koja je odbijena odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 15. veljače 2022. uz, među ostalim, zaključak Ustavnog suda kako su pri donošenju tog rješenja sudovi pravilno vodili računa o najboljim interesima mlt. djece, te pravilno ocijenili i okolnosti da djeca nisu bila izložena obiteljskom nasilju od strane oca,

- da je otac djevojčica pokrenuo postupak ovrhe radi povratka djece u [adresa], ali je njegov prijedlog u konačnici pravomoćno odbijen odlukom Županijskog suda u

Varaždinu od 3. srpnja 2023.,

- da je pravomoćnom presudom Kantonalno/Županijskog suda u Mostaru od 8. lipnja 2022. koja je potvrđena presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-564/2022-5 od 27. listopada 2022., pravomoćne 23. studenoga 2022. naložen adaptacijski proces koji se ima odigrati u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, te je predviđeno da se organizira šest susreta tijekom kojih bi se djeca, uz nazočnost stručnog tima Zavoda, susrela s ocem, a istom presudom je određeno da će se nakon isteka adaptacijskog perioda osobni odnosi i neposredni kontakti između oca i maloljetnih kćeri ostvarivati telefonskim putem i neposredno u terminima kako je određeno tom presudom,

- da je sukladno naprijed navedenoj presudi u svibnju 2023. provedeno četverotjedno pripremno razdoblje u kojem je psiholog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Trešnjevka, jednom tjedno razgovarao sa djevojčicama s ciljem uspostave povjerenja između djece i članova stručnog tima, te je tijekom tog pripremnog razdoblja djevojčicama u nekoliko navrata objašnjeno iz kojeg razloga dolaze na razgovor, gdje će se i u čijoj nazočnosti odvijati adaptacijski period, te da će se susreti s ocem organizirati samo uz njihov pristanak, ali se po završetku pripremnog perioda doima kako nije izvjesno da će djevojčice pristati na susret s ocem,

- da su daljnje radnje vezano uz adaptacijski period započete u travnju 2024., a 1. listopada 2024. izvješće o tijeku adaptacijskog procesa dostavljeno je Centru za socijalni rad Mostar, roditeljima djevojčica i pravobraniteljici za djecu koja prati postupanje u ovoj obitelji,

- da je riječ o obitelji u kojoj su odnosi roditelja trajno i doima se nepovratno narušeni jer majka komunikaciju s ocem kategorički odbija, kao što ne prihvaća niti obvezu da roditelji razmjenjuju informacije o djeci,

- da je rješenjem nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 22. srpnja 2024. roditeljima izrečena mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djevojčicama, s ciljem praćenja obiteljskih prilika, zaštite prava i interesa djece, stručne i savjetodavne pomoći roditeljima, te potpore djeci u odnosu na kompleksnu obiteljsku situaciju,

- da je majka u najvećoj mjeri doprinijela postojećoj obiteljskoj dinamici u kojoj je uloga oca, unatoč zajedničkoj roditeljskoj skrbi, svedena na plaćanje uzdržavanja i informiranje o djeci preko službi koje su uključene u život djece,

- da majka umanjuje važnost uloge oca u životu djece, u komunikaciji ne može navesti niti jednu prednost ili pozitivan učinak koji bi za zdrav psihofizički razvoj imala ponovna uspostava kontakta s ocem, na oca prebacuje krivnju zbog pravnih ograničenja koja djeca imaju uslijed situacije nastale njihovim protupravnim odvođenjem iz Bosne i Hercegovine, oca djevojčica doživljava kao zlostavljača i tako ga prezentira pred nadležnim službama iako isti nikada nije pravomoćno osuđen za obiteljsko nasilje,

- da je majka presudom Općinskog suda u Mostaru od 31. svibnja 2023. proglašena krivom jer je "malodobnu djecu odvela u inozemstvo i time spriječila da budu sa osobom koja na to ima pravo i onemogućila izvršenje izvršne sudske odluke o staranju prema malodobnom djetetu, čime je počinila produljeno kazneno djelo oduzimanja djeteta ili maloljetnika iz članka 217. stavak 2., u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine" te je osuđena na uvjetnu osudu od sedam mjeseci zatvora, s rokom kušnje od godinu dana,

- da majka svoj izrazito tvrdokorni i nepromjenjivi stav o ocu djece prenosi na djecu, a tijekom adaptacijskog procesa je svojim ponašanjem (difamiranjem stručnjaka nadležnih za postupanje u njenoj obitelji, višekratnim iznošenjem obiteljske dinamike u medije, pritužbama na razne instance) otežavala taj proces i jasno dala do znanja da sa provedbom nije suglasna iako opetovano verbalizira o svojim postupcima kao zaštiti najboljeg interesa djece, pa je suradnja majke samo načelna, formalna i minimalna,

- da kod predlagatelja, bake i djeda po ocu mlt. djece, nakon provedenog razgovora i psihologijskog testiranja, nisu nađene indikacije psihopatoloških odstupanja, niti druge osobine ili obrasci mišljenja i ponašanja koji bi bili kontraindikativni za kvalitetno ostvarivanje kontakta s djevojčicama, isti se doimaju motiviranima i verbaliziraju želju za ponovnom uspostavom kontakta s unukama, te su spremni prilagoditi se i dolaziti u Zagreb radi viđanja,

- da djevojčice u iskazima pred psihologom i socijalnim radnikom Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 10. studenoga 2022. odbijaju bilo kakav kontakt s djedom i bakom po ocu, navode niz događaja i neugodnih iskustava, ali i da je primjetna nekonzistentnost u njihovim iskazima, te je uočljivo kako djeca samoinicijativno i nevezano uz prethodni tijek razgovora navode iste argumente i događaje koje je i majka navela u ranijoj komunikaciji, koristeći slične formulacije,

- da su djevojčice sa bakom i djedom po ocu do razvoda braka roditelja imale obimom i sadržajem natprosječne kontakte i blizak odnos.

11. Prema mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 13. prosinca 2022., u tom trenutku, s obzirom na evidentni otpor djevojčica prema ostvarivanju osobnih odnosa s djedom i bakom po ocu, nije u interesu mlt. ŽRR i mlt. IRR da se odrede osobni odnosi s predlagateljima. Međutim, to mišljenje je korigirano mišljenjem od 21. listopada 2024. (dostavljenim sudu 28. listopada 2024.) po kojem su osobni odnosi s bakom i djedom po ocu indicirani ukoliko bi se isti odvijali pod nadzorom, odnosno uz intervenciju i vodstvo stručnjaka, dok je u protivnom, obzirom na otpor djece i majke prema njihovom ostvarivanju, upitna realizacija takvih odnosa.

12. S pravom žalitelji u žalbi ističu kako je kod takvog mišljenja nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda po kojem je ta ustanova suglasna sa stajalištem kako određivanje osobnih odnosa bake i djeda po ocu sa mlt. djecom ne bi bilo u njihovom interesu.

13. Osim toga, sve i da ne postoji ranije uočeni nedostatak u zastupanju mlt. ŽRR, za sada se ne može nedvojbeno prihvatiti zaključak po kojem je manifestirani opor djevojčica određivanju osobnih odnosa sa bakom i djedom po ocu izraz njihove volje, a ne nametnuti obrazac reagiranja koji bi bio posljedica manipulativnog postupanja majke koje se spominje tijekom cijelog ovog postupka a posebno je naglašeno u spisu priloženoj i pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1130/20-4 od 1. srpnja 2020.

14. S tim povezano nameće se pitanje za koje prošlo traumatsko iskustvo se pruža suport mlt. djeci ako su djeca još uvijek izložena traumi činjenicom da su faktički kroz cijelo razdoblje od nezakonitog odvođenja iz Bosne i Hercegovine do danas izložena isključivo utjecaju majke i majčine obitelji, uz, u postupku koji se pred prvostupanjskim sudom vodio radi međunarodne otmice djece, utvrđenu manipulaciju majke s ciljem ocrnjivanja njihovog oca. Manipulacija djecom je oblik psihičkog zlostavljanja, a na postojanje takvog zlostavljanja upućuje i nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, pa s pravom žalitelji u žalbi ukazuju kako je potrebno ispitati je li u konkretnom slučaju potrebno primijeniti strože mjere obiteljskopravne zaštite djevojčica od onih koje su do sada izricane, prvo one koje su u nadležnosti Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a zatim i one čije izricanje ta ustanova može zatražiti pred sudom.

15. Prema članku 120. stavku 1. ObZ ostvarivanje osobnih odnosa djece sa bakom i djedom je obostrano pravo, pa u situaciji kada kod predlagatelja nisu prisutne indikacije psihopatoloških odstupanja, niti druge osobine ili obrasci mišljenja i ponašanja koji bi bili kontraindikativni za kvalitetno ostvarivanje kontakta s mlt. djecom, ovaj sud ne može prihvatiti da bi ostvarivanje tog prava bilo u suprotnosti s interesima mlt. djece u smislu stavka 4. istog članka ObZ. Naprotiv, ovaj sud smatra kako je uspostava kontakta djece sa bakom i djedom po ocu poželjan način da se djeci omogući preispitivanje mišljenja o obitelji uvjetovanog majčinim postupcima.

16. Pitanje stvarne realizacije tih odnosa zbog izraženog otpora djece, koji otpor nema uporište u postupcima predlagatelja, spada u domenu provedbe sudske odluke i postupanja protustranke koja je po odredbi članka 120. stavka 3. ObZ dužna djeci omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobama koje imaju na to pravo te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa s djecom. Suprotno ponašanje protustranke daje predlagateljima, među ostalim, i pravo na naknadu štete po odredbi članka 126. ObZ.

17. Dakako da je razdoblje u kojem djevojčice nisu imale nikakav kontakt s očevom obitelji nužno uzeti u obzir kod određivanja početne dinamike tih odnosa, a ObZ nema izričiti odredbu po kojoj bi se susreti bake i djeda sa djecom mogli odrediti pod nadzorom, pa za početak treba iskoristiti mogućnosti iz odredbe članka 121. ObZ po kojoj se osobni odnosi s djetetom mogu ostvarivati i neizravno korištenjem različitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i sl., te davanjem informacija u vezi s osobnim pravima djeteta. Prema stajalištu ovog suda nema zapreke da Hrvatski zavod za socijalni rad posreduje kod početnog održavanja osobnih odnosa predlagatelja sa unukama makar kroz praćenje tih odnosa u okviru eventualno izrečene mjere obiteljskopravne zaštite djece.

18. Slijedom navedenog, kako ovaj sud ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda po kojem održavanje osobnih odnosa predlagatelja s mlt. djecom nije u interesu mlt. djece, a izostao je odgovarajući prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad o dinamici tih odnosa, koja dinamika je nužno ograničena dugotrajnošću razdoblja u kojem predlagatelji nisu imali kontakt sa djevojčicama, po odredbi članka 380. točke 3) ZPP odlučeno je kao u izreci.

19. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud, vodeći pri tome računa o dugotrajnosti ovog postupak i nužnosti žurnog postupanja, najprije otkloniti nedostatak u zastupanju mlt. ŽRR, a potom i zatražiti prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad o mogućem održavanju makar i neizravnih osobnih odnosa predlagatelja s mlt. djecom, kako bi uvažavajući izložena pravna shvaćanja ovog suda donio novu odluku u ovom predmetu

Split, 13. veljače 2026.

Sutkinja

Lucija Lasić