REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P-1127/2025-81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari tužitelja-ptotutuženika (nastavno:-tužitelj) ZBOR PREBENDARA PRVOSTOLNE CRKVE ZAGREBAČKE iz [adresa], OIB:09808536894 zastupan po punomoćniku Marini Tolj odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika-protutužitelja (nastavno:-tuženik) SG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Rei Atelj odvjetnici iz [adresa] uz sudjelovanje umješača na strani tuženika DOVONO ADRIA d.o.o. iz Zagreba, Kustošijanska ulica 250, OIB:195993386575 zastupan po punomoćniku TG odvjetniku iz Odvjetničkog društva Orehovec, Vinter, Kiš, Šimunović d.o.o. iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 14. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 13. veljače 2026.

p r e s u d i o  j e :

I Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 318.534,74 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 02. srpnja 2019. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena do 31. prosinca 2023. godine, a 1. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

II Odbija se tužitelj i sa eventualno postavljenim tužbenim zahtjevom koji glasi: "1. Utvrđuje se da odredba članka 6 Ugovora o kupoprodaji nekretnina i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 20.06.2018. godine ništetna odnosno nevaljana te se ista zamjenjuje odredbom koja glasi: „Ugovorne strane utvrđuju da iznos od 318.534,74 EUR predstavlja uz iznos ugovoren u članku 3 stavku 1 dio kupoprodajne cijene za nekretnine opisane u članku 1 stavak 1 i 2 Ugovora, koji iznos se kupac obvezuje isplatiti prodavatelju na dan 01. srpnja 2019. godine.

2. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 318.534,74 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 02. srpnja 2019. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, do 31. prosinca 2023. godine, a 1. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u roku od 15 dana zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena do 31. prosinca 2023. godine, a 1. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

III Nalaže se tužitelju da tuženiku isplati iznos od 299.289,93 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. ožujka 2021. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

IV Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku prouzročen parnični trošak u iznosu od 116.275,00 eur i umješaču u iznosu od 116.275,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. veljače 2026.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovome sudu dana 4. svibnja 2021. navodi da mu tuženik duguje iznos od tadašnjih 2.400.000,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 02. srpnja 2019. godine pa do isplate, temeljem odredbe članka 6 Ugovora o kupoprodaji nekretnina i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovjerenog u uredu javnog bilježnika Alemke Gajski iz Zagreba, Mandrovićeva 17 pod brojem ovjere OV-7729/2018 od 20.06.2018. godine (u daljnjem tekstu Ugovor i Sporazum). Naime, člankom 6 stavak 3 predmetnog Ugovora i Sporazuma ugovoreno je da se ova odredba ima smatrati ugovorom o pristupanju dugu kojim tuženik pristupa obvezi društva EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. u iznosu od 2.400.000,00 kn ukoliko društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. nakon potpisa Ugovora, u roku od 15 dana po pisanom pozivu tužitelja ne isplati tužitelju navedeni iznos. Tužitelj je dopisom broj: Ur.br. 137-2018 od 02. srpnja 2018. godine pozvao društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. na ispunjenje obveze, međutim društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. nije ispunilo navedenu obvezu. Ovu obvezu nije ispunio niti tuženik temeljem Ugovora o pristupu dugu. Tužitelj je pojasnio da je prije potpisivanja Ugovora i Sporazuma s tuženikom, s društvom EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. bio suvlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška], oba k. o. [katastarska općina] te je upravljanje nekretninama bilo utvrđeno Međuvlasničkim ugovorom od 10. veljače 2014. godine. Tužitelj je odlučio prodati svoj suvlasnički dio, a pismo namjere tužitelju uputio je upravo osnivač i zakonski zastupnik društva EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. tuženik SG. Ugovorom i Sporazumom od 20. lipnja 2018. godine tužitelj i tuženik osim što su ugovorili kupoprodaju nekretnina, regulirali su prava i obveze koje su proizlazile iz Međuvlasničkog ugovora i to na način da je tuženik pristupio dugu društva EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. te se obvezao isplatiti tužitelju 2.400.000,00 kn, a sama kupoprodajna cijena je formirana s obzirom na činjenicu da je društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. izvršilo ulaganja s osnova Međuvlasničkog ugovora iz 2014. godine. Budući da je glavni dužnik, društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. prezaduženo, nekretnine su predmet postupaka ovrhe, račun u dugotrajnoj blokadi, a porezni dug je u 2020. godini iznosio 664.124,27 kn te je nemogućnost naplate od drugog dužnika više nego izvjesna, tužitelj nema interesa tužiti društvo EXPORTDRVO PROJEKTI d.o.o. Tražbina tuženika dospjela je dana 1. srpnja 2019. to tuženik ima obvezu prema tužitelju koju nije ispunio u ugovorenom roku odnosno do dana 1. srpnja 2019. godine. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 23. travnja 2024. tužitelj predlaže u cijelosti usvojiti postavljeni tužbeni zahtjev pobliže označen u izreci ove presude i odbiti istaknuti protutužbeni zahtjev uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu podneskom od 10. lipnja 2021.godine osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Naime, tužitelj u tužbi navodi da mu tuženik duguje 2.400.000,00 kn sa osnove odredbi čl. 6. Ugovora o kupoprodaji nekretnina i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini ovjerenog kod javne bilježnice Alemke Gajski dana 20. lipnja 2018. godine pod brojem OV-7729/2018 (Ugovor). Tuženik navodi da tužitelj zanemaruje činjenice koje također proizlaze iz Ugovora, da su dana 28. lipnja 2018. godine između tužitelja, kao prodavatelja i tuženika, kao kupca, sklopljen je Ugovor o kupoprodaji nekretnina i sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a predmetom kojeg ugovora je kupoprodaja nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], zemljište pod zgradom i dvorište, Tkalčićeva ulica, ukupne površine 4669 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti, i 466/2000 dijela prava građenja na navedenoj nekretnini – zgrada mješovite uporabe br. 88 sagrađena na pravu građenja osnovanom na čbr. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], površine 1945 m2, a koje pravo građenja je upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sve za kupoprodajnu cijenu u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 500.000,00 EUR, obračunato prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, čemu se dodaje i pripadajući porez na dodanu vrijednost (PDV), tj. sveukupno 625.000,00 EUR. Temeljem čl. 3. st. 1. Ugovora o kupoprodaji nekretnina ugovoreno je da se kupoprodajna cijena isplaćuje u pet jednakih obroka, od kojih svaki obrok iznosi 100.000,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV u iznosu od 25.000,00 EUR, tj. sveukupno 125.000,00 EUR, plativo u kunskoj protuvrijednosti prema gore navedenom tečaju. Prvi obrok je dospio na naplatu i plaćen je odmah po potpisu ugovora; drugi obrok dospio je na naplatu dana 1. srpnja 2019. godine, te je plaćen u cijelosti; treći dospio je na naplatu dana 1. srpnja 2020. godine, te je također plaćen u cijelosti; dok četvrti obrok dospijeva dana 1. srpnja 2021. godine, a posljednji, peti obrok, dana 1. srpnja 2022. godine. Pored navedene obveze isplate kupoprodajne cijene, tuženik je pristao i da se u Ugovor o kupoprodaji nekretnine unese odredba čl. 6., temeljem koje odredbe tuženik, kao kupac, pristupa dugu društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema Zboru prebendara, u iznosu od 2.400.000,00 kn, nastale temeljem Međuvlasničkog ugovora zaključenog između Zbora prebendara i društva Exportdrvo projekti d.o.o., te ukoliko navedeno društvo navedeni iznos ne isplati Zboru prebendara da će navedeni iznos isplatiti tuženik, kao pristupatelj dugu, vjerujući da navedena obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema Zboru prebendara uistinu i postoji . Naime, temeljem čl. 6. Ugovora o kupoprodaji nekretnina, ugovoreno je pristupanje dugu društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju u iznosu od 2.400.000,00 kn, a za kojeg se navodi da tužitelj ima temeljem Međuvlasničkog ugovora, a koje tužitelj nije dostavio uz tužbu. Navedeni Ugovor o kupoprodaji s pristupanjem navedenom dugu potpisan je od strane tužitelja i tuženika, pri čemu tuženik nije imao razloga sumnjati u postojanje navedenog duga. Uvidom u odredbe Međuvlasničkog ugovora utvrđeno je da se navedena tražbina u iznosu od 2.400.000,00 kn nigdje ne spominje niti je igdje ugovorena bilo kakva obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju, već je temeljem čl. 3 ugovoreno isključivo kako slijedi:

U odnosu na činjenice da je Zbor prebendara doprinio očuvanju centra, (plaćao režijske troškove i snosio troškove održavanja za cijeli centar u iznosu od 980.000,00 kn (slovima: devetsto osamdeset tisuća kuna), da je uplatio jamčevinu Trgovačkom sudu u iznosu od 1.500.000,00 kn prilikom dražbe na trgovačkom sudu te dao jamstvo i potporu, ugovorne strane su se sporazumjele da će Exportdrvo osigurati, u svoje ime i za svoj račun, sva dodatna sredstva i kolaterale za rekonstrukciju i puštanje u rad Academia centra, bez prava na povrat sredstava od Zbora prebendara razmjerno veličini njihovog suvlasničkog dijela, i bez povećanja svog suvlasničkog dijela. Ugovorne strane savjesno ugovaraju navedeni odnos iz prethodnog stavka kao pravičnu kompenzaciju međusobnih neevidentiranih primanja i davanja. Znači, citiranim čl. 3.1. utvrđeno je isključivo da je tužitelj uložio vlastita sredstva u ukupnom iznosu od 2.480.000,00 kn (980.000,00 kn s osnova plaćanja režijskih troškova i troškova održavanja, te 1.500.000,00 kn s osnova uplate citirane jamčevine), i to u nekretninu koje je u tom trenutku bio suvlasnik u visini od 466/2000 dijela (dakle za vlastitu nekretninu), bez ikakvog navođenja bilo kakvog prava na povrat tih sredstava, dok se je društvo Exportdrvo projekti d.o.o. obvezalo osigurati sva dodatna sredstva i kolaterale za puštanje centra u rad – s time da za ta dodatna sredstva koja će društvo Exportdrvo projekti d.o.o. osigurati neće imati pravo na povrat od Zbora prebendara u dijelu koji se odnosi na suvlasnički dio Zbora prebendara.

Tuženik navodi da iz navedene odredbe je jasna i nedvojbeno vidljiva volja i namjera ugovornih strana da su izvršenjem navedenih uplata/ulaganja ugovorne strane izjednačile svoje investicije te svoja davanja u svezi sa tom nekretninom, slijedom čega jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja s toga osnova. Isto kako je tužitelj uložio sredstva za režijske troškove i troškove održavanja te sredstva za jamčevinu, i društvo Exportdrvo projekti d.o.o. je postupilo po navedenom i ispunilo svoju obvezu te od dana sklapanja Međuvlasničkog ugovora, tj. od dana 10. veljače 2014. godine, pa do puštanja centra u rad, tj. do dana 13. prosinca 2017. godine, uložilo u uređenje centra sva potrebna sredstva za puštanje u rad, i to vlastita novčana sredstva u iznosu od cca. 5.000.000,00 EUR (slovima: pet milijuna eura).

Stavkom Međuvlasničkog ugovora (3.2.) ugovoreno je da navedeni odnos predstavlja pravičnu kompenzaciju njihovih neevidentiranih primanja i davanja! Dakle, unatoč tome što navedeni ulog tužitelja u zajedničku nekretninu u iznosu od 2.480.000,00 kn nije niti približno mjerljiv s obvezom koju je na sebe preuzelo društvo Exportdrvo projekti d.o.o. (ulog od cca. 6.000.000,00 EUR), ugovorne su strane navedeni odnos ulaganja definirale kao pravičnu kompenzaciju njihovih neevidentiranih primanja i davanja (postavlja se i pitanje i što su to neevidentirana primanja i davanja), tj. time su regulirale njihove međusobne obveze. Ulaganjem novčanih sredstava potrebnih za puštanje centra u rad od strane društva Exportdrvo projekti d.o.o. navedeno društvo je ispunilo svoju jedinu obvezu iz čl. 3. Međuvlasničkog ugovora, čime su sva prava i obveze po čl. 3. Međuvlasničkog ugovora konzumirane. S druge strane, tužitelj niti u jednom trenutku (neovisno o ispunjenju ugovorene obveze ulaganja od strane društva Exportdrvo projekti d.o.o.) nije imao pravo tražiti povrat/isplatu uloženih sredstava u iznosu od 2.480.000,00 kn te ostaje nejasno zašto to sada u ovome postupku čini kada je iz dostavljenog razvidno da dugovanje kojemu je tuženik pristupio ne postoji. Da dugovanje ne postoji razvidno je i iz poslovnih knjiga tužitelja, a koji, prema karticama koje je sam ovjerio, u svojim poslovnim knjigama ima evidentirano potraživanje u iznosu od samo 1.265.452,74 kn i to po osnovi koja ne odgovara ovo predmetnoj. Naime, navedeno potraživanje u iznosu od 1.265.452,74 kn sastoji se od:

- potraživanja u iznosu od 869.178,08 kn s osnova danih zajmova – konto 11500, temeljem Ugovora o kratkoročnom zajmu, od dana 29. lipnja 2014. godine, u iznosu od 1.500.000,00 kn, Ugovora o asignaciji, od dana 30. lipnja 2014. godine, te uplate navedenog iznosa od 1.500.000,00 kn, izvršene dana 1. srpnja 2014. godine (dakle, nekoliko mjeseci nakon sklapanja Međuvlasničkog ugovora!); pri čemu je bitno naglasiti da je od navedenog iznosa zajma vraćen iznos od 630.821,92 kn, tako da potraživanje po navedenom osnovu iznosi 869.178,08 kn;

- potraživanja u iznosu od 396.274,66 kn, s osnova potraživanja od kupaca dobara – konto 1200, sve temeljem Ugovora o zakupu garažnog prostora u poslovnom centru „Kaskade“, od dana 22. lipnja 2012. godine; Ugovora o zakupu poslovnog prostora, od dana 16. travnja 2015. godine; Ugovora o zakupu poslovnog prostora, od dana 16. travnja 2015. godine, te Ugovora o zakupu poslovnog prostora, od dana 27. ožujka 2014. godine. Dakle, potraživanja zavedena u poslovnim knjigama nemaju nikakve veze s Međuvlasničkim ugovorom od dana 10. veljače 2014. godine i iznosom od 2.480.000,00 kn koji se spominje u čl. 3. navedenog Međuvlasničkog ugovora. Da je potraživanje zavedeno u poslovnim knjigama istinito i da odgovara stvarnom stanju razvidno je iz e-mail korespondencije, od dana 26. veljače 2021. godine, između gosp. HG iz društva Mazars, računovodstva Zbora prebendara, i gđe. ČG, voditeljice računovodstva i financija društva Exportdrvo projekti d.o.o., iz koje je razvidna usklada stanja navedenih iznosa, te da upravo gosp. HG dostavlja gđi. ČG analitičke kartice u kojima se navodi potraživanje u iznosu od 869.178,08 kn, s osnova zajmova, te potraživanje u iznosu od 396.274,66 kn, s osnova potraživanja od kupaca. Dakle, tražbina koju je tužitelj imao prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. sastojala se samo u tome da je temeljem odredbe čl. 3.1. Međuvlasničkog ugovora Zbor prebendara mogao tražiti od društva Exportdrvo projekti d.o.o. ispunjenje obveze koja glasi, cit: „..da će Exportdrvo osigurati, u svoje ime i za svoj račun, sva dodatna sredstva i kolaterale za rekonstrukciju i puštanje u rad Academia centra, bez prava na povrat sredstava od Zbora prebendara razmjerno veličini njihovog suvlasničkog dijela, i bez povećanja svog suvlasničkog dijela.“, a što je navedeno društvo ispunilo u cijelosti. Niti u jednom trenutku iz navedenog Međuvlasničkog ugovora nije proizašla obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju u iznosu od 2.480.000,00 kn. Kako ne postoji obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju iz čl. 3. Međuvlasničkog ugovora, a koja bi glasila na isplatu traženog iznosa, ne postoji niti obveza tuženika prema tužitelju. Isto tako, kako pristupanje dugu nije „generalno“ već je vezano isključivo za određenu tražbinu, ne postoji niti obveza tuženika na ispunjenje tražbine tužitelja prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. u iznosu od 1.265.452,74 kn, koje potraživanje je zavedeno u poslovnim knjigama, a s osnova obveze društva društvu Exportdrvo projekti d.o.o. temeljem Ugovora o kratkoročnom zajmu, od 29. lipnja 2014. godine, te obveza nastalih temeljem više Ugovora o zakupu poslovnog prostora. Navedenim podneskom tuženik je istaknuo i protutužbeni zahtjev pobliže označen u izreci ove presude. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu prouzročenog parničnog troška te usvojiti istaknuti protutužbeni zahtjev.

3. Umješač na strani tuženika u odgovoru na tužbu u bitnom dijelu u cijelosti se pridružio navodima iz odgovora na tužbu tuženika.

3.1. Raspravnim rješenjem suda od 13.siječnja 2022. godine dozvoljeno je miješanje Dovono Adria d.o.o. u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika.

4. Presudom ovog suda posl.br. P-3685/2021 od 7. lipnja 2024. odbijen je tužitelj s tužbenim zahtjevom u cijelosti kao i sa eventualno postavljenim tužbenim zahtjevom. Točkom III izreke presude naloženo je tužitelju isplati tužitelju tuženiku isplatiti iznos od 299.289,93 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23. ožujka 2021. do isplate. Točkom IV izreke presude naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku prouzročen parnični trošak u iznosu 104.682,50 eur i umješaču u iznosu od 104.682,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. lipnja 2024. do isplate.

5. Rješenjem Županijskog sud u Puli posl.br. Gž-1218/2024 od 28. siječnja 2025. ukinuta je presuda ovog suda posl.br. P-3685/2021 od 7. lipnja 2024. i predmet vraćen na ponovno suđenje.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u spis Trgovačkog suda u Zagrebu posl.br.St-1328/11, u Ugovor o kupoprodaji nekretnina na listu 4 do 11 spisa, u potvrdu na listu 13 spisa, u izvadak na listu 15 do 27 spisa, u pismo namjere na listu 29 spisa, u dopise tužitelja na listu 30 do 31 spisa, u dopis tužitelja na listu 48 do 49 spisa, u e-mail korespondenciju na listu 50 do 54 spisa, u analitičke kartice na listu 55 do 56 spisa, u konto kartice na listu 59 do 61 spisa, u Ugovor o kratkoročnom zajmu na listu 62 do 63 spisa, u dodatak Ugovora o kratkoročnom zajmu na listu 66 spisa, u Ugovor o zakupu na listu 67 do 74 spisa, u Ugovore o zakupu poslovno prostora na listu 75 do 84 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na listu 85 do 89 i 91 do 93 spisa,u predugovor o kupoprodaji nekretnine na listu 95 do 100 spisa, u brisovna očitovanja tuženika s povratnicom na listu 101 do 111 spisa, u specifikaciju izvršenja FINA-e na listu 112 spisa, u dopis tužitelja na listu 113 do 114 spisa, u Međuvlasnički ugovor na listu 115 do 125 spisa, u analizu troškova na listu 156 do 159 spisa, u izvadak iz zemljišne knjige na listu 162 do 201 spisa, u izvadak banke na listu 202 do 203 spisa, u pismo potpore na listu 204 do 206 spisa, u Ugovor o dugoročnom kreditu na listu 207 do 213 spisa, u dopise na listu 214 do 216 spisa, u izvod iz sudskog registra na listu 217 do 222 spisa, u povijesni z.k. izvadak na listu 223 do 229 spisa, u dodatak III. Ugovoru o kratkoročnom kreditu na listu 230 do 233 spisa, u z.k. izvadak na listu 234 do 235 spisa, u Ugovor o prodaji tražbine na listu 236 do 247 spisa, u Ugovor o ustupu tražbine na listu 248 do 258 spisa, u izjavu o prijenosu tražbine na listu 259 do 268 spisa, u zapisnik primopredaje na listu 273 do 276 spisa, u z.k. izvatke na listu 277 do 316 spisa, u Ugovor o međusobni pravima i obvezama sa sporazumom o zasnivanju založnog prava na listu 320 do 325, u dodatak na listu 326 do 330 spisa, u dopis tužitelja na listu 350 do 353 spisa, u tabularnu izjavu na listu 354 spisa, u izvod iz banke na listu 362 do 363 spisa, u očitovanja na listu 380 do 409 spisa,u listu otvorenih stavki na listu 415 do 416 spisa, u reviziju procjene na listu 480 do 593 spisa, u godišnji financijski izvještaj neovisnog revizora za 2020. na listu 606 do 632 spisa, u procjembeni elaborat na listu 650 do 786 spisa, u dodatak ugovoru o dugoročnom kreditu na listu 793 do 794 spisa, u potvrdu na listu 795 spisa, u bilješke uz godišnje financijske izvještaje za 2020. na listu 852 do 876 spisa, u Ugovor o prijenosu poslovnog udjela na listu 877 do 881 spisa, u izvod iz otvorenih stavki na listu 964 do 966 spisa, u potvrdu tužitelja na listu 1040 spisa, u dopis tužitelja na listu 1045 spisa, u Ugovor o založnom pravu na listu 1212 do 1216 spisa, u izvadak iz knjiga poslovnih udjela društva na listu 1219 do 12221 spisa, u brisovno očitovanje na listu 1223 do 1228 spisa, u ugovor o kupoprodaji nekretnina i prava građenja na listu 1230 do 1242 spisa, u tabularnu izjavu na listu 1243 do 1248 spisa, u Ugovor o ustupu tražbine na listu 1249 do 1260 spisa, u brisovno očitovanje na listu 1261 do 1263 spisa, dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o., dokaz dopunskim pisanim vještačenjem uz dokaz usmenim očitovanjem vještaka, dokaz saslušanjem svjedoka MG, ŽG, ĆG, LG, UG, ZG, TG, JG, KG, dokaz saslušanjem tuženika i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.1. U daljnjem tijeku postupka, a nakon ukidne odluke županijskog suda stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga već su u cijelosti ostale kod svih iznesenih navoda.

5. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan, a protutužbeni zahtjev tuženika je osnovan u cijelosti.

6. Među strankama nije sporna činjenica vođenja postupka pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod posl.br.St-1328/11, a što je i od strane suda utvrđeno uvidom u isti.

6.1. Isto tako, među strankama nije sporna činjenica da je tuženik pristupio dugu društva Exportdrvo projeket d.o.o.

7. U odnosu na tužbeni zahtjev među strankama nije sporna činjenica sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnine i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, a što je utvrđeno i od strane suda uvidom u isti na listu 4 do 10 spisa.

7.1 Uvidom u navedeni ugovor utvrđeno je da isti sklopljen između tužitelja i tuženika dana 20. lipnja 2018. godine.

7.2. Člankom 3 navedenog ugovora određena je kupoprodajna cijena, a st.3. istog određeno je da pri određivanju kupoprodajne cijene stranke su uzele u obzir stvarno i pravno stanje nekretnina koje su predmet kupoprodaje te stanje obveza prodavatelja koje postoje prema Međuvlasničkom ugovoru zaključenom između prodavatelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o. [adresa].

7.3. Člankom 6 navedenog ugovora i to st.1. određeno je da stranke suglasno utvrđuju da je kupac upoznat sa stanjem prava i obveza koja prema odredbama Međuvlasničkog ugovora navedenog u čl.3 st.3. Ugovora postoje između prodavatelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o.

7.4. Stavkom 2 čl.6 određeno je da kupac izjavljuje da u slučaju da društvo Exportdrvo Projekti d.o.o. nakon potpisa Ugovora u roku od 15 dana od kada ga ovdje prodavatelj pisanim putem pozove na plaćanje ne ispuni svoju obvezu prema prodavatelju koju ima temeljem Međuvlasničkog ugovora, a koji se sastoji u isplati prodavatelju iznosa od 2.400.000,00 kn navedenom dugu društva Exportdrvo Projekti d.o.o. prema ovdje prodavatelju pristupa i kupac te se ova odredba ima smatrati Ugovorom o pristupanju duga u smislu čl.101 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23-nastavno ZOO).

7.5. Stavkom 3. čl.6 određeno je da u slučaju neispunjenja obveze društva Exportdrvo Projekti d.o.o. prema prodavatelju na način koji je naveden u prethodnom stavku istu obvezu prema ovdje prodavatelju dužan je ispuniti kupac najkasnije do 1. srpnja 2019.godine.

7.6. Navedeni Ugovor potpisan je od strane tužitelja i to posebnog povjerenika istog mons. ĆG kao prodavatelja i SG kao kupca.

8. Potraživanje tužitelja odnosi se na isplatu iznosa od tadašnjih 2.400.000,00 kn sada 265.445,62 eur temeljem čl.6 st.2. sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine između stranaka.

9. Tuženik kako u odgovoru na tužbu tako i tijekom postupka u bitnom dijelu navodi da je pristao da se u Ugovor o kupoprodaji unese i odredba čl.6 temeljem koje isti kao kupac pristupa dugu društva Exportdrvo Projekti d.o.o. prema tužitelju u iznosu od 2.400.000,00 kn nastale temeljem Međuvlasničkog ugovora zaključenog između tužitelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o. te se obvezao da će kao pristupatelj dugu, vjerujući da navedena obveza postoji, navedeni iznos i isplatiti, no kako navedeni i utuženi iznos ne postoji i isti je u suprotnosti s odredbama sklopljenog Međuvlasničkog ugovora između tužitelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o. ne postoji obveza tuženika za isplatu.

10. Uvidom u Međuvlasnički ugovor na listu 115 spisa utvrđeno je da je isti sklopljen između tužitelja i Exportdrva Projekti d.o.o. dana 10. veljače 2014.godine.

10.1. Člankom 3 pod nazivom "osiguranje troškova rekonstrukcije" i to čl.3.1. određeno je da u odnosu na činjenice da je Zbor prebendara doprinjeo očuvanju centra (plaćao režijske troškove i snosio troškove održavanja za cijeli centar u iznosu od 980.000,00 kn), da je uplatio jamčevinu Trgovačkom sudu u iznosu od 1.500,000,00 kn prilikom dražbe na Trgovačkom sudu te dao jamstvo i potporu. Ugovorne strane su se sporazumjele da će Exportdrvo osigurati u svoje ime i za svoj račun sva dodatna potrebna sredstva i kolaterale za rekonstrukciju i puštanje u rad Academia Centra bez prava na povrat sredstava od Zbora prebendara razmjerno veličini njihovog suvlasničkog dijela i bez povećanja svog suvlasničkog dijela.

10.2. Stavkom 2 navedenog članka određeno je da ugovorne strane savjesno ugovaraju navedeni odnos iz prethodnog stavka kao pravičnu kompenzaciju međusobnih neevidentiranih primanja i davanja.

10.3. Navedeni ugovor potpisan je za tužitelja od strane mons. LGdekana i EGdirektora Exportdrvo Projekti d.o.o.

10.4. Radi utvrđenja činjeničnih navoda tužbe sud je proveo po strankama sve predložene dokaze.

11. Uvidom u dostavljene dopise u privitku tužbe jedino je nedvojbeno utvrđeno da su stranke prije pokretanja ovog postupka pokušale spor riješiti mirnim putem.

12. Iz iskaza svjedoka MG proizlazi da pozna tuženika, radila je kao revizor za društva gdje je on ili direktor ili vlasnik. U konkretnom slučaju radila je reviziju za Exportdrvo projekt i to za 2018. do 2020. a u tijeku je izrada i za 2021., a inače je zaposlena u Fokus reviziji d.o.o. od 2017.

Nakon što je svjedokinji predočeno izvješće na listu 609 do 611 spisa s upitom da li je ista to izradila, svjedokinja je odgovorila da je. Upoznata je se Međuvlasničkim ugovorom iz 2014. sklopljenog između Exportdrvo projekti i Zbora prebendara, ne zna da li je Međuvlasnički ugovor bio prikazan u financijskom izvještaju društva. Ono što je prikazano u rezervi i što je navedeno u njenom mišljenju to je sporno iz razloga što je mišljenja da nije po financijskim standardima prikazano u financijama društva. Krivo je shvaćena, po njenom mišljenju kao revizora nisu evidentirano samo oni poslovni događaj koji se nalaze u mišljenju, a koje mišljenje je s rezervom. Rezerva se odnosi na 40% dobiti društva s obzirom na Međuvlasnički ugovor.

Na postavljeno pitanje zašto je iskazana rezerva u odnosu na 40% dobiti u odnosu na tuženika, a zašto nije iskazana rezerva u odnosu na obveze koje društvo Exportdrvo projekti ima prema tužitelju temeljem Međuvlasničkog ugovora, svjedokinja je odgovorila da vezano za rezerve s mišljenjem u Exportdrvo projekti 40% dobiti prema vlasniku zemljišta prema ugovoru o pravu služnosti nije iskazano u financijskim izvještajima društva troškovi i obveze. Nema saznanja tj. nije imala saznanja da bi postojale neke obveze Exportdrvo u odnosu na tužitelja jer su kartice bile usklađene i to nije iz istih proizlazilo. Napomenula je da kada je došla na sud, a da nije znala o čemu se radi te da je svoje mišljenje izrazila u pisanom nalazu koji joj je od strane suda predočen.

Nakon što je svjedokinji predočen Međuvlasnički ugovor na listu 115 do 123 spisa, ista je odgovorila da je to taj ugovor. Neiskazanih 40% dobiti odnosi se na vlasnika zemljišta u trenutku kad je bila revizor, a to je od 2018. do 2020., a to je od 2018. prisutan tuženik. Sve vezano za potraživanje i obveze što nije potvrđeno nalazi se u mišljenju revizora. Što se tiče obveze osim ovih 40% nema neusklađenih stanja temeljem kojih su trebali iskazati rezerve. Ona je za svoju reviziju od tužitelja dobila sve potrebne konto kartice koje su bile usklađene. U trenutku izrade nalaza iz 2018., 2019. i 2020. stanje je bilo istovjetno tj. usklađeno u odnosu na tužitelja i Exportdrvo projekti. Ne zna da li je dobila ovjerenu konto karticu od zastupnika tužitelja gdje potvrđuje stanje duga, morala bi pogledati u knjigama. Dobila je konto kartice i utvrdila da potraživanje nije sporno, 99% je uvjerena da je dobila sa pečatom i potpisom od Zbora prebendara.

13. Iz iskaza svjedoka ŽG proizlazi da pozna prisutnog tuženika iz doba kada je bio sudionik pregovora sa kupnju nekretnine u Tkalčićevoj ulici od strane tužitelja, tom prilikom ga je upoznao. Bio je pravni zastupnik i punomoćnik tužitelja od 2015., sastavljao je ugovor između stranaka.

Nakon što je svjedoku predočen ugovor na listu 4 do 10 spisa, svjedok je odgovorio da se radilo o ugovoru o kupoprodaji nekretnine i založnog prava koji je sastavio. Prisustvovao je svim sastancima i pregovorima prije sklapanja tj. zaključenja spornog ugovora. Mora reći da ga začuđuje postojanje ovog spora jer u vrijeme kad je zastupao tužitelja i upoznao tuženika odnos je bio harmoničan i vrlo korektan i međusobno uvažavajući između tadašnjeg posebnog povjerenika tužitelja mons. ĆG i tuženika. Osobno misli da je sadašnji konflikt greška novog vodstva Zbora prebendara tj. tužitelja i pogreška u komunikaciji. Sklopljenim ugovorom između stranaka sve je detaljno određeno. Načelno zna što bi moglo biti sporno, a to je eventualna neka potraživanja od strane tužitelja prema Exportdrvo projekti i to je mons. ĆG htio u završnoj fazi da se ugovori u obliku nekog jamstva i to na način ukoliko postoji neko potraživanje. Ne zna da li je u tom trenutku to potraživanje postojalo, zna da tuženik nije radio nikakve probleme i pristao da se isto ugovori. Ne sjeća se o kojoj se cifri radilo, no zna da taj iznos koji je u ugovoru naveden nije odgovarao samoj ispravi iz kojeg podatak proizlazi. Kao što je rekao, ta odredba je stavljena na traženje mons. ĆG. On kao pravni zastupnik tražeći način sastavljanja takve odredbe u ugovoru stavio je institut pristupanja dugu koji mu se činio tada najprikladniji jer su stranke pretpostavljale da će se ukoliko se utvrdi postojanje tog potraživanja da će se naknadno utvrditi njegovo ispunjenje ukoliko će postojati i u kom obimu. Tužitelja je zastupao do prije 2 godine misli i koliko zna tuženik je ispunjavao sve svoje ugovorom preuzete obveze u tom periodu, nakon tog nema saznanja što je bilo. Na postavljeno pitanje, a nakon što je svjedoku dan na uvid čl.6 st.2 sklopljenog ugovora, zašto je članak formuliran da prodavatelj ima potraživanje temeljem Međuvlasničkog ugovora, svjedok je odgovorio da je nastojao pravnu poziciju svoje stranke tj. tužitelja ojačati najčvršćim oblicima pravnog izričaja i to je smatrao najvišim stupnjem pravne zaštite u danim okolnostima. Osobno nije bio uvjeren u to potraživanje iz Međuvlasnčkog ugovora, a na inzistiranje mons. ĆG to je tako stavljeno. Ne zna da li je 2018. zastupao Exportdrvo, ima stotine klijenata, ne zna koga je zastupao. On je u zakupu poslovnog prostora sa društvom Infomozaik d.o.o., tko je vlasnik ne zna niti zna vlasničku strukturu.

Na postavljeno pitanje, a nakon što je svjedoku predočen čl.5 ugovora, da li se može sjetiti da li je garancija služila za isplatu kupoprodajne cijene ili je bila neka druga namjera, svjedok je odgovorio da je to bilo namijenjeno, bilo je osiguranje za isplatu kupoprodajne cijene, kako proizlazi iz navedene ugovorne odredbe.

14. Iz iskaza svjedoka mons. ĆG proizlazi da pozna prisutnog tuženika iz doba tj. vremena kada je bio posebni povjerenik tužitelja za vođenje poslova i u toj službi je bio do unazad 2 godine kada ju je napustio i više ne radi taj posao. Njegova zadaća je bila u tome da utvrdi u kojoj mjeri je Zbor prebendara prekršio crkvene zakone i to mu je trebao biti prvi i najvažniji posao. Drugi posao mu je bio riješiti poslove koji su nastali u vezi sa složenim odnosima u pogledu nekretnina kojih je tužitelj bio vlasnik. Nakon što je svjedoku predočen ugovor koji prileži na listu 4 do 10 spisa, svjedok je odgovorio da je to njegov potpis, on je zaključio taj ugovor u ime tužitelja.

Sjeća se da kada je preuzimao službu od dekana prije 3, 4 godine da ga je on upozorio da postoji potraživanje prema tvrtki Exportdrvo i da je Zbor platio jamčevinu kada se dio tog hotela, a govori o istoj nekretnini za koji je sklopljen kupoprodajni ugovora prodavao na dražbi i dio plaćenih režija koje je također tužitelj platio kada se nekretnina prodavala na dražbi. To je sve plaćeno prije sklapanja ugovora. Tražio je povrat duga od Exportdrva i od njih je dobio odgovor da priznaju dug ali da se malo strpe.

Nakon što je svjedoku predočena dokumentacija na listu 604 do 605 spisa, isti je odgovorio da je to ta dokumentacija.

Prisutnog tuženika pozna iz vremena sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ugovor je sastavljao odvjetnik ŽG na temelju onoga što su se SG i on dogovorili. U trenutku kada je sklapao ugovor nije ništa bilo sporno i nitko nije protuslovio jer inače ne bi potpisali ili SG ili on i ne zna koji je razlog zašto su danas na sudu. Misli što se tiče jasnoće da je jasan, da nitko nije ništa osporavao, on je želio sigurnost da li će to biti tako kako je ugovoreno i od tuženika i odvjetnika ŽG je čuo da će biti. Ne zna zašto se sad osporava tih 2.400 miliona kuna, mislio je da je stvar riješena, s tuženikom se više nakon ugovora nije susretao.

Na postavljeno pitanje da li je iznos od 2.400 miliona kuna postojao u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora, svjedok je odgovorio da je bio uvjeren da postoji, ne zna što je u nečijim poslovnim knjigama. Koliko se sjeća SG prilikom sklapanja ugovora ni u jednom trenu nije osporio postojanje tog iznosa i nikad tijekom pregovora nije bilo navedeno da taj dug nije utvrđen i da će se utvrđivati kasnije.

Na daljnje pitanje da li se sjeća kako je formirana kupoprodajna cijena, svjedok je odgovorio da naravno da je tražio veću svotu, ali su se našli na onoj koja je u ugovoru. Svjedok je objasnio da su oni gledali koja će biti vrijednost zemljišta s obzirom na izgrađenost, procjene su bile oko 800.000 Eur tako da je smatrao ako za hotel se dobije 500.000 Eur i još 2.400 miliona kuna time bi Zbor uspio sačuvati svoju glavnicu i to je bio razlog i zašto je taj iznos naveden u ugovoru i zašto su pristali na tu cijenu. Zagrebačka nadbiskupija koja je i osnivač Zbora prebendara je donijela prvu odluku o prodaji te nekretnine. Kakvo je bilo stanje crkvene blagajne u trenutku sklapanja kupoprodajnog ugovora, odnosno koliko je tada bilo novca sasvim sigurno se ne sjeća. Ne zna što bi se desilo da se predmetni kupoprodajni ugovor nije sklopio. Nekretnina u [adresa] je bila u založnom pravu, bilo je više založnih prava, misli da se radilo o iznosu od 38 miliona Eur- a. Zna da je osobno pokušao pregovarati sa Addiko bank kao slijednicom Hypo banke radi zatvaranja jednog od kredita, no iznos je bio prevelik za tužitelja i nije uspio. Sklapanjem spornog ugovora moralno je nanesena šteta koja je neprocjenjiva, a realno nije bilo na štetu. Sklapanje tog ugovora tužitelju je u tom trenutku pomogao riješiti neke druge probleme. Koji je bio motiv za sklapanje konkretnog ugovora, s obzirom na kompromitiranost i štetu koja je postojala u odnosu na crkvu i složenost vlasničke strukture na adresi [adresa] kao i medijske napise, smatrali su, odnosno Zagrebačka nadbiskupija je donijela odluku da se crkva makne iz tog vlasništva, to je bio razlog sklapanja ugovora. Svjedok je naveo da smatra da ugovor nije bio na štetu tužitelja. Vidio je odredbe međuvlasničkog ugovora između tužitelja i Exportdrva, čitao je ali sad ne može ulaziti u njega. Na postavljeno pitanje da li mu je poznato da se Exportdrvo projekti obvezalo osigurati sva dodatna potrebna sredstva i kolaterale za puštanje u rad Akademija centar bez prava na povrat tih sredstava od strane tužitelja i bez povećanja svog suvlasničkog dijela u nekretnini, svjedok je odgovorio da ovo što ste pročitali misli da ide u korist tužitelja, a ne tuženika, njemu se tako čini. Isto tako ne može komentirati ugovore koji su sklopljeni prije njega. Ne zna koliko je Exportdrvo uložilo u rekonstrukciju i puštanje u rad Akademije. Na postavljeno pitanje da li osim navedene jamčevine, režijskih troškova u trenutku sklapanja ugovora je isti znao za još neka potraživanja tužitelja, svjedok je odgovorio da nije znao, misli da je bila ovrha, no to nema veze s ovim poslom. Poslovne knjige u to vrijeme je vodila gospođa IG, to nije vidio i ne zna što je navedeno. Kada je bio povjerenik poslovne knjige su se vodile redovito i tužitelj je u sustavu PDV-a tako da se to sve vidjelo. Ne može pozitivno odgovoriti da li su sva potraživanja tužitelja prema Exportdrvu projekti bila u pisana u poslovne knjige jer koliko je vidio iz prakse neke stvari su bile rješavane dogovorom. Na daljnje pitanje da li se sjeća koja je bila cijena otkupa kada je razgovarao s Addiko bank, a kako je naveo u svom iskazu, svjedok je odgovorio da misli oko milion i 100 tisuća Eur-a, kada je vidio da ispod milijun ne ide i stalo je jer je tužitelj vidio da to ne ide, a kako je rekao oni nisu imali novac.

15. Iz iskaza svjedoka LG proizlazi da pozna tuženika od početka ovog stoljeća. Vodio je Zbor kao dekan do ljeta 2017., nakon njega je preuzeo prije saslušani svjedok ĆG, a sada je u mirovini. Tuženik je kupio Exportdrvo projekti d.o.o. i kupio je svu zgradu i zemljište koje je bilo od Zbora tj. od tužitelja i preuzeo sve dugove. Radilo se o ugovoru o pravu građenja između Zbora prebendara i Exportdrvo projekti gdje je bio odnos takav da oni nisu bili vlasnici cijele zgrade. Do 2017. zna sve o poslovanju tužitelja, a nakon toga nema nikakvih neposrednih saznanja pa tako ni ne zna zašto su na sudu već samo može pretpostavljati. Istina je sve ono što je u papirima i u njihovim poslovnim knjigama. Sjeća se Međuvlaničkog ugovora od 10.2.2014.

Nakon što je svjedoku predočen ugovor na listu 115 do 124 spisa, isti je odgovorio da je to taj ugovor i on je bio potpisnik ugovora.

Ne sjeća se da li je u vrijeme sklapanja ugovora za nekretninu u [adresa] bilo kakvih potraživanja od strane tužitelja u odnosu na Exportdrvo projekti, bilo je obveza i to je bio sukus sklopljenog međuvlasničkog ugovora. Nakon prestanka svoje dužnosti predao je sve prije saslušanom svjedoku, sve knjige, sve ugovore, zna da je gledao i pravnik, revizorica za koju su rekli da je najbolja koja je bila angažirana od strane nadbiskupije i to puno ljudi i da je sve bilo predano i sve su vidjeli i sve u redu. Sjeća se da su oni posudili Exportdrvo projektu milion i pol kuna i da su oni nešto i vračali, ne zna koliko, sve postoji i treba vidjeti u papirima, knjigama.

Nakon što je svjedoku predočen ugovor na listu 62 spisa, isti je odgovorio da je to taj ugovor.

Na postavljeno pitanje da li je u trenutku predaje dužnosti prije saslušanom biskupu ĆG postojalo bilo kakvo dugovanje ili potraživanje tužitelja, svjedok je odgovorio da tada se sve pratilo mikroskopski, svaki detalj, bilo je i u novinama i tražilo se da ne bi bila neka pogreška, neka pronevjera, tražilo se i nije se ništa našlo, a ako je bilo nekih sitnih potraživanja, dugova, to sasvim sigurno je u knjigama ali se ne sjeća. Kada je zbog krize investitor napustio zgradu u [adresa] da bi spasili istu oni tj. Zbor su plaćali vodu, struju i režije, ne zna koliko dugo i ne zna koji iznos, sve postoji u knjigama. Njima je knjige vodio IG i misli da je bio možda neki savjetnik kod sklapanja ugovora, a misli i da je vidio međuvlasnički ugovor iz 2014. ali ne može se zbog proteka vremena sjećati. Počeli su s plaćanjem režijskih troškova kada je investitor odustao one godine kada je S pobjegao van. Sasvim sigurno je ugovor o kratkoročnom zajmu od 1 pol miliona kuna bio zaveden u knjigama tužitelja je jer " T je bio manijak", znao ga je zvati i noću zbog sitnice i budući je to bilo plaćeno s računa Zbora nije bilo šanse da ne bude u knjigama. Poslovne knjige tužitelja su bile uredno vođene i kao što je rekao najbolji revizori su radili i nigdje nisu našli "rupe". Na postavljeno pitanje da li prilikom predaje službe prije saslušanom svjedoku su bila usklađena i međusobno potvrđena stanja iz poslovnih knjiga tužitelja i Exportdrvo projekti, svjedok je odgovorio da mu je žao što nema IG jer bi on potvrdio sasvim sigurno da je jer je bio jako angažiran u svom poslu. Misli da je sve bilo zavedeno u poslovnim knjigama tužitelja. Međuvlasnički ugovor je sastavljao PG, svrha je bila "da spase stvar", a sadržaj da se riješe međusobni odnosi između Zbora i Exportdrva i to kako sadašnji, a i budući jer su oni vlasnici , a dug je bio oko 50 milijuna eur-a, ne sjeća se detalja ugovora, sve pište na papiru.

16. Iz iskaza svjedoka UG proizlazi da pozna tuženika unazad 6 godina iz viđenja, a od 12.2.2019. je direktor društva Exportdrvo Projekti d.o.o. i to do danas. Nakon što je svjedoku predočen dopis na listu 204 spisa, isti je odgovorio da je taj dopis zaprimio od mons. ĆG. Nakon što je svjedoku predočen dopis na listu 605 spisa, isti je odgovorio da je to on sastavio i radi se o špranci. Javio mu se ĆG kao i svi ostali klijenti koji su imali potraživanje prema njima. U to vrijeme bila je velika kriza, imali su 19 sudskih postupaka, 9 izvršnih i velikih dugovanja i kako je on nedavno stupio na direktorsko mjesto sastavio je šprancu kojom su obavještavali komitente da će riješiti probleme u dogledno vrijeme. Neposrednih saznanja o predmetu spora na način da je sudjelovao u nekim razgovorima, nema. Exportdrvo je bilo u statusu predstečaja. Nema nikakvih financijskih obveza prema tužitelju, a da nisu provedeni u financijskim knjigama.

17. Iz iskaza svjedoka ZG proizlazi, a nakon što je istom predočen predugovor na listu 95 do 99 spisa da je to njegov potpis, da je isti sklopio s tuženikom. Nakon što su svjedoku predočene uplate na listu 362 i 363 spisa, svjedok je odgovorio da je on sveukupno uplatio na ime kapare 300.000,00 eur. Prisutnog tuženika zna još iz doba rata i radili su dosta poslova. Zna da je predmet spora zemljište na Ugljanu. Kako je rekao, sklopili su predugovor, zemljište nije kupio i nisu sklopili glavni ugovor zato što tuženik nije ispoštovao što je trebao, a to je bilo brisanje zabilježbe koja je bila od strane Zbora prebendara. Rekao je da je to riješeno i da će riješiti, a nije bilo ništa. Ustvari, rekao je da je to riješeno i da se radi o formalnoj stvari i da se samo treba provesti, misli da je čekao oko mjesec dana. Svjedok je dodao da su ga i tužitelj i tuženik uveli u jednu nezgodnu situaciju koja traje već 6 godina. Tužitelj ga je nagovorio da bude sudužnik za 3 i pol milijuna eur za realizaciju uređenja hotela Akademija, a SG mu je rekao da ne brine ništa i da će se to sve riješiti u dogovorenom roku od 2 mjeseca, da neće biti nikakve prevare jer da crkva stoji iza toga. Zalog koji je bio na njegovim nekretninama sam je morao riješiti na način da se dalje zadužio i otkupio tražbinu od PBZ-a koja je bila od tužitelja da spasi svoje nekretnine iz tog projekta u kojem su bile stranke tužitelj i tuženik. Tuženik mu je ovršio jednu nekretninu u iznosu od 600.000,00 eur. I dalje su u korektnim poslovnim odnosima, ali ne u dobrim odnosima, tj. nisu niti u korektnim odnosima nego imaju odnose koje imaju za riješiti. Za prodaju nekretnina na Ugljanu mu je rekao SG. Na pitanje kako je formirana kupoprodajna cijena, da li je procijenjena nekretnina, svjedok je odgovorio da kako je htio porješavati svoje obveze onda je htio prodati tu kuću ispod tržišne vrijednosti. Rekao bi da je cijena ugovorena dvostruko ispod tržišne vrijednosti nekretnine i na to je pristao. No ispalo je i s tom kao i sve prije, imao je zadužnicu koju je ovršio, nije znao o kakvoj se zabilježbi tužitelja radi. U nekim stvarima mu je pravni savjetnik odvjetnik TG. Društvo Infiniti je kupio 2020.godine ili 2021., ne sjeća se točno. Ne sjeća se točno kada je i da li je potpisao neka brisovna očitovanja vezano za Zbor prebendara, sjeća se da je potpisivao puno toga, ne zna kada je to bilo, postoji dokumentacija. Na pitanje zašto je potpisivao ta brisovna očitovanja, svjedok je odgovorio da u tih 6 godina tužitelji mu se nikada nisu javili. Na pitanje koji je bio poslovni razlog izdavanja brisovnog očitovanja, svjedok je odgovorio da nije imao nikakvi njihov dug prema sebi, iako je svoje nekretnine koje je tim činom oslobodio, a to su te nekretnine koje je dao njima u zalog i morao je otkupiti potraživanje od PBZ-a da bi oslobodio te nekretnine, a tako i nekretnine tužitelja. Exportdrvo mu nije ništa isplatilo na ime tog duga. Nije upoznat s ugovorom o prodaji nekretnine iz 2018, u tom poslu nije sudjelovao i nema nikakva neposredna saznanja. Dopustio je upis založnog prava na nekretnini društva Bobaja i to ga je isto tako SG zamolio i to još nije riješeno, ova zadnja nekretnina je sa firme to je bilo 2018., a ovo prije je bilo njegovo privatno vlasništvo i to njega kao fizičke osobe. Sve te usluge napravio je besplatno. Od strane tužitelja ga je tražio LG da bude založni dužnik. On ili neko njegovo društvo nije dalo zajam društvu Davono Adria za kupnju potraživanja od Hete, ne zna. Misli da je javni bilježnik sastavljao predugovor za kupnju nekretnine na Ugljanu, a ne sjeća se da li je odvjetnik, misli da je javni bilježnik Božo Miletić. Nije pokušao mirnim putem od tuženika naplatiti potraživanje dvostruke kapare, to je ovršio, to nije niti pitao tuženika. Utvrđuje se da svjedok što je odgovarao na postavljeno pitanje se odnosi na dio izlaganja koje je naveo u svom iskazu u pogledu svog poslovnog odnosa sa strankama te isto nije niti zapisnički konstatirano.

18. Iz iskaza svjedoka GG proizlazi da pozna i gospodina ZG i tuženika, a ZG ga je angažirao krajem 2020. da otkupi potraživanje PBZ d.d. prema društvu Exportdrvo projekti za koje potraživanje je on bio založni dužnik zajedno sa Zborom prebendara. Potraživanje su otkupili, prvo je bilo otkupljeno na društvo Inceptum sport, nakon toga 3 dana kasnije na Infinitum nekretnine koje su kontrolirali od samog početka. Kad kaže mi, misli na sebe koji je prokurist i punomoćnik Infinitum nekretnina i odvjetnik gospodina ZG. Prisustvovao je na jednom sastanku početkom 2021. gdje je upoznao gospodina JG, njega je poslao na taj sastanak gospodin SG, a zna i jednog i drugog 5 godina i više. Kada su otkupili ta potraživanja, a založene nekretnine su bile od tužitelja, od tuženika i od društva Exportdrvo projekti. Pored svih tih nekretnina njegov zadatak je bio što će naplatiti i realizirati tražbinu tj. pokrenuti ovrhu. Nakon toga ga je zvao tuženik da li može kao predstavnik Infinitum doći na sastanak, to je bilo početkom 2021., a tamo je upoznao sve članove Zbora prebendara, bio je prisutni dekan, prisutna punomoćnik, tuženik i on. Na tom sastanku je bila postavljena molba od strane prebendara da se otpuste založna prava koja su bila na njihovim nekretninama Gajsko požarinje i još nešto i bilo je još nešto vezano za ogradu i vrt tj. čestica koja se nalazi na nekretnini Exportdrva. Na tom sastanku je rekao da će razmisliti, da je oportuno da im daju brisovno očitovanje i od strane Infinitum nekretnine je izdano brisovno očitovanje. To čak osobno nije smatrao da je pametno, no na istom je inzistirao gospodin SG, on je čak zvao i ZG koji mu je odgovorio da ne želi imati s time veze i da se javi njemu i da radi što hoće. Na tom sastanku se pričalo o međusobnim dugovima između Išpana i Zbora prebendara, SG je potegnuo pitanje zašto postoji upisana hipoteka na njegovoj nekretnini na Ugljanu. Na tom sastanku tuženik je bio pomirljivog tona, no punomoćnik ne, jer je navodila da imaju nepodmireno potraživanje prema tuženiku, o drugim potraživanjima se nije govorilo. ZG je zastupao u otkupu ove tražbine od PBZ-a, zastupa Infinitum nekretnine protiv Exportdrvo projekti, zastupa i ZG osobno u tužbi koju je podnio protiv Exportdrva projekti. O sklopljenom predugovoru između tuženika i ZG, davanju kapare i vraćanju dvostruke kapare nema neposredna saznanja i u istom nije sudjelovao ni u kakvom svojstvu, u njihove međusobne odnose se ne želi petljati. O sklopljenom ugovoru iz 2018. nema nikakvih neposrednih saznanja. Ne zna na čiju inicijativu je održan sastanak u prostorijama tužitelja.

Na postavljeno pitanje da li je na sastanku spominjano ustupanje hipoteke na Ugljanu i to Infinitum nekretninama, svjedok je odgovorio da je bilo riječi i to za VG, razmišljao je da ako otpušta nekretnine, da dobije drugu nekretninu u "toj prodaji". U telefonskom razgovoru je rekao kolegici punomoćnici tužitelja da će dobiti brisovno očitovanje. Ne sjeća se da ju je osobno pitao da će tužitelj izdati brisovno očitovanje za Ugljan, zna da je rekao da će Infinitum nekretnine izdati brisovno očitovanje tužitelju. Na postavljeno pitanje da li ima saznanja kad je ZG kupio Infinitum nekretnine, svjedok je odgovorio da su to riješili pred kraj 2020., a formalno prenijeli na ZG nekoliko mjeseci kasnije, a prije su u dogovoru s H kontrolirali Infinitum. Ne sjeća se kada su brisovna očitovanja potpisana. Brisovna očitovanja su dana tuženiku, a ne tužitelju jer je tuženik to htio prikazati kao njegovu zaslugu jer je i na njegovu inicijativu došlo do tog sastanka. Zastupao je SG u jednom ovršnom postupku protiv ZG da pokrene ovrhu protiv ZG, a to je bilo prije 3, 4 godine, tada još nije zastupao ZG u ničemu. ZG je za to znao i rekao da mu je svejedno, a on je cijelo vrijeme pazio na eventualni sukob interesa. ZG je rekao ukoliko se hoće naplatiti iz te kuće neka se naplati. U veljači 2022. mu je dostavljeno na e-mail financijsko izvješće Zbora prebendara u svojstvu punomoćnika većinskog vjerovnika, čak je i prokurist Infinitum nekretnine i to radi utvrđivanja njihovog financijskog stanja, donošenja odluke da li će se podržati njihova predstečajna nagodba. Koliko se sjeća dostavljeno mu je od strane UG ili ČG. Upoznat je sa međuvlasničkim ugovorom sklopljen između Zbora prevendara i Exportdrvo projekti, nije sudjelovao u njemu ali ga je čitao i zato je u ovom predmetu u svojstvu umješača na strani tuženika. Misli da ga je vidio početkom 2020. ne sjeća se točno.

Na postavljeno pitanje da li je isti u svojstvu odvjetnika radio Ugovor o međusobnim pravima i obvezama sa sporazumom o zasnivanju založnog prava koji je na listu 320 do 324 spisa te dodatak istom na listu 326 do 328 spisa, svjedok je odgovorio, a nakon što mu je isto predočeno, da nije, tuženik je tražio prolongat 3 godine da mu ne idu ovrhom na nekretninu i netko od njegovih je koliko je njemu poznato sastavio taj ugovor. Tuženik je inzistirao na izdavanju brisovnog očitovanja prema Zboru prebendara tj. tužitelju te je dodao da ga je tuženik bar 10 puta nazvao radi izdavanja tog brisovnog očitovanja, a zna i mons. LG i želio je da se to riješi jer je ZG kako je naveo rekao, njemu rekao da radi što hoće.

19. Iz iskaza svjedoka JG proizlazi da je tužitelj pravna osoba katoličke crkve koji obavlja dugostoljetnu službu. Trenutno se sastoji od 4 člana, on je dekan i uz njega još ima 3 člana, prisutni KG u svojstvu ekonoma, RG u svojstvu vice dekana i OG u službi cenzora. Stupili su u službu krajem 2019. nakon što je prethodno smijenjena uprava zbog nerazboritog upravljanja vremenitim-materijalnih dobara crkve. Službu su preuzeli od ĆG koji je bio posebni povjerenik od 2017. do 2019.godine kada su preuzeli službu. Tijekom povijesti broj zbora članova se mijenjao, najviše je bilo 10 članova do 2017. Inače je do stupanja na ovu dužnost bio sveučilišni profesor što je i danas, nije imao nikakve veze sa osobom tužitelja. Nema nikakva neposredna saznanja niti o Međuvlasničkom ugovoru koji je sklopljen tijekom 2014. niti o ugovoru o kupoprodaji nekretnina, za isto je saznao od ĆG tijekom preuzimanja službe. Inače, prisutnog tuženika pozna na temelju dva susreta i to prvog u 5. mjesecu 2020. i drugog u siječnju 2021., oba susreta su se odvija u sjedištu tužitelja [adresa] i na inicijativu tuženika. BIli su prisutni svi članovi zbora, uz tuženika u svibnju je bio UG i prisutna odvjetnica Tolj, a u siječnju 2021. uz tuženika sastanku je nazočila odvjetnica Tolj i odvjetnik GG. U svibnju 2020. kao što je rekao, su se prvi put vidjeli, rekao je u prisutnosti koga, tom prilikom je tuženik do tada platio 2 rate na ime sklopljenog ugovora i to 100.000 Eur plus PDV i istaknuo je poteškoće u poslovanju hotela Akademija te zamolio da treću ratu plati u dvije rate na što su oni pristali i te 2 rate je isto tako uredno podmirio. Do današnjeg dana je sve podmireno što je sveukupno 500.000 EUR plus PDV. Tom prilikom ukazali su tuženiku na čitavo potraživanje koje po tom ugovoru ima, a koja do tada nisu bila ispoštivana. U ugovoru iz 2018. je navedeno da postoji dug Exportdrva u visini od 2 miliona i 400.000 kuna i ukoliko isti, odnosno Exportdrvo ne isplati da će unutar godine dana pristupiti dugu tuženik. Ništa prilikom tog razgovora nije bilo sporno niti je tuženik nešto osporavao. Razgovor je može reći bio vrlo ugodan, konstruktivan, poslovno primjeren. Isto tako bilo je razgovora o pravu služnosti i da će tuženik dati služnost u Novoj Vesi 7, sve je to primio na znanje. Nakon toga tuženik im je uputio jedan e mail gdje daje mogućnost realizacije preostalog dugovanja od 300.000 Eur plus PDV uz napomenu i molbu da mu daju popust i da bi odmah sve zatvorio na što oni tada nisu pristali. Nisu pristali zbog ugovora koji je takav kakav je i oni ne mogu zadirati u njega, ugovor stvara prava i obveze.

Nakon toga tijekom ljeta gospođa DG je poslala e mail i tražila dokumentaciju za upis prava služnosti vrta u Novoj Vesi 7 i rekla da će se čuti na jesen jer tuženik tijekom ljeta nije prisutan. Traženu dokumentaciju nisu dostavili, nakon toga se više nisu čuli. Cjelokupno dugovanje po ugovoru od 500.000 EUR plus PDV tuženik je platio u 6. mjesecu 2022. Tuženik im se javio i dopisom u ljeto 2020. koji dopisom je tražio da se briše hipoteka na njegovoj nekretnini na Ugljanu. Oni su, tj. tužitelj je u ožujku ili travnju 2020. upisao hipoteku na nekretnini u vlasništvu tuženika upravo kao dodatno osiguranje za tih 500.000 Eur koliko je bilo ugovoreno. Rješenjem Općinskog suda u Zadru hipoteka je upisana. Nakon tog nisu pristali na brisanje hipoteke i dogovorili sastanak za siječanj 2021.

U siječnju 2021.su se drugi put našli u sastavu kako je rekao time da je bio prisutan odvjetnik GG koji je došao kao odvjetnik gospodina ZG u ime Infitum nekretnina. Tada je saznao da je ZG kupio potraživanje od PBZ-a Zagreb na nekretninama u Gajskim Požarinama, a to potraživanje tj. hipoteku je dao tužitelj 2018., ne sjeća se točno iz kog razloga da bi mogli kupiti Akademiju. Na tom sastanku je bilo dogovoreno da će odvjetnici dogovoriti brisanje založnog prava na Gajskim Požarinama i da će biti riješeno brisanje založnog prava na Ugljanu, na način da kad stigne brisovnica za Gajske Požarine da će tužitelj dati brisovno očitovanje za Ugljan. Sredinom ožujka 2021. to je i realizirano. Na tom sastanku su razgovarali i o obvezama koje proizlaze iz ugovora od strane tuženika Tada se osporavalo da li postoji to potraživanje ili ne postoji, ne sjeća se više točno. Razgovaralo se o iznosu od 2 miliona i 400.000 kuna, no tada je tuženik dijelom isto osporavao, osporavao je postojanje navedenog duga u poslovnim knjigama tužitelja, ne sjeća se točno detalja, zna da su razgovarali o tome, misli da je smatrao da navedeni iznos u knjigama tužitelja ne postoji.

Nakon tog zadnjeg razgovora u siječnju komunikacija je krenula u jednom drugom smjeru. Oni su i dalje voljni i spremni razgovarati i dogovarati u pogledu predmeta spora. Na postavljeno pitanje da li ga je tuženik upoznao da je s ZG sklopio ugovor i eventualno s uvjetima iz tog ugovora, svjedok je odgovorio da nije, kao što je rekao imali su dva susreta i svu komunikaciju je već naveo u iskazu. Prilikom preuzimanja službe nije preuzeo poslovne knjige tužitelja, tijekom primopredaje nisu imali uvid u poslovne knjige, samo uvid u određene ugovore i određene otvorene stavke pojedinih poslovnih partnera. Inače uvid u poslovne knjige su izvršili u veljači 2020., a kada su promijenili cjelokupni knjigovodstveni servis. Novi knjigovodstveni servis je preuzeo od bivšeg knjigovodstva "Duga" svu poslovnu dokumentaciju, sada je knjigovodstveni servis "Mazars". Nije mu poznato da li je nakon preuzimanja poslovnih knjiga od strane novog knjigovodstva napravljena revizija. Kako je rekao, oni su sporno tijelo i zajednički donose odluku time da dodaje da su oni trebali i pisanu suglasnost i obratili se upravnom tijelu zagrebačke nadbiskupije i od njih dobili pisanu suglasnost za pokretanje ovog postupka budući se po crkvenom pravu radi o izvanrednom činu upravljanja za koji je potrebna pisana suglasnost. Odluku su donijeli na temelju ugovora iz 2018., na temelju zapisnika o primopredaji službe i njihovim pravnim savjetnicima. Nije se upoznao s međuvlasničkim ugovorom iz 2014., nije pravnik. Ne sjeća se da li je Exportdrvo projekti uložilo neki iznos za puštanje u rad Akademije centra. Ne zna da li je Exportdrvo vratilo neki iznos tužitelju po osnovu kratkoročnog zajma iz 2014. i po osnovi jamčevine. Ne zna koliko su iznosili iznosi koji su teretili nekretninu koja je bila predmet kupoprodaje tj. založnog prava.

U proljeće 2020. ga je kontaktirala jedna revizorska kuća, dobio je dopis od njih i to da uskladi samo jednu konto karticu, a ne sve.

Nakon što je tužitelju predočen dopis na listu 936 spisa s upitom da li je to taj dopis, tužitelj je odgovorio da je, no on je nepotpun, taj dopis koji je on dobio je imao više stranica i potpisao je da navedene otvorene stavke koje je dobio od Exportdrvo nisu usklađene, cijeli dopis od revizorske kuće posjeduje kod sebe.

Utvrđeno je da dopis koji je predan od strane punomoćnika tužitelja i koji prileži na listu 936 spisa nije identičan sa danas predanim jer na izvorniku koju daje sudu na uvid nema nadopisanog dijela rukom koji se nalazi na 1. stranici. Nastavno ističe da je u privitku dopisa koji prileži spisu nalazi samo jedna analitička kartica dok u danas prezentiranom izvodom otvorenih stavki se nalaze tri priloga. Tužitelj naveo da je potpis na listu 937 spisa njegov potpis. Na postavljeno pitanje da li je nesrazmjer postojao u tome što je u izvodu naveden iznos od 379.193.000,00 kn od iznosa navedenog 396.274,68 kn, odnosno da li je u toj visini postojao nesrazmjer tj. da li se nesrazmjer odnosi na tu visinu, tužitelj je naveo da je.

Na postavljeno pitanje, a s obzirom na danas predanu dokumentaciju od strane tužitelja da li to znači da je isti provjerio uvidom u svoje poslovne knjige i utvrdio neku malu razliku i iste potpisao, tužitelj je odgovorio da je, da je to i rekao, proslijedio je u njihovo računovodstvo i to je to. Kako je rekao radilo se o jednom kontu te je naveo da je predane kartice dobio na usklađenje od strane Exportdrva. Exportdrvo prema njima ima dug po osnovi ugovora iz 2018. koji između ostalog spominje i međuvlasnički ugovor iz 2014. u iznosu koji je naveden u ugovoru. Biskup ĆG je trebao pozvati Exportdrvo na plaćanje duga i pozvao ga je, a to stoji u spisu i to stoji u ugovoru iz 2018. Na postavljeno pitanje da li je knjiženo potraživanje iz ugovora iz 2018. u poslovnim knjigama i kada, isti je odgovorio da 2021. kada se počelo osporavati taj dug i to na zahtjev novog knjigovodstva oni su proslijedili svu dokumentaciju na ime duga i to ugovor iz 2018. i međuvlasnički iz 2013. i pismo ĆG kojim on poziva UG da plati dug, ne zna da li je nešto plaćeno. Ne sjeća se točno u kom roku je izdano brisovno očitovanje za nekretninu na Ugljanu od trenutka razgovora do brisanja, kako je rekao brisovno očitovanje je izdano u ožujku 2021., a koliko je prošlo od razgovora ne sjeća se. Na postavljeno pitanje da li je kupoprodajna cijena iz ugovora 2018. u trenu preuzimanja službe bila osigurana založim pravom, isti je odgovorio da njegova saznanja su da je bila osigurana, misli Č u [adresa], ne sjeća se točno. Ne sjeća se da je ugovorom iz 2018. bilo navedeno da ukoliko postoji hipoteka na Bobari da se moraju izbrisati sve hipoteke. Upisivanje hipoteke na nekretnini na Ugljanu tijekom 2020. za potraživanje iz ugovora iz 2018. koje je već bilo osigurano založnim pravom tumači kao dodatno osiguranje navedene svote od 500.000 Eur. U tom trenutku dugovanje je bilo 300.000 Eur plus PDV. Do upisa te druge hipoteke tuženik nije kasnio s uplatama. Tuženik mu obratio prvi put sa zahtjevom za brisanje hipoteke na Ugljanu, kako je rekao u ljeti 2020. Ne zna da li su tužitelju prijavili svoje potraživanje u predstečajnom postupku, a ne zna niti koliko prijava. Ne zna objasniti činjenicu da je u ovom predmetu tuženo 2 miliona i 400.000 temeljem međuvlasničkog ugovora i ugovora u jednom iznosu, a da je iz izvoda poslovnih knjiga tužitelja otvorenih stavaka uz podnesak od 27.1.2022. navedeno da se navedeni iznos sastoji od dva dijela koji su knjiženi temeljem međuvlasničkog ugovora i ugovora o kupoprodaji, a treći po nekoj drugoj osnovi. Poznato mu je da je tijekom 2021. bilo daljnje usklađivanje između Exportdrva i Zbora prevendara, a kako je rekao s obzirom da mu je 2020. došla jedna konto kartica, oni su sve dalje preusmjeravali na knjigovodstvo i to je bila komunikacija između njihovog knjigovodstva. Prilikom preuzimanja službe ili nakon nije utvrdio nepravilnosti tadašnjeg vodstva i u poslovnim knjigama. Nije detaljno upoznat s time da li je u tzv. prelaznom roku od 2017. do 2019. u razdoblju kada je ĆG bio privremeni upravitelj utvrđene neke nepravilnosti. Smatra da knjige tužitelja nisu uredno vođene u potpunosti, zbog tog su između ostalog promijenili vodstvo.

20. Iz iskaza svjedoka KG proizlazi da je slušao iskaz JG i u cijelosti je suglasan s istim. U isto je vrijeme preuzeo službu kao i saslušani tužitelj. U 10. mjesecu 2019. obnašao je dvije dužnosti, bio je i ekonom tadašnjeg biskupa ĆG tj. pomoćnik biskupa ĆG za tužitelja mjesec dana do dana stupanja u službu. Svaka primopredaja pa tako i kod njih je utvrđivanje na papiru što postoji. Zadnji primopredajni zapisnik je pisan 12.12.2019. koji je u spisu, pobrojane su prebende, račun, banke, zakupoprimci i isto tako je naveden i ugovor iz 2018. i sporazum o osiguranju tražbine. Biskup ĆG je predao njima i rekao da postoji potraživanje po ratama iz tog ugovora 2 miliona i 400.000 kn duga, a to je navedeno na tom primopredajnom zapisniku, a tome je nazočila i služba nadbiskupije. Neposrednih saznanja o sklopljenim ugovorima nema, zna samo da se to trebalo riješiti. U cijelosti je suglasan s navodima tužitelja u pogledu sastanaka s tuženikom. Tužan je što u pravnoj državi trebaju dokazivati da ugovor treba poštivati ili nepoštivati.

Na postavljeno pitanje zašto je upisana hipoteka na nekretnini na Ugljanu protekom vremena, a već je bila upisana hipoteka na Bobari, isti je odgovorio da u trenutku potpisa ugovora dug je bio 500.000 Eur. Raspitali su se kod agencije i utvrdili da upisana hipoteka ne odgovara stanju duga, a isto tako im je i sam tuženik dostavio procjedbeni elaborat za Č iz ožujka 2018. iz kog je vidljivo da navedena nekretnina ne pokriva iznos dugovanja, tj. nekretnina u [adresa] ne pokriva tadašnji dug. Nakon toga su bile Gajske Požarine i htjeli su se zaštiti. Potraživanja su postojala od strane tuženika u trenutku preuzimanja službe tj. bile su još 3 rate neplaćene, skidanje hipoteke s Gajskih Požarina i pravo služnosti na Novoj vezi 7. Nakon što je punomoćnica tužitelja dodala i potraživanje od 2 miliona i 400.000 kn i nakon što su se punomoćnik tuženika i umješača usprotivile načinu tužitelj je odgovorio da je postojalo i dugovanje od 2 miliona i 400.000 kn a to nije govorio jer su zbog toga na sudu.

Upoznat je s međuvlasničkim ugovorom od primopredaje, a nije ga vidio. Ne zna da je Exportdrvo uložilo nešto za puštanje u rad Akademije. Ne zna da lije Exportdrvo vratilo temeljem pozajmice iz 2014., a od primopredaje do danas nije plaćeno ništa, isto se odnosi na jamčevinu, ne zna. Ne zna u kom iznosu je nekretnina bila opterećena založnim pravom u trenu kupoprodaje tj. ugovora iz 2018. Upoznat je s dokumentacijom koju je njegov kolega potpisao, tiče se konto kartica. Nisu se knjige tužitelja vodile kako treba i nisu se vodile cjelovito, pojašnjava, postoji više prebenda, neke nisu bile u sustavu PDV-a i mijenjali su knjigovodstvo da sve bude u skladu sa zakonom. Na postavljeno pitanje kako tumači da potraživanje je evidentirano u poslovnim knjigama tužitelja 23.6.2021. u iznosu od 2. 400.000,00 kn, tužitelj je odgovorio da to treba pitati ĆG, a trebalo je biti upisano odmah, a trebalo je biti upisano odmah nakon sklapanja ugovora 2018., a nije bilo upisano, a niti je bilo upisano niti kod Exportdrva. Bio je potres, bila je korona, nije odmah mogao sve rješavati. Na postavljeno pitanje zašto se nije sklopio eventualni anex, a išlo se osiguranjem založnog prava, tužitelj je odgovorio da prisutna punomoćnica tužitelja navodi po njegovom savjetu. Misli da tuženik temeljem ugovora od 2018. nije imao neki rok za prijavu brisovnog očitovanja za Gajske Požarine. Bilo je nekog uvjeta od strane tužitelja, oni skinu Ugljan, on Gajske Požarine, a to je bilo naknadno dogovoreno. Prošlo je ne zna točno da li 2 godine od knjiženja iznosa od 2.400.00,00 kn u poslovnim knjigama tužitelja. Ne zna kada je otvoren stečajni postupak nad Exportdrvo projekti. Konkretno iznos od 2.400.000,00 kn knjižen je po preporuci knjigovodstva "Mazas". Ne zna na koji način je navedeni dug prikazan i knjižen kako je navedeno na dopisu na listu 385 spisa.

21. Tuženik je u svom iskazu naveo da pozna mons. LG od 2006., 2007. ne sjeća se gdje su se upoznali, zna da su išli kod biskupa M i zna da je nešto donirao misli za banjalučku biskupiju. U poslovnom odnosu su od 2017. godine. Godine 2014. je posredovao između tužitelja i ZG i to za davanje garancije za dobivanje kredita za završetak gradnje Akademije i to ga je zamolio LG. Garancija je trebala trajati 3 do 4 mjeseca i ZG je dao u zalog svoje nekretnine, a on je garantirao ZG da će sve biti u redu. U partnerskom odnosu je sa NG u omjeru od 75%, u Exportdrvo projekti je u skupštini društva. Exportdrvo projekt je 77% vlasnik nekretnine u Tkalčićevoj 88, a 23% je u to doba bilo vlasništvo tužitelja. Cijela zemlja u [adresa] ispod nekretnine je u vlasništvu tužitelja temeljem prava građenja koje postoji od prije, prateća je bio Zagorec koji je otišao u stečaj. Kako je rekao, tužitelji su bili vlasnici 23% spomenute nekretnine i prava građenja u cijelosti. U to doba je upoznao i biskupa ĆG i u to doba su postojali problemi između tužitelja i odvjetnika Budimira u pogledu nekretnine u [adresa] i koliko zna nagodili su se. LG i ĆG su također u to vrijeme rekli da će prodati svojih 23% i zemlju u cijelosti tj. pravo građenja i on se s njima dogovorio i sklopio kupoprodajni ugovor, te navodi da na Ugovoru na listu 4 do 10 spisa je njegov potpis. Kupoprodajna cijena je bila ugovorena u iznosu od 500.000 Eur plus PDV i to sve do 5 do 7 dana prije sklapanja ugovora. Biskup ĆG ga je zamolio da li se može upisati dug koji ima Exportdrvo prema prebendarima i rekao je da ako postoji dug da će pristupiti njemu. Znao je da postoji neki iznos ili da se treba utvrditi ako postoji u Međuvlasničkom ugovoru, no oni nikada nisu ništa utvrdili tj. nisu utvrdili da postoji bilo kakvo dugovanje. U kupoprodajnom ugovoru je navedeno da će utvrditi dug u roku od godine dana. Godine 2019. biskup ĆG je rekao da moraju sjesti i razgovarati o rješavanju kupoprodajnog ugovora, odnosno on je rekao da je dospio. Tuženik je dodao da ĆG, LG, ŽG i on su se družili i bili dobri. ĆG je rekao da se pristupiti rješavanju isplate kupoprodajne cijene, a od tih 2. 400.000,00 kn nisu razgovarali, a to proizlazi i iz činjenice da nije pokrenuo on ovaj postupak. Tuženik je naveo da dug od 2.400.000,00 kn ne postoji, a tih 2.400.000,00 kn odnosilo bi se na ulog prebendara u završetak centra, a vlasnici su u 23% time da je iznos od 1.500.000,00 kn navodno dan za kauciju, a nekih 980.000,00 kn se odnosi na evidentirane troškove, to je bilo za održavanje, ne zna o kakvom se održavanju radi. Godine 2011., 2012., ne zna točno, S odlazi u stečaj u to doba se Exportdrvo projekti i prebendari udružuju da otkupe suvlasništvo od tužitelja odnosno prebendari pomažu Exportdrvo da bi "dobili" svoje jer u trenutku kupoprodajnog ugovora njihove nekretnine su bile blokirana sa preko 50 miliona eur-a založnog prava upisanog od strane dvije banke iz Austrije. Centar se završio, radi, 2018. godine je kupio od crkve pravo građenja i suvlasništvo. Exportdrvo je trebalo provesti etažiranje Akademije da bi se znao koji dio od 23% pripada crkvi, a to nije napravljeno. Nije napravljeno zato što se crkva nije mogla dogovoriti oko etažiranja tj. nisu ga potpisali, biskup ĆG ga nije potpisao. Prilikom sklapanja ugovora je imao saznanja o sklopljenom međuvlasničkom ugovoru, nije ga imao, dao mu ga je biskup ĆG. Točno je da su vođeni razgovori kako je tužitelj iskazivao u svom iskazu, no malo drugačije je bio tijek nego je on naveo. Poslao je dopis za hipoteku na Ugljanu, ne zna točno kada i točno je da je 28.1. bio sastanak. ĆG je htio garanciju za tih 5 rata, odnosno 4 jer je prva bila plaćena i on mu je ponudio nekretninu koju je danas II tužitelj u svom iskazu naveo i procjena je 15.3.2018. vršena i ta procjena je prihvaćena i temeljem te procjene je upisana hipoteka. U tom trenu je bila veća vrijednost nekretnine nego njegove obveze u odnosu na tužitelja i rekao im je da kada upišu hipoteku na tu nekretninu da mu izdaju brisovno očitovanje za Ugljan, a to je bilo 28.6.2021. Biskup ĆG uopće nije upisao hipoteku na Ugljanu jer se upisao na Č, zato jer je bilo dogovoreno da će Č biti kolateral. Nisu niti razgovarali da bi se zalog upisao na Ugljanu, a založno pravo je upisano 2021. i to do promjene vijeća prebendara. Tumači to kao ucjenu crkve u odnosu na njega za plaćanje nepostojećeg duga od 2.400.000,00 kn što je utvrđeno i na sastanku u siječnju 2021. koji je održan na njegovu inicijativu. Svrha sastanka 28.1.2021. je bilo da se oslobodi njegove nekretnine i njihove, odnosno Gorsko Požarine, a GG je tražio zamjensku nekretninu. Ta nekretnina nije nađena, oni su Ugljen oslobodili, kada i zašto ne zna. Donio je brisovno očitovanje koje je obećao ĆG za Gorsko Požarinje i to je to. 2.400.000.00 kn odnosi se na međuvlasnički ugovor koji je potpisan 2014., ne postoji njegovo dugovanje u navedenom iznosu. O pozajmicama zna iz poslovnih knjiga Exportdrvo projekti. U odnosu na protutužbeni zahtjev šteta se sastoji u tome što je s ZG potpisao predugovor za prodaju nekretnine na Ugljanu, ne sjeća se kada, jer je imao neka dugovanja prema trećim osobama i htio se riješiti tog i ZG mu je temeljem istog uplatio na račun 300.000 Eur. Morao je temeljem predugovora očistiti nekretninu u roku 30 dana, nije od tužitelja dobio brisovno očitovanje i ZG ga je ovršio za 600.000 Eur tj. za iznos dvostruke kapare. Suvlasnik Exportdrvo projekti je od kraja 2017.

U doba sklapanja kupoprodajnog ugovora Exportdrvo bio je prokurist. Exportdrvo projekti održava godišnje skupštine. Na skupštini društva nije se govorilo o pravu prvokupa Exportdrva hotela Akademija, upit je došao naknadno od prebendara, a Exportdrvo nije moglo skupiti taj iznos, o tome se na skupštini nije niti odlučivalo. Kako tumači čl.6 st.1 sklopljenog ugovora naveo je u svom iskazu. Kako je rekao po međuvlasničkom ugovoru izvršen je prijeboj između dva ulaganja Exportdrvo projekti i prevendara. Zna da postoji u poslovnim knjigama Exportdrva neko dugovanje, od kojih je 2014. vraćeno 600.000,00 kn, a to nije nitko utvrdio i nekih 300.000 i nešto kn na osnovu najma iz 2013., a koji je bio prije njega. Odgovorio je na čemu temelji svoj iskaz, naveo je u iskazu što je utvrdio uvidom u poslovne knjige Exportdrva, a to je utvrdio uvidom u knjige svake godine, a to je potvrdio i ĆG i revizija od 2014. pa nadalje. Na postavljeno pitanje da li je ispunio sve ugovorom preuzete obveze iz 2018., tuženik je odgovorio da ne zna na koje točno se obveze misli. Kada je otkupio potraživanje od Infiniti nije zatražio brisovno očitovanje, a to je njegova poslovna odluka i savjet pravnika. Predugovor je sastavljao javni bilježnik. Na postavljeno pitanje da li je obavijestio tužitelja, da li je upoznao tužitelja s odredbom predugovora da će biti dužan vratiti dvostruku kaparu, tuženik je odgovorio da naravno da nije. Na koji način je tužitelju predao brisovno očitovanje ne zna. Formirao je za Ugljan cijenu na način da je ona jeftinija nego što je tržišna vrijednost nekretnine u to doba. Nije se žalio na rješenje o upisu hipoteke na nekretninu na Ugljanu. ZG je bio vlasnik nekretnine u Bobari. Tuženik je naveo da je suglasan s navodom tužitelja da obje strane nisu utvrdile postojanje duga, čak ga ni ne tuže za postojanje duga nego za dug proizašao iz kupoprodajnog ugovora. Točno je da je pisao nunciju o problemima koji se rješavaju u ovom sudskom predmetu. Tuženik navodi da se u konkretnom slučaju radi o friziranju poslovnih knjiga tužitelja. Tuženik je naveo da je LG od početka bio involviran u gradnju centra sa S. Zašto nije nakon 2018. etažirao Akademiju isto spada u domenu njegove poslovne odluke. Exportdrvo projekti je uložilo blizu 7 miliona eura da se pusti u rad Akademija. Na koji način se došlo do kupoprodajne cijene, tuženik je naveo da je ĆG tražio 800.000 Eur, on je ponudio 400.000 Eur, pa su se dogovorili za 500.000 Eur, to je nerealna bila tržišna vrijednost jer je bilo založno pravo. Nije provjerio solventnost Exportdrva prije potpisivanja kupoprodajnog ugovora, znao je da Exportdrvo to ne može platiti, bilo je opterećeno, a mislilo je na tih 500.000 eura tj. kupoprodajnu cijenu. Nije bilo govora o dodatnom jamstvu. Pisano je zatražio brisanje hipoteke na Ugljanu 2020 i 2021., a dobio je krajem 3. mjeseca 2021. ZG i on su bili dugogodišnji partneri i upravo je puklo na nekretninama koje je dao za garanciju banke za završetak centra, sada su u nikakvim odnosima i dalje imaju nerazriješene poslovne odnose. Kupoprodajna cijena ne bi bila na drugačiji način utvrđena da je bio u obvezi vratiti 2.400.000,00 kn. Sastanak 2021. je bio u vrlo pomirbenom tonu, no punomoćnik tužitelja je samo govorila da ima nepokriveni 2.400.000,00 kn. Nije bio dogovoren redoslijed brisanja hipoteke, vrlo su se ružno rastali jer po njemu su se nelegalno upisali na nekretninu na Ugljanu. Vjerovao je da će brzo dobiti brisovno za Ugljan jer je ukazao da nije bilo pravne osnove za upis hipoteke. Zvao je i LG i ĆG i oni su rekli da nema nikakve pravne osnove, zvao je i ŽG i on je to isto rekao.

22. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka i odgovorne osobe tužitelja te tuženika nedvojbeno je jedino utvrđeno da su ovlaštene osobe tužitelja za zastupanje i tuženik bili u dugogodišnjem poslovnom odnosu, a kako to proizlazi i iz iskaza saslušanog svjedoka LG i tuženika. Da su isti bili u poslovnom odnosu proizlazi i iz dopunskog financijskog vještačenja u kom su navedene dugogodišnje pozajmice. Pri tom valja istaći da Ugovore o kratkoročnom zajmu, Ugovore o asignaciji i Ugovore o zakupu koji prileže spisu je tužitelj prvenstveno sklapao s Exportdrvo Projekti d.o.o. koji je u vrijeme sklapanja navedenih pravnih poslova bio zastupan po direktoru EG, a da ih nije sklapao tuženik kao fizička osoba. Očito je, a kako je naveo sadašnji dekan tužitelja JG da je tužitelj kao pravna osoba imao određenih problema u poslovanju zbog, kako je naveo nerazboritog upravljanja vremenitim materijalnim dobrima crkve i da je službu preuzeo od bivšeg dekana ĆG koji je bio posebni povjerenik tužitelja za vođenje poslova radi utvrđenja u kojoj mjeri je Zbor prebendara prekršio crkvene zakone i to mu je bio prvi i osnovi posao, a kako je sam naveo u svom iskazu. Znači iskazima nije utvrđena visina potraživanja tužitelja, a niti se isto iskazima i može utvrditi. Iskazima je utvrđen dugogodišnji poslovni odnos stranaka koji je rezultirao ovim sporom.

23. Radi utvrđenja visine potraživanja tužitelja prema Exportdrvu Projekti d.o.o. na dan sklapanja Međuvlasničkog ugovora tj. na dan 10. veljače 2014.godine, na dan sklapanja Kupoprodajnog ugovora tj. na dan 20. lipnja 2018.godine i na dan izrade nalaza i mišljenja proveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću iz Ručević vještačenja d.o.o.

23.1 Iz nalaza i mišljenja vještaka od 12. travnja 2023.godine proizlazi da:

- na dan 10. veljače 2014. (datum sklapanja Menuvlasničkog ugovora), a prema poslovnim knjigama tužitelja, potraživanje tužitelja prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. iznosi ukupno 18.750,00 kn, odnosno 2.488,55 EUR, a prema poslovnim knjigama Exportdrvo projekti d.o.o., obveza prema tužitelju iznosi 0,00 kn, odnosno 0,00 EUR,

- na dan 20. lipnja 2018. (datum sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekretnina i sporazuma o osiguravanju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini) a prema poslovnim knjigama tužitelja, potraživanje tužitelja prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. iznosi ukupno 1.265.452,74 kn, odnosno 167.954,45 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), a prema poslovnim knjigama Exportdrvo projekti d.o.o., obveza prema tužitelju (nakon prijeboja s evidentiranim potraživanjima prema tužitelju) iznosi 1.395.262,73 kn, odnosno 185.183,18 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa,

- na dan 9. ožujka 2023., a prema poslovnim knjigama tužitelja, potraživanje tužitelja prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. iznosi ukupno 2.787.274,66 kn, odnosno 369.934,92 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa), a prema poslovnim knjigama Exportdrvo projekti d.o.o., obveza prema tužitelju iznosi 1.256.452,71 kn, odnosno 166.759,94 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa).

23.2. Vještak je u nalazu i mišljenju istaknuo kako je pregledom dostavljene dokumentacije stranaka utvrdio da je tužitelj 26. travnja 2021. godine u svojim poslovnim knjigama evidentirao potraživanje za dane zajmove u iznosu od 2.400.000,00 kn s dospijećem 17. srpnja 2018.godine, a prije 26. travnja 2021.godine tog potraživanja u poslovnim knjigama tužitelja nije bilo.

23.3. Tužitelj je podneskom od 4. svibnja 2023. prigovorio provedenom vještačenju kao i podneskom od 5. svibnja 2023.godine.

23.4. Tuženik nije imao primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje u bitnom dijelu navodeći da je tužitelj fabricirao svoje poslovne knjige unosom neistinitih podataka te da je provedenim vještačenjem utvrđeno da ne proizlazi nikakva obveza za društvo Exportdrvo Projekt d.o.o.

23.5. Umješač nije imao primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje.

23.6. Povodom istaknutih prigovora sud je proveo dokaz pisanim očitovanjem vještaka, odnosno dopunsko vještačenje po istom vještaku.

23.7. U svom dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 17. veljače 2024. godine stalni sudski vještak je odgovorio na postavljena pitanja tužitelja iz navedenih podnesaka te naveo da se prvi prigovor tužitelja odnosi na dio nalaza u kojem je vještak naveo da je: „…tužitelj 26. travnja 2021. u svojim poslovnim knjigama evidentirao potraživanje za dane zajmove u iznosu od 2.400.000,00 kn…“U pogledu toga tužitelj obrazlaže kako je iz Tabele 2 (Pregled potraživanja prema poslovnim knjigama tužitelja na dan 20. lipnja 2018.) vidljivo da je na navedeni dan tužitelj na kontu 12951 (Potraživanja za dane zajmove) imao evidentiran iznos od 869.178,08 kn,koji iznos je očito uključen u iznos od 2.400.000,00 kn koji je evidentiran na kontu 11500 (Potraživanja za dane zajmove) na dan 9. ožujka 2023. U odgovoru na navedeno, vještak ističe kako je točno da je iznos od 869.178,08 kn koji je bio evidentiran na kontu 12951 uključen u iznos od 2.400.000,00 kn koji je evidentiran na kontu 11500, a detaljna specifikacija knjiženja dana je infra u točki 2. ovog očitovanja. S obzirom da tuženik na kontu 21400 (Obveze za financijske zajmove od društava) na dan 20. lipnja 2018. ima knjižen iznos od 869.178,08 kn, tužitelj predlaže očitovanje vještaka o tome što je temelj knjiženja navedenog iznosa (temeljnica) te je li temelj tog knjiženja identičan temelju knjiženja iznosa od 869.178,08 kn kod tužitelja na kontu 12951 od 20. lipnja 2018.

Vještak ističe kako je u postavljenom upitu tužitelj očitom pogreškom naveo da bi se radilo o knjiženju tuženika na navedenom kontu, pa će se za potrebe odgovaranja na ovo pitanje pretpostaviti da je tuženik mislio na knjiženje u poslovnim knjigama društva Exportdrvo projekti d.o.o.

Iznos koji je vještak iskazao kao stanje obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju na dan 20. lipnja 2018. (na kontu 21400 (Obveze za financijske zajmove od društava) nije bio 869.178,08 kn kako to navodi tužitelj, već se radilo o iznosu od 1.074.263,02 kn (Tabela 4 iz osnovnog nalaza i mišljenja).

Iznos od 869.178,08 kn vještak je iskazao kao stanje obveza društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema tužitelju na dan 9. ožujka 2023. (na kontu 21400 (Obveze za financijske zajmove od društava)) (Tabela 5 iz osnovnog nalaza i mišljenja). S obzirom da je tužitelj postavio upit vezan uz iznos od 869.178,08 kn, vještak u nastavku daje kronologiju evidentiranja promjena u poslovnim knjigama društva Exportdrvo projekti d.o.o. knjigovodstvenoj poziciji 21400 (Obveze za financijske zajmove od društava), za tužitelja kao poslovnog partnera, od prvog knjiženja, do 9. ožujka 2023.:

- 30. lipnja 2014. evidentirana je obveza u iznosu od 1.500.000,00 kn, s opisom knjiženja „UGVOR O KRATKOR“,

- u razdoblju od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2014. evidentirano je podmirenje dijela obveza, u ukupnom iznosu od 430.821,92 kn, kao i zaduženje za nove obveze (kamate) u iznosu od ukupno 43.232,84 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2014. iznosilo 1.112.410,92 kn,

- 1. siječnja 2015. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.112.410,92 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. evidentirano je podmirenje dijela obveza, u ukupnom iznosu od 200.000,00 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2015. iznosilo 912.410,92 kn,

- 1. siječnja 2016. evidentirano je početno stanje u iznosu od 912.410,92 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. evidentirano je zaduženje za nove obveze (kamate) u iznosu od ukupno 108.000,00 kn, tako da je završno stanje na

31. prosinca 2016. iznosilo 1.020.410,92 kn,

- 1. siječnja 2017. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.020.410,92 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. evidentirano je zaduženje za nove obveze (kamate) u iznosu od ukupno 53.852,10 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2017. iznosilo 1.074.263,02 kn,

- 1. siječnja 2018. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.074.263,02 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. evidentirano je zaduženje za nove obveze (kamate) u iznosu od ukupno 51.000,00 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2018. iznosilo 1.128.263,02 kn,

1. siječnja 2019. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.128.263,02 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. evidentirano je podmirenje dijela obveza, u ukupnom iznosu od 80.926,05 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2019. iznosilo 1.047.336,97 kn,

- 1. siječnja 2020. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.047.336,97 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. evidentirano je podmirenje dijela obveza, u ukupnom iznosu od 178.158,89 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2020. iznosilo 869.178,08 kn,

- nakon 1. siječnja 2020. nije bilo evidentiranih promjena na predmetnom kontu, tako da je na dan 9. ožujka 2023. i dalje bilo iskazano stanje obveza prema tužitelju u iznosu od 869.178,08 kn.

Za usporedbu s navedenim evidencijama u poslovnim knjigama društva Exportdrvo projekti d.o.o., u nastavku daje se kronologija evidentiranja promjena u poslovnim knjigama tužitelja na knjigovodstvenoj poziciji 12951 (Potraživanja za dane zajmove), za društvo Exportdrvo projekti d.o.o. kao poslovnog partnera, od prvog knjiženja do 9. ožujka 2023.:

- 1. srpnja 2014. evidentirano je potraživanje u iznosu od 1.500.000,00 kn,

- u razdoblju od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2014. evidentirano je podmirenje dijela potraživanja, u ukupnom iznosu od 430.821,92 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2014. iznosilo 1.069.178,08 kn,

- 1. siječnja 2015. evidentirano je početno stanje u iznosu od 1.069.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. evidentirano je podmirenje dijela obveza, u ukupnom iznosu od 200.000,00 kn, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2015. iznosilo 869.178,08 kn,

- 1. siječnja 2016. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. nije bio evidentiranih promjena na kontu, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2016. iznosilo 869.178,08 kn, 1. siječnja 2017. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. nije bio evidentiranih promjena na kontu, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2017. iznosilo 869.178,08 kn,

- 1. siječnja 2018. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. nije bio evidentiranih promjena na kontu, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2018. iznosilo 869.178,08 kn,

- 1. siječnja 2019. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. nije bio evidentiranih promjena na kontu, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2019. iznosilo 869.178,08 kn, Počevši od 1. siječnja 2020., tužitelj potraživanja za dane zajmove vodi na knjigovodstvenoj poziciji 11500, na kojoj je, za društvo Exportdrvo projekti d.o.o. kao poslovnog partnera, od prvog knjiženja, do 9. ožujka 2023., bilo evidentirano sljedeće:

1. siječnja 2020. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. nije bio evidentiranih promjena na kontu, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2020. iznosilo 869.178,08 kn,

- 1. siječnja 2021. evidentirano je početno stanje u iznosu od 869.178,08 kn,

- u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2021. (konkretno na dan 26. travnja 2021.) evidentirana su nova potraživanja, u ukupnom iznosu od 1.530.821,92 kn, s opisom „Potraživanje na temelju Međuvlasničkog ugovora o kupoprodaji od 20.06.2018“, tako da je završno stanje na 31. prosinca 2021. iznosilo 2.400.000,00 kn,

- nakon 26. travnja 2010. nije bilo evidentiranih promjena na predmetnom kontu, tako da je na dan 9. ožujka 2023. i dalje bilo iskazano stanje potraživanja prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. u iznosu od 2.400.000,00 kn.

Jesu li između društva Exportdrvo projekti d.o.o. i tužitelja u razdoblju od 2014. do 2023. obavljane kompenzacije, a ako jesu, tužitelj predlaže očitovanje vještaka o tome koja potraživanja i u kojem iznosu su stavljena u prijeboj. U pogledu ovog pitanja, vještak ističe kako prijeboji između tužitelja i društva Exportdrvo projekti d.o.o. nisu bili predmet vještačenja prema zadatku na temelju kojeg je izrađen osnovni nalaz i mišljenje u ovom predmetu, pa se to pitanje izlazi iz predmeta vještačenja.

Osim toga, tužitelj nije dostavio vještaku nikakvu dokumentaciju na temelju koje bi se vještak mogao očitovati na to pitanje, a sam tužitelj znade je li, kada, koja potraživanja i u kojim iznosima stavljaju u prijeboj s protupotraživanjima društva Exportdrvo projekti d.o.o. Predstavljaju li Međuvlasnički ugovor iz 2014. i Kupoprodajni ugovor iz 2018. isprave na temelju kojih su tužitelj i tuženik trebali izvršiti knjiženja u svojim poslovnim knjigama. Vještak ističe kako je u postavljenom upitu tužitelj očitom pogreškom naveo da su Međuvlasnički ugovor iz 2014. sklopili tužitelj i tuženik, jer je notorno da je isti sklopljen između tužitelja i društva Exportdrvo projekti d.o.o. Što se tiče Kupoprodajnog ugovora iz 2018., isti je tužitelj trebao evidentirati u svojim poslovnim knjigama, prvenstveno na način da, po ispunjenju ugovornih uvjeta iz čl. 4. Kupoprodajnog ugovora iz 2018. i izdavanju tabularne isprave tuženiku, isknjiži predmetne nekretnine iz svojih poslovnih knjiga, i ujedno evidentira potraživanje prema tuženiku za kupoprodajnu cijenu određenu čl. 2. Kupoprodajnog ugovora iz 2018. Tuženik je fizička osoba i ne vodi poslovne knjige, pa nije ništa trebao proknjižiti u istima.

23.8. Nakon provedenog dopunskog vještačenja stranke su predložile provođenje dokaza usmenim očitovanjem vještaka na ročištu održanom dana 15. svibnja 2024.godine u kom očitovanju je vještak u bitnom dijelu naveo da se na prigovore očitovao pisanim putem u dopuni vještačenja te da kod toga ostaje u cijelosti. Stranke nisu imale na vještaka daljnjih primjedbi niti prigovora.

23.9. Sud je u cijelosti poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka kao i dopuni istog te usmenim očitovanjem istog cijeneći ga stručnim i objektivnim izrađenim od strane stručne osobe, u skladu s pravilima struke i temeljem dokumentacije koja prileži spisu i koja je vještaku od stranaka dostavljena na uvid za potrebe vještačenja.

24. Provedenim financijskim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da u trenutku sklapanja Ugovora o kupoprodaji, odnosno na dan 20. lipnja 2018.godine u poslovnim knjigama tužitelja nije bilo evidentirano potraživanje koje je navedeno u čl. 6 sklopljenog Ugovora između stranaka.

24.1. Nadalje, provedenim vještačenjem je utvrđeno da je tužitelj utuženo potraživanje evidentirao u svojim poslovnim knjigama 26. travnja 2021.godine, odnosno neposredno prije pokretanja ovog parničnog postupka.

25. Kao što je već i rečeno stranke su bile u dugogodišnjem poslovnom odnosu, no isto tako Ugovore o kratkoročnom zajmu, Ugovore o asignaciji i Ugovore o zakupu koji prileže spisu je tužitelj prvenstveno sklapao s Exportdrvo Projekti d.o.o. koji je u vrijeme sklapanja navedenih pravnih poslova bio zastupan po direktoru EG, a da ih nije sklapao tuženik kao fizička osoba.

26. Kronološki gledano Međuvlasnički ugovor je potpisan od strane svjedoka LG, a Ugovor o kupoprodaji od strane svjedoka ĆG. To nadalje znači da je ĆG preuzeo od LG upravo radi zaštite interesa tužitelja i istu dužnost je obnašao do kraja 2019.godine kada na dužnost stupa sadašnji dekan svjedok JG.

27. Svjedok ĆG u svom iskazu je naveo da u trenutku kada se sklapao Ugovor nije bilo ništa sporno i da ne zna razlog zbog kojeg su na sudu i ne zna zašto se osporava i 2.400.000,00 kn i da je bio uvjeren da je navedeni iznos zaveden u poslovnim knjigama. Zna da je nekretnina u [adresa], a koja je bila predmet kupoprodaje u trenutku sklapanja Ugovora bila opterećena zalogom, misli da se radilo o 38.000.000,00 eur i da je zbog kompromitiranosti i štete koja je postojala u odnosu na crkvu donesena Odluka da se crkva makne iz tog vlasništva u [adresa] što je bio i razlog sklapanja Ugovora za koji smatra da nije bio na štetu tužitelja.

28. Kao što je već i rečeno iskazima saslušanih svjedoka nije se utvrdila visina potraživanja tužitelja, a niti je sud cijenio iskaze u navedenom dijelu, a niti se visina potraživanja može utvrditi istima. Stoga sud iskaze saslušanih svjedoka cijeni danim isključivo sa svog aspekta nastale situacije, a s obzirom na funkciju koju je u datom trenutku svaki od njih obavljao.

29. U pogledu navoda tužitelja glede istinitosti i vjerodostojnosti iskaza saslušanih svjedoka odvjetnika ŽG i GG valja istaći da isti kao profesionalci i odvjetnici postupaju u skladu sa Zakonom o odvjetništvu i Kodeksu odvjetničke etike i svako postupanje u suprotnosti sa navedenim bi u najmanju ruku bio predmet raspravljanja pred disciplinskim sudom Hrvatske odvjetničke komore. Tužitelj tijekom trajanja ovog postupka nije dostavio nikakav podatak da je eventualno pokrenut disciplinski ili bilo koji drugi postupak stoga se navodi tužitelja ukazuju neosnovanim i nedokazanim. Sukob interesa svjedoka ŽG koji je u trenutku sastavljanja Ugovora bio po navodu tužitelja i pravni zastupnik tužitelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o. je nedokazan pa samim time i neosnovan. Sama činjenica čak da se uzme i dokazanom da je isti u zakupu poslovnog prostora u vlasništvu tuženika sama po sebi ne znači sukob interesa tim više ukoliko se uzme u obzir da je sam svjedok naveo da ne zna vlasničku strukturu društva Info Mozaik d.o.o. To nadalje znači da tužitelj nije dokazao da bi se radilo o situaciji određenoj čl. 59 Kodeksa odvjetničke etike. Nije životno niti logično da bi odvjetnik u obavljanju svoje djelatnosti zastupao stranku i svjesno poduzimao pravne radnje na štetu iste jer bi time u konačnici doveo u pitanje obavljanje svog odvjetničkog poziva. Očito je, a kako je i sam svjedok ŽG u svom iskazu naveo, da je zastupajući interese tužitelja pokušavao naći najbolje rješenje s obzirom na nastalu situaciju i da je sporni iznos stavljen na traženje ĆG čime je pravnu poziciju svoje stranke želio još ojačati, a da osobno nije bio uvjeren u to potraživanje.

29.1. Tužitelj je na navodni sukob interesa svjedoka ŽG predložio priklop spisa Trgovačkog suda u Zagrebu br. St-3749/21 kao i na okolnost priznanja potraživanja tužitelja koje je predmet ovog spora prema društvu Exportdrvo Projekti d.o.o. i to na ročištu održanom dana 14. siječnja 2026.godine.

29.2. Sud je odbio istaknuti dokazni prijedlog tužitelja cijeneći ga nebitnim za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari i samim time u suprotnosti s odredbom čl.10 ZPP-a. To iz razloga što istaknuti dokazni prijedlog koji se odnosi na visinu potraživanja je obuhvaćen nalazom i mišljenjem vještaka, a dio koji se odnosi na navodni sukob interesa je neosnovan kraj nesporne činjenice da tužitelj, a kao što je već rečeno, nije pokrenuo disciplinski postupak protiv navedenog svjedoka, odnosno odvjetnika, a kako je i sam naveo na ročištu održanom dana 14. siječnja 2026. godine.

29.3. Sud iskaz saslušanog svjedoka cijeni istinitim te ga je kao takvim i prihvatio isto kao i iskaz saslušanog svjedoka GG.

29.4. Iskaze svjedoka JG i KG sud također cijeni istinitim te ih je kao takve i prihvatio, no isti nemaju neposrednih saznanja o sklopljenim Ugovorima između stranaka i između tužitelja i društva Exportdrvo Projekti d.o.o.

30. Po stavu ovog suda utuženi iznos je zbroj pojedinačnih iznosa iz Međuvlasničkog ugovora (980.000,00 kn+1.500.000,00 kn) i isti je po sugestiji punomoćnika tužitelja, odnosno svjedoka ŽG kao dodatna sigurnost tužitelja ugovoren čl.6 st.2. sklopljenog Ugovora o kupoprodaji između stranaka iako su stranke znale da navedeni iznos ne postoji.

30.1. Razlog iz kojeg je tuženik kao poslovno sposobna osoba potpisao takav Ugovor i potpisom istog na sebe preuzeo eventualnu isplatu obveze koja nije postojala je nebitan i neodlučan za ishod ovog postupka jer obveza u trenutku sklapanja Ugovora nije niti postojala. Očito je postojao razlog zbog kojeg su stranke navedeni iznos ugovorile, no kao što je rečeno isto nije bitno niti odlučno za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari budući je nedvojbeno utvrđeno i to provedenim financijskim vještačenjem da utuženi iznos na dan sklapanja Ugovora o kupoprodaji nije postojao. To nadalje upućuje na zaključak da ugovorena obveza čl.6 st.2. sklopljenog Ugovora je fiktivna obveza za koje su obje ugovorne strane znale da ne postoji.

30.2. U konkretnom slučaju utuženi iznos je evidentiran u poslovnim knjigama tužitelja neposredno prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari i to isključivo radi poboljšanja procesne situacije tužitelja u ovoj pravnoj stvari. Nesavjesno vođenje poslovne evidencije tužitelja također nije predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari ali upućuje na zaključak o određenim nepravilnostima u radu tužitelja, no takvo ponašanje tužitelja ne može ići na štetu tuženika.

30.3. Sud iskaz tuženika cijeni istinitim i životnim te ga je kao takvog i cijenio.

30.4. Također valja istaći da činjenica što je tuženik u trenutku sklapanja Ugovora o kupoprodaji bio i osoba ovlaštena za zastupanje društva Exportdrvo Projekti d.o.o. nije bitna niti odlučna za ishod ovog postupka i to iz razloga što je predmetni Ugovor tuženik sklopio kao fizička osoba, a tužitelj nije dokazao, a niti je na navedenu okolnost imao bilo kakvih dokaznih prijedloga da bi se radilo eventualno o tzv. proboju pravne osobnosti iz čl.10 st.3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima.

31. Odredbom čl. 21 ZOO-a određeno je da kad obveza ima za činidbu iznos novca dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo.

31.1. Odredbom čl. 65 st.1. ZOO-a određeno je da na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je.

32. Kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da ne postoji obveza tuženika za isplatom to je valjalo u cijelosti odbiti tužitelja sa postavljenim tužbenim zahtjevom.

33. U pogledu navoda tužitelja iz podneska od 23. travnja 2024.godine valja istaći da odredba čl. 6 Ugovora o kupoprodaji nekretnine nije ništetna/nevaljana odredba, a kako to tužitelj navodi. Odredba čl. 6 Ugovora o kupoprodaji nije ništetna u smislu odredbe čl.322 ZOO-a iz razloga što ista nije protivna niti Ustavu RH niti prisilnim propisima niti moralu društva.

33.1. Obveza ili činidba se može sastojati u davanju, činjenu, propuštanju ili trpljenju i ista mora biti moguća, dopuštena, odnosno odrediva.

33.2. U konkretnom slučaju navedena obveza ili činidba iz čl.6 Ugovora o kupoprodaji nekretnine je određena i to u novčanom iznosu, no za istu je nedvojbeno tijekom trajanja ovog postupka utvrđeno da je nepostojeća, odnosno da nije postojala u trenutku sklapanja Ugovora.

33.3. Eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja postavljen podneskom tužitelja od 23. travnja 2024. godine nije osnovan i to iz razloga što isto nema uporište u pozitivnim propisima. To iz razloga što zaključenje ugovora predstavlja slobodnu dispoziciju, odnosno volju ugovornih strana i sud ne može ulaziti u sferu te volje osim ako je to posebnim zakonom propisano, što u konkretnoj pravnoj stvari nije slučaj.

34. Kako se u ovoj pravnoj stvari ne radi o zasnivanju obveznopravnog odnosa sadržaja kojeg bi proizlazio i odredba npr. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine itd. to je valjalo odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom i odlučiti kao pod točkom II izreke presude.

35. Neovisno od prednjeg utvrđenja suda također valja dodati da sud prilikom donošenja ove presude nije analizirao, a niti posebno obrazlagao navode iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka koji prelaze domenu raspravljanja u ovoj pravnoj stvari.

35.1. Isto tako valja dodati da se u konkretnom slučaju ne mogu primjenjivati odredbe Kanonskog prava kako to tvrdi tužitelj.

36. Slijedom svega navedenog valjalo je odbiti tužitelja sa postavljenom tužbenim zahtjevima i odlučiti kao pod točkom I i II izreke ove presude.

37. U odnosu na istaknuti protutužbeni zahtjev valja istaći da tuženik u činjeničnim navodima istog navodi da je temeljem čl. 4. Ugovora o kupoprodaji nekretnina ugovoreno da se radi osiguranja isplate iznosa kupoprodajne cijene (isključivo kupoprodajne, cijene, a ne iznosa duga društva Exportdrvo Projekti d.o.o. kojem je tuženik pristupio), zasnuje založno pravo na nekretninama tuženika, kao kupca, i to: k. č. br. [katastarska čestica] – SELO KUS površine 96 m2 (oranica 96 m2); k. č. br. [katastarska čestica] - SELO KUS površine 23 m2 (oranica 23 m2); k. č. br. [katastarska čestica] – SELO KUS površine 1402 m2 (dvorište 990 m2, bazen 68 m2, stambena zgrada, Ugljan, Put Kućerine 6 250 m2, pomoćna zgrada 77 m2, pomoćna zgrada 17 m2); k. č. br. [katastarska čestica] – SELO KUS površine 6 m2 (oranica 6 m2); sveukupno. 1527 m2, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (nastavno nekretnina Ugljan). Također, temeljem čl. 5. st. 1. Ugovora o kupoprodaji nekretnina ugovoreno je da se radi osiguranja isplate iste tražbine (kupoprodajna cijena) zaključi zaseban sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenoj kao: 7. suvlasnički dio 10,94/100, etažno vlasništvo (E-7), 1. sportska kladionica i caffe bar u prizemlju stambeno poslovnog objekta ukupne površine 234,83 m2, u vlasništvu društva Bobara d.o.o., Zagreb (nastavno: nekretnina Granešina), dok je idućim stavkom istog članka ugovoreno da se nakon upisa založnog prava na nekretnini Granešina prodavatelj obvezuje izdati kupcu brisovno očitovanje za upis brisanja založnog prava na nekretnini Ugljan. Tuženik ističe da je upis založnog prava na nekretnini Ugljan trebao je poslužiti samo kao privremeni instrument osiguranja isplate kupoprodajne cijene za nekretninu do trenutka dok se ne omogući upis založnog prava na nekretnini Granešina. Nakon sklapanja Ugovora o kupoprodaji Zbor prebendara nije podnio prijedlog za upis založnog prava na nekretnini Ugljan, već samo na nekretnini Granešina, na kojoj je založno pravo upisano dana 14. prosinca 2018. godine temeljem prijedloga kojeg je Zbor prebendara predao zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu dana 20. srpnja 2018. godine, pod brojem: Z-40590/2018. Neovisno o činjenici što je upisom založnog prava na nekretnini Granešina u cijelosti osigurana tražbina tužitelja s osnova isplate preostalog dijela kupoprodajne cijene, sve u skladu s odredbama sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, te što nije više bilo nikakvog pravnog osnova za upis založnog prava i na nekretnini Ugljan, dana 3. ožujka 2020. godine tužitelj je dana 3. ožujka 2020. godine podnio zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru pod posl. brojem: Z-8416/2021 prijedlog za upis založnog prava i na nekretnini Ugljan, u iznosu od 500.000,00 EUR-a, obračunato prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, čemu se pridodaje pripadajući PDV, a temeljem kojeg prijedloga je dana 9. ožujka 2020. godine upisano založno pravo na nekretnini Ugljan u korist tužitelja.

Tuženik ističe da ;

- iako je od ugovorene kupoprodajne cijene već bilo isplaćeno dva obroka u ukupnom iznosu od 250.000,00 EUR, te je preostali iznos za isplatiti iznosio 375.000,00 EUR (s uračunatim PDV-om);

- iako je navedeni preostali iznos kupoprodajne cijene već bio osiguran upisom založnog prava na nekretnini Granešina, bez ikakvih prava, upisa i/ili zabilježbi na toj nekretnini, sve u skladu s odredbama sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnina;

- iako vrijednost nekretnine Ugljan iznosi cca. 3.000.0000,00 EUR, te je potraživanje Zbora prebendara u očitom nesrazmjeru s vrijednosti iste;

- iako je tuženik uredno o dospijeću podmirivao obroke kupoprodajne cijene;

- iako je takvo postupanje u potpunosti protivno sklopljeno Ugovoru o kupoprodaji nekretnina;

- iako se takvim postupanjem tuženiku nanosi šteta tužitelj je zatražio da se izvrši upis založnog prava radi osiguranja isplate preostalog iznosa kupoprodajne cijene i na nekretnini Ugljan. Unatoč takvom postupanju tuženik je o dospijeću i treće rate kupoprodajne cijene uredno podmirio istu u daljnjem iznosu od 125.000,00 EUR (s uračunatim PDV-om), čime je uplatio ukupno 375.000,00 EUR, tako da nakon 1. srpnja 2020. godine potraživanje tužitelja sa osnova isplate kupoprodajne cijene iznosi 250.000,00 EUR. Dana 28. siječnja 2021. godine u prostorijama Zbora prebendara održan je sastanak na kojem su pored parničnih stranaka bili prisutni i punomoćnica tužitelja, te punomoćnik društva Infinitum nekretnine d.o.o., Zagreb, koje društvo je otkupilo od PBZ d.d., Zagreb, novčane tražbine temeljem više ugovora o kreditu sklopljenih između društva Exportdrvo projekti d.o.o., u kojem tuženik kao član drži udjele u visini 75% temeljnog kapitala, kao korisnika kredita i PBZ d.d., kao kreditora, a za obveze po kojim kreditima je jamčio i tužitelj svojim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na kojima je bilo upisano založno pravo kao instrument osiguranja povrata navedenih kredita. Društvo Infinitum nekretnine d.o.o. izrazilo je svoj pristanak za izdavanje brisovnog očitovanja tužitelju kojim bi se izvršio upis brisanja založnog prava na nekretninama tužitelja pod uvjetom da Zbor prebendara izda brisovno očitovanje tuženiku na nekretnini Ugljan, sve kako bi društvo Infinitum nekretnine d.o.o. moglo na navedenoj nekretnini Ugljan uknjižiti založno pravo radi osiguranja svojih tražbina prema tuženiku. Nadalje, dana 16. veljače 2021. godine između tuženika, kao prodavatelja, i g. ZG iz [adresa], kao kupca, sklopljen je Predugovor o kupoprodaji nekretnine (nastavno-Predugovor), a kojim Predugovorom se tuženik obvezao prodati, a navedeni kupac kupiti nekretnine Ugljan. Kupoprodajna cijena ugovorena je u iznosu od 2.800.000,00 EUR, u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB. Po navedenom Predugovoru kupac je tuženiku isplatio i kaparu kao odustatninu u iznosu od 300.000,00 EUR, sve u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB na dan plaćanja. Navedena novčana sredstva s osnova kupoprodajne cijene predmetnih nekretnina Ugljan tuženiku bila su potrebna za reguliranje njegovih financijskih obveza prema društvu Infinitum nekretnine d.o.o., preuzetih, između ostalog, i kako bi navedeno društvo izdalo brisovno očitovanje za upis brisanja založnih prava na nekretninama Zbora prebendara. Tuženik je uputio tužitelju dopis, od dana 17. veljače 2021. godine, a kojim dopisom ih poziva na izdavanje potrebnog brisovnog očitovanja za upis brisanja založnog prava na nekretninama Ugljan. Umjesto pozitivnog odgovora na postavljeni zahtjev i dostave brisovnog očitovanja za upis brisanja založnog prava na Nekretnini Ugljan upisanog bez ikakvog pravno osnova, tj. u cijelosti protivno odredbama sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, tužitelj je dostavio svoj dopis od dana 2. ožujka 2021. godine, a u kojem dopisu izdavanje traženog brisovnog očitovanja, protivno odredbama sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, uvjetuje ispunjenjem više obveza, i to:

- izdavanjem brisovnog očitovanja za upis brisanja založnog prava na nekretninama Zbora prebendara od strane društva Infinitum nekretnine d.o.o.;

- isplatom sljedeće rate kupoprodajne cijene (koja dospijeva tek 1. srpnja 2021. godine!); te

- uknjižbom založnog prava radi osiguranja isplate tražbine Zbora prebendara prema tuženiku temeljem pristupa dugu društva Exportdrvo projekti d.o.o. prema Zboru prebendara, u iznosu od 2.400.000,00 kn, na Nekretnini Granešina u vlasništvu društva Bobara d.o.o. Neovisno o tome što je tužitelj založno pravo upisao protivno odredbama sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine, te je tuženik na to više puta upozoravao, isti je brisovno očitovanje zaprimio tek dana 25. ožujka 2021. godine, dakle gotovo 2 mjeseca od tuženikova zahtjeva da predaju brisovno očitovanje.

U međuvremenu, prije izdavanja predmetnog brisovnog očitovanja, temeljem odredaba sklopljenog Predugovora i izdane zadužnice, kao instrumenta osiguranja za povrat dvostrukog iznosa primljene kapare kao odustatnine, u razdoblju od dana 19. ožujka 2021. godine pa do **.**.2021. g. ZG, kao kupac nekretnine, naplatio je od tuženika prisilnim putem iznos od 4.505.000,00 kn (protuvrijednost iznosa od 600.000,00 EUR, kao dvostrukog iznosa dane kapare). Navedeno je izravna posljedica toga što tužitelj ne samo da je ishodio uknjižbu založnog prava protivno ugovoru, nego založno pravo nije brisao po pozivu tuženika, iako je navedenom zahtjevu morao udovoljiti sukladno odredbama sklopljenog Ugovora. Kako je dan 15. ožujka 2021. godine bio određen kao krajnji rok za pribavu brisovnog očitovanja za upis brisanja založnog prava na nekretnini Ugljan, proizlazi da tuženik nije postupio u skladu sa obvezom preuzetom Predugovorom te da je stoga bio dužan isplatiti dvostruku kaparu. Kako je kupac nekretnine istu naplatio prisilnim putem, tuženik je pretrpio štetu u iznosu od 2.255.000,00 kn, a koji iznos predstavlja razliku između iznosa primljene kapare i izgubljenog iznosa dvostruke kapare. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud u cijelosti usvoji istaknuti protutužbeni zahtjev.

38. U odgovoru na protutužbeni zahtjev tužitelj je podneskom od 24. lipnja 2021. godine osporava osnovu kao i visinu protutužbenog zahtjeva. Ističe da je tuženik dužan dokazati štetnu radnju, uzročnu vezu između štetne radnje i nastanka štete kao i protupravnost štetne radnje. Uknjižba založnog prava u korist tužitelja u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ne može predstavljati štetnu radnju budući da joj nedostaje element protupravnosti. Sam tuženik je temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 20.06.2018. godine dopustio upis založnog prava u korist tužitelja, a na rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z-5634/2020 kojim je ovaj upis dopušten, tuženik nije uložio žalbu. Suprotno navodima tuženika, tuženik nije ispunio većinu obveza preuzetih Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 20.06.2018. godine te je tužitelj, isključivo radi zaštite svojih imovinskih prava i sprječavanja nastanka daljnje štete, bio prisiljen upisati založno pravo na navedenoj nekretnini. Naime, tuženik odnosno društvo Exportdrvo projekti d.o.o. nije ispunjavalo obveze po kreditima prema Privrednoj banci Zagreb, a za koje obveze je jamčio tužitelj svojim nekretninama u Gajskim Požarinama (24.838 m2) čije je vrijednost oko 8.000.000,00 kn te je bilo pitanje trenutka kada će banka pokrenuti postupak ovrhe na nekretninama tužitelja. Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 20.06.2018. godine Tužitelj se obvezao pribaviti brisovna očitovanja odmah po sklapanju Ugovora, no to nije učinio do ožujka 2020. godine (dostavljena su tek 09.03.2021. godine) te je tužitelj iskoristio svoje ugovorno pravo i upisao hipoteku na nekretnini tuženika. Isto tako ne postoji uzročno-posljedična veza između upisa hipoteke i navodne štete koja je nastala tuženiku temeljem Predugovora o kupoprodaji nekretnine. Tuženik je u trenutku sklapanja Predugovora od 19.02.2021. znao da izdavanje brisovnog očitovanja od strane tužitelja zavisi isključivo od ispunjenja ugovornih obveza koje je tuženik preuzeo Ugovorom o kupoprodaji od 20.06.2018. godine. Člankom 7 Ugovora o kupoprodaji od 20.06.2018. godine tuženik se obvezao pribaviti isprave kojima se može ostvariti brisanje založnih prava upisanih na nekretninama Tužitelja u zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], oba k. o. [katastarska općina]. Na sastanku održanom 28. siječnja 2021. godine koji spominje tuženik, bilo je dogovoreno da će tužitelj izdati brisovno očitovanje u odnosu na hipoteku upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kada društvo INFINITUMNEKRETNINE d.o.o. (kupac potraživanja koje je prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. imala Privredna banka Zagreb d.d.) dostavi tužitelju brisovna očitovanja u odnosu na prethodno opisane hipoteke. Tu se posebno ističe da je vlasnik društva INFINITUM NEKRETNINE d.o.o., ZG kupac nekretnine koja je predmet Predugovora od 19.02.2021. godine. Dakle, ispunjenje uvjeta ugovorenog u članku 2.2. Predugovora zavisilo je isključivo o dobroj volji samog kupca ZG, potpisnika brisovnih očitovanja u ime društva INFINITUM NEKRETNINE d.o.o. Budući da je tuženik dostavio Zboru prebendara brisovna očitovanja tek dana 11. ožujka 2021. godine bilo je izvjesno da tuženik svoju obvezu preuzetu člankom 2.2. Predugovora neće moći ispuniti do 15. ožujka 2021. godine (rok za provedbu brisovnog očitovanja u odnosu na založno pravo upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Tužitelj ističe da je tuženik svjesno preuzeo rizik pa je i sam odgovoran za nemogućnost ispunjenja obveze preuzete člankom 2. stavak 2 Predugovora. Iz navedenog proizlazi da je ugovaranjem uvjeta koji ne može ispuniti u zadanom roku tuženik sam sebi prouzročio štetu. Uostalom tuženik nije dokazao da mu je ZG zaista isplatio iznos kapare od 300.000,00 EUR, pa nije niti nastala obveza tuženika na isplatu dvostruke kapare. Podredno se spominje da su tuženik i ZG dugogodišnji poslovni partneri, da je ZG bio upoznat s predmetom Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 20. lipnja 2018. godine te da je u svrhu osiguranja plaćanja kupoprodajne cijene dozvolio zasnivanje založnog prava u korist Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke na nekretnini u vlasništvu društva BOBARA d.o.o. čije je jedini osnivač, da je u svrhu osiguranja obrtnih sredstava za poslovanje „Hotela Academia“ u vlasništvu tuženika i društva Exportdrvo projekti d.o.o. čiji je osnivač upravo ZG jamčio svojom osobnom imovinom te da je društvo INFINITUM NEKRETNINE d.o.o. otkupilo potraživanja Privredne banke Zagreb d.o.o. prema društvu Exportdrvo projekti d.o.o. Iz svega navedenog proizlazi da Predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između ZG kao kupca i tuženika kao prodavatelja predstavlja fiktivan pravni posao, sklopljen isključivo u svrhu nanošenja štete tužitelju te eventualnog stvaranja osnove za prijeboj međusobnih potraživanja. Tužitelj sumnja i u vjerodostojnost ovjere potpisa tuženika na Predugovoru od 19.02.2021. godine te predlaže zatražiti podatke o ovjeri od strane javnog bilježnika Bože Miletića iz Zagreba, Ulica Grge Tuškana 39. Zbog cjelokupnog postupanja tuženika, tužitelj je protiv tuženika podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu koja je zavedena pod brojem KP-DO- 1665/2021. Sukladno navedenom tužitelj predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan dok istovremeno predlaže odbiti protutužbu tuženika kao u cijelosti neosnovanu.

39. Uvidom u Predugovor o kupoprodaji nekretnine na listu 95 do 99 spisa utvrđeno je da je isti zaključen između tuženika kao prodavatelja i svjedoka ZG kao kupca dana 16. veljače 2021.godine, da su predmet kupoprodaje nekretnine na Ugljanu, sve pobliže označeno čl.1.1. predmetnog Predugovora.

Čl.1.2. sklopljenog Predugovora određeno je da je na nekretninama navedenim u toč. 1.1. uknjiženo založno pravo temeljem prijedloga predanog 3. ožujka 2020. pod br. Z- 5634/2020 i to temeljem Predugovora o kupoprodaji nekretnina i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine kunske protuvrijednosti iznosa od 500.000,00 eur obračunato prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja čime se pridodaje pripadajući PDV za korist Zbora prebendara prvostolne crkve zagrebačke.

Čl.2 predmetnog Predugovora određeno je da se istim prodavatelj obvezuje s kupcem sklopiti konačni Ugovor o kupoprodaji nekretnina za navedene zemljišnoknjižne čestice upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nakon što prodavatelj izvrši obveze iz čl.2.2. ovog Predugovora, a kupac izvrši uplatu kapare kao odustatnine iz čl.2.3. Predugovora. Čl.2.2. predmetnog Predugovora određeno je da se prodavatelj obvezuje prije sklapanja konačnog kupoprodajnog Ugovora pribaviti brisovno očitovanje podobno za brisanje založnog prava iz čl.1.2. Predugovora i izvršiti upis brisanja založnog prava iz istog članka. Čl.2.3. predmetnog Predugovora određeno je d se kupac obvezuje u roku od 8 dana od dana sklapanja Predugovora uplatiti prodavatelju s osnova kapare kao odustatnine iznos od 300.000,00 eur, a koji iznos će se uračunati u kupoprodajnu cijenu.

Čl.2.4. predmetnog Predugovora određeno je da se ugovorne strane obvezuju sklopiti konačni kupoprodajni Ugovor u roku od 8 dana od dana ispunjenja svih obveza prodavatelja navedenih u st.2.2. ovog članka i ispunjenja obveza kupca iz st.2.3. ovog članka, a najkasnije do dana 15. ožujka 2021.

Čl.2.6. predmetnog Predugovora određeno je da ukoliko prodavatelj ne pristupi sklapanju konačnog kupoprodajnog Ugovora u roku navedenom u čl.2.4. Predugovora i/ili ne ispuni svoje obveze iz čl.2.2. u ugovorenom roku i/ili povrijedi svoju obvezu i jamstvo iz čl.1.3. Predugovora smatrat će se da je odustao od sklapanja konačnog kupoprodajnog Ugovora te je prodavatelj tada u obvezi vratiti kupcu dvostruki iznos primljene kapare kao odustatnine iz čl.2.3. Predugovora u roku od 8 dana od dana isteka roka za sklapanje konačnog kupoprodajnog Ugovora.

40. U konkretnom slučaju predmet Predugovora je nekretnina na kojoj je tužitelj upisao svoje založno pravo temeljem sklopljenog Ugovora o kupoprodaji nekretnina i Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od dana 20. lipnja 2018.godine.

41. Uvidom u dopise tuženika koji prileže spisu nedvojbeno je utvrđeno da je isti prije sklapanja Predugovora sa ZG zatražio brisovno očitovanje od strane tužitelja, a kako su i u svojim iskazima naveli svjedoci GG, ZG, JG i tuženik. To nadalje znači da su iskazi navedenih svjedoka u cijelosti u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu.

42. Uvidom u z.k. izvadak koji prileži na listu 85 spisa utvrđeno je da je na nekretnini Granešina založno pravo upisano temeljem prijedloga tužitelja od 20. srpnja 2018. pod br. Z-40590/2018.

43. Uvidom u z.k. izvadak na listu 91 do 93 spisa utvrđeno je da je na nekretnini na Ugljanu založno pravo upisano temeljem prijedloga tužitelja od 3. ožujka 2020. pod br. Z- 5634/2020.

44. U konkretnom slučaju čl.5 sklopljenog Ugovora između stranaka, odnosno upis zaloga na nekretnini na Ugljanu trebao je poslužiti samo kao privremeni instrument isplate kupoprodajne cijene dok se ne omogući upis založnog prava na nekretnini u Granešini.

44.1. Tuženik navodi da je takvim postupanjem istom nanesena šteta te da je do trenutka upisa hipoteke na Ugljanu uplatio iznos od 375.000,00 eur te da je uredno izvršavao Ugovorom preuzete obveze.

45. U pogledu navoda tuženika valja istaći da činjenica što je na nekretnini u vlasništvu istog bilo upisano založno pravo od strane tužitelja nije istog sprječavalo za zaključenje konačnog kupoprodajnog Ugovora. No, očito je, a kako je u svom iskazu naveo svjedok ZG od sklapanja konačnog kupoprodajnog Ugovora odustao sam svjedok kao kupac. S obzirom na poslovne transakcije kako svjedoka i tuženika tako svjedoka i tužitelja isto se ukazuje logičnim i životnim te je sud iskazu navedenog svjedoka u cijelosti poklonio vjeru.

46. Navod tužitelja da se radi o fiktivnom pravnom poslu je nedokazan pa samim time i neosnovan. Tužitelj radi utvrđenja navedenog nije imao nikakvih dokaznih prijedloga pa tako nije niti predložio priklop kaznenog spisa koji je, kako je naveo u odgovoru na protutužbeni zahtjev, pokrenuo protiv tuženika.

47. Sud nema saznanja o pravnim radnjama, poslovima pa niti pokrenutim drugim postupcima između stranaka osim onih koji su od stranaka navedeni i u koje je sud izvršio uvid i to samo u dijelu koji se odnosi na predmet spora, konkretno tužbenog i protutužbenog zahtjeva.

47.1. Isto tako sud nema saznanja iz kog razloga su stranke ugovorile kratke rokove za sklapanje glavnog Ugovora, a kako to navodi županijski sud u svoj ukidnoj odluci, a niti su stranke eventualno radi razjašnjenja istog imale bilo kakvih dokaznih prijedloga. Sama činjenica tzv. "kratkih rokova" po stavu ovog suda ne upućuje na zaključak o malicioznom postupanju već o namjeri konačnog rješenja spornih pitanja između stranka.

47.2. Neovisno od prednjeg utvrđenja suda rok od 30 dana je uobičajen rok u takvoj vrsti ugovaranja, tim više što iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je tuženik i ranije tražio od tužitelja brisovno očitovanje.

47.3. U pogledu upute sadržane pod točkom 19. ukidne odluke valja napomenuti, a kao što je već i rečeno, da stranke u daljnjem tijeku postupka, a nakon ukidne odluke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga već su u cijelosti ostale kod svih navoda iznesenih tijekom trajanja postupka.

48. Kako tužitelj nije izdao tuženiku brisovno očitovanje zbog kojeg razloga je kupac odustao od sklapanja kupoprodajnog Ugovora navedenom radnjom je tuženiku nastupila šteta koja se ogleda u činjenici da je od strane kupca naplaćena dvostruka kapara koja je bila ugovorena kao odustatnina.

49. Među strankama nije sporna činjenica da je ZG kao kupac od tuženika kao prodavatelja naplatio u ovršnom postupku iznos od 4.505,00 kn, a što je i od strane suda utvrđeno uvidom u dopis FINA-e na listu 112 spisa.

50. Osnov i visinu protutužbenog zahtjeva sud je utvrdio uvidom u dostavljenu dokumentaciju koja prileži na listu 112, 360 i 362 spisa.

51. Odredbom čl. 306 st. 1. ZOO-a određeno je da sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine.

52. Kao što je već rečeno, uvidom u Predugovor utvrđeno je da je kapara ugovorena kao odustatnina.

53. Odredbom čl.307 st.1 ZOO-a određeno je kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora. St. 2 navedenog članka određeno je da u tom slučaju ako odustaje strana koja je dala kaparu gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila vraća ju u dvostrukom iznosu.

53.1. Uvidom u specifikaciju FINA-e utvrđeno je da je račun tuženika kao ovršenika od strane ZG ovršen tj. naplaćen dana 19. ožujka 2021. godine.

53.2. Neovisno od prednjeg utvrđenja suda, a pogledu upute sadržane u ukidnoj odluci i to točki 15.1. valja istaći da su po stavu ovog suda u konkretnom slučaju ispunjene sve kumulativno zakonom određene pretpostavke instituta naknade štete.

53.3. Odgovornost za štetu je obvezno pravni odnos u kojem je jedna strana dužna popraviti prouzročenu štetu drugoj strani koja je ovlaštena zahtijevati takav popravak.

53.4. Opće pretpostavke ugovorne odgovornosti instituta naknade štete su: postojanje ugovora, neispunjenje dužnikove obveze, šteta nanesena vjerovniku, postojanje uzročne veze, postojanje protupravnosti odnosno nepostojanje neke od okolnosti koje dopuštaju oslobođenje dužnika od odgovornosti i šteta. U konkretnom slučaju tuženik je dužan dokazati da su ispunjene pretpostavke odgovornosti za štetu i isti je navedeno i dokazao.

53.5. U pogledu navoda tužitelja valja istaći da protupravno postupa ona osoba koja svojim djelovanjem ili propuštanjem povrijedi neki propis ili ugovornu odredbu. To u konkretnom slučaju znači ne izdavanje brisovnog očitovanja u za to predviđenom roku, a kako je to navedeno u Predugovoru. Nadalje, povreda predugovorom preuzete obveze je u uzročno- posljedičnoj vezi sa štetom koja je tuženiku nastala u vidu dvostruke kapare koja je naplaćena od istog, a visinu koje je kao što je već i rečeno sud utvrdio uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu.

54. Neovisno od prednjeg utvrđenja suda opetovano se ističe da sud nije posebno navodio niti analizirao navode iz iskaza saslušanih svjedoka niti stranaka koji prelaze domenu raspravljanja u ovoj pravnoj stvari.

55. Slijedom svega navedenog tuženiku je u cijelosti dosuđen zatraženi iznos na ime odustatnine sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23. ožujka 2021. do isplate te je stoga valjalo u cijelosti usvojiti protutužbeni zahtjev i odlučiti kao pod točkom III izreke ove presude.

56. U pogledu upute sadržane u ukidnoj odluci Županijskog suda pod točkom 22. valja istaći da je sud odluku o miješanju umješača Dovono Adria d.o.o. donio dana 19. siječnja 2022.godine raspravnim rješenjem suda u skladu s odredbom čl.207 ZPP-a i to iz razloga što po stavu suda umješač ima pravni interes za uspjeh tuženika u sporu iz kog razloga je i dopušteno miješanje. Osoba koja se na slaže sa odlukom suda o miješanju može osporavati tu odluku u žalbi protiv odluke o glavnoj stvari. To ne znači da je odluko o dopuštenju miješanja potrebno ponovno donositi izrekom ove presude.

57. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a, a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30 Ovršnog Zakona.

58. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 1 u svezi s čl.155 ZPP- a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

58.1. Trošak tuženika sastoji se od troška sastava četiri podneska po tbr.8 toč.1 od sveukupno 18584 bodova, troška pristupa na šest ročišta po tbr.9 toč.1 (2.3..2022., 28.4.2022., 21.9.2022., 9.11.2022., 15.5.2024. i 14.1.2026.) od 27876 bodova, troška pristupa na jedno ročište po tbr.9 toč.5 (19.1.2022.) od 50 bodova, odnosno sveukupno 46510 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 93.020,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 23.255,00 eur, sveukupno iznosi i čini trošak tuženika od 116.275,00 eur.

58.2. Trošak umješača sastoji se od troška sastava četiri podneska po tbr.8 toč.1 od sveukupno 18584 bodova, troška pristupa na šest ročišta po tbr.9 toč.1 (2.3..2022., 28.4.2022., 21.9.2022., 9.11.2022., 15.5.2024. i 14.1.2026.) od 27876 bodova, troška pristupa na jednog ročište po tbr.9 toč.5 (19.1.2022.) od 50 bodova, odnosno sveukupno 46510 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 93.020,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 23.255,00 eur, sveukupno iznosi i čini trošak umješača od 116.275,00 eur.

59. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 13. veljače 2026. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoć. tužitelja

2. Punomoć. tuženika

3. Punomoć. umješača