Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-28/2025-150

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu sastavljenim od sutkinje Dijane Rizvić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Biserke Sviben i Dragice Gizelov kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara Irene Fučkar u kaznenom predmetu protiv optuženog SŠŠ MBS: [matični broj subjekta], zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24; nastavno KZ/11) u vezi članka 34. KZ/11 povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 21. ožujka 2025. broj KO-DO-16/2025 sa izmjenom od 27. listopada 2025. i od 12. veljače 2026. nakon nejavne rasprave održane dana 12. veljače 2026. u nazočnosti zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Sanje Gospodnetić, opunomoćenika oštećenice odvjetnika Stjepana Večere, sudskog tumača za hindu jezik SŠ, optuženog GŠŠ i branitelja optuženika odvjetnika Domagoja Cika, istog dana u nazočnosti imenovanih, objavio i

p r e s u d i o  j e

I optuženi SŠŠ, MBS: [matični broj subjekta], bez nadimka, sina TŠŠ i ČŠŠ, rođen **.**.2000. u [adresa], bez boravišta u [adresa], državljanin Nepala, pismen, sa završenom osnovnom školom, bez zanimanja, nezaposlen, neoženjen, bez djece, bez imovine, bez čina i odlikovanja, neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni postupak

k r i v  je

što je:

dana 23. prosinca 2024. oko 2,30 sati u Zagrebu, Pavla Hatza 10, u hostelu Himalayan, u sobi broj 4 namijenjenoj za boravak šest osoba, govoreći u više navrata da želi jebati, skinuo svoju odjeću te, u cilju zadovoljenja svojeg spolnog nagona, gol legao na ŠŠŠ koji je ležao u svom krevetu, pritiščući ga težinom svojeg tijela o krevet, nakon čega je ŠŠŠ okrenuo na leđa nastavljajući ga pritiskati težinom svojeg tijela o krevet te ga počeo ljubiti po licu i tijelu, nakon čega se JŠŠ okrenuo kako bi se zaštitio, ali ga je nastavio pritiskati težinom svojeg tijela o krevet, podigao mu spavaćicu i pokušao skinuti gaćice te počeo spuštati svoju glavu prema njegovom međunožju, te iako mu je JŠŠ govorio da to ne želi i molio ga da prestane, poljubio ga je u stražnjicu nakon čega se uspravio i pokušao dva puta penetrirati svojim spolovilom u anus ŠŠŠ, u čemu nije uspio jer se JŠŠ uspio izmaknuti i pobjeći

– dakle, s namjerom da uporabom sile s drugom osobom bez njezina pristanka izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela silovanja,

II - čime je optuženi SŠŠ počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – silovanjem u pokušaju - opisano u članku 153. stavku 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24;) u vezi s člankom 34. KZ/11.

III Na temelju članka 153. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 i članka 48. stavka 1. i 2. KZ/11 te članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11

o s u đ u j e  se

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE

IV Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom SŠŠ u izrečenu kaznu zatvora uračunava se vrijeme uhićenja i vrijeme koje provodi u istražnom zatvoru od

23. prosinca 2024. pa nadalje.

V Na temelju članka 68. KZ/11 optuženom SŠŠ izriče se sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja se izvršava u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VI Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17., 126/19., 80/22, 36/24. i 72/25; nastavno: ZKP/08) oštećenom JŠŠ djelomično se dosuđuje imovinskopravni zahtjev u iznosu od 5.000 eura (pettisuća eura) te se nalaže optuženom SŠŠ MBS: [matični broj subjekta] u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, isplatiti navedeni iznos oštećeniku sa zakonskim zateznim kamatama koja se za ostale odnose određuje po stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od 8. prosinca 2025. pa do isplate, dok se oštećeni JŠŠ s preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 3.500 eura (tritisućepetsto eura) upućuje na parnicu.

VII Na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 optuženi SŠŠ djelomično se oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka i to iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 na ime troškova za tumača za oštećenika te na ime psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja optuženika i psihijatrijskog vještačenja oštećenika sve u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem, zatim troškova iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 3.000,00 eura te troškova iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka branitelja po službenoj dužnosti u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem dok je optuženik dužan naknaditi troškove iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08 na ime nagrade i nužnih izdataka zastupanja oštećenika po opunomoćeniku u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem a u odnosu na troškove 145. stavka 7. ZKP/08 usmenog i pisanog prevođenja za optuženika, troškovi prevođenja neće se naplaćivati od optuženika.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je dana 21. ožujka 2025. Županijskom sudu u Zagrebu optužnicu broj broj KO-DO-16/2025 protiv optuženog CŠŠ zbog kaznenog djela iz članka 153. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 (list 126-129 spisa).

1.1. Podneskom od 27. listopada 2025. Županijskog državno odvjetništvo u Zagrebu djelomično je izmijenilo činjenični opis kaznenog djela (list 304 spisa).

1.2. Na raspravi dana 12. veljače 2026. zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu djelomično je izmijenila činjenični opis kaznenog djela (list 555 spisa).

2. Optuženi SŠŠ izjavio je da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret prvotnom i izmijenjenom optužnicom (list 300 spisa).

3. U dokaznom postupku sud je ispitao optuženog SŠŠ (list 301 i 555 spisa).

3.1. U dokaznom postupku sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 1. ZKP/08 po prijedlogu tužitelja uz suglasnost obrane pregledao: izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb broj 511-19-27/3-K-541/24 od 23. prosinca 2024. s poukom o pravima uhićenika i priopćenjem Operativno komunikacijskom centru (list 3-7 spisa), službenu zabilješku o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb od 23. prosinca 2024. (list 8-9 spisa) u neizdvojenom dijelu, zapisnik o zaprimanju kaznene prijave, izuzev izjave žrtve/podnositelja prijave, Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb, broj 511-19-27/3-K-541/24 od 23. prosinca 2024., uz obavijest žrtvi kaznenog djela protiv spolne slobode, obavijest oštećeniku te obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list 10-11, 12-16 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka GŠ Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Rab broj 211-06/25- 01/194 od 25. veljače 2025. (list 114-116 spisa), potvrdu s podacima iz prekršajne evidencije za optuženog SŠŠ broj 740-04/25-02/39788 od 18. ožujka 2025. (list 118 spisa), od 27.06.2025. (list 197 spisa), uvjerenje s podacima iz kaznene evidencije za optuženog SŠŠ broj 740-02/25-03/97799 od 18. ožujka 2025. (list 119 spisa), od 27.06.2025. (list 196 spisa) te od 09.02.2026. (list 548 spisa).

3.2. Na temelju članka 419. stavka 5. točke 2. ZKP/08 po prijedlogu optuženika sud je u dokaznom postupku pribavio i pregledao: dopis hostela o posjedovanju snimki video nadzora od 23.01.2026. (list 517 spisa).

3.3. Nadalje sud je na temelju članka 419. stavka 5. točke 5. ZKP/08 po službenoj dužnosti pregledao imovinskopravni zahtjev oštećenika od 26.10.2025. (list 298 spisa) te od 08.12.2025. (list 430—431 spisa); pismo optuženika i medicinsku dokumentaciju na ime optuženika (list 305-309 spisa); dopis V Policijske postaje Zagreb od 27.11.2025. (list 416 spisa); dopis Appa Company od 17.12.2025. (list 461 spisa); dopis I Policijske postaje Zagreb od 17.12.2025. (list 464 spisa); dopis hostela od 26.01.2026. (list 528-529 spisa), dopis I Policijske postaje Zagreb od 04.02.2026. (list 543-547 spisa).

3.4. U dokaznom postupku sud je po prijedlogu optuženika ispitao u svojstvu svjedoka vlasnika hostela TŠ (list 531-532 spisa) te po službenoj dužnosti djelatnika hostela ČŠ (list 514-516 spisa).

3.5. U dokaznom postupku sud je po prijedlogu optuženika, tužitelja i po službenoj dužnosti ispitao u svojstvu psihijatrijskog vještaka dr. ŠŠ i psihologijskog vještaka Anitu Alegić (list 322-324, 399-400, 553 spisa) u odnosu na ubrojivost optuženika i potrebu izricanje sigurnosnih mjera ili posebnih obveza.

3.6. Na temelju članka 292. stavak 6. ZKP/08 sud je u dokaznom postupku pregledao zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve ŠŠŠ na dokaznom ročištu Županijskog suda u Zagrebu broj Kir-84/2025 od 3. veljače 2025., uz dopis i CD medij (list 78-79 spisa, CD medij iza lista 79 spisa) a zatim po službenoj dužnosti neposredno ispitao dodatno žrtvu ŠŠŠ (list 522-523 spisa).

3.7. I sud je u dokaznom postupku na prijedlog opunomoćenika oštećenika proveo psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje žrtve vezano za postavljeni imovinskopravni zahtjev žrtve po psihijatrijskom vještaku dr. JŠ te je imenovanog vještaka po prijedlogu optuženika ispitao i neposredno na raspravi (list 424, 523-524 spisa).

4. Optuženi SŠŠ nije iznosio obranu tijekom istražnog postupka (list 17- 19, 22, 29-31 spisa) a u svojoj obrani na raspravi (list 301 spisa) je u pogledu tijeka događaja prethodnog dana, prije predmetnog kaznenog djela, naveo kako je on dva dana bio u tom hotelu, bio je festival. Prvi dan napio se, nije znao što radi i u toj sobi bio je ŠŠŠ koji je pozvao dvije osobe. Te dvije osobe su bili S, jedan od njih je uzeo njegov mobitel, a drugi ga je udario šakom po licu te su uzeli i njegovu putovnicu. On se u tom trenutku jako uplašio. Kako je bio pijan on je nakon toga zaspao. Ujutro kad se probudio, osim ovih stvari nedostajao mu je i njegov novac te je pretražio svoje stvari i nije to pronašao pa je otišao na policiju to prijaviti. Na policiji su ga prvo testirali na alkohol i onda rekli da neće zaprimiti njegovu prijavu a to je bilo V Policijskoj postaji, gdje su ga uputili iz neke druge policijske postaje.

4.1. Optuženik je u svojoj obrani u pogledu tijeka događaja tijekom inkriminiranog dana, opisao kako je on nakon toga sa policijom bio silno zabrinut, nije znao što da radi, imao je još nešto novca kod sebe i sve je to potrošio na alkohol. Kad je potrošio novac na alkohol, sjeća se da je došao u svoju sobu i sljedeće čega se sjeća je da se našao na policiji vezano za ovo što mu se stavlja na teret. Ničeg drugog se ne sjeća. Pozvan objasniti sjeća li se bilo čega od onog što mu se stavlja na teret, da je dodirivao i ljubio žrtvu i pokušavao je skidati, naveo je da se ne sjeća ničega. Na daljnje pitanje je li se on raspravljao sa žrtvom o krađi svog mobitela i putovnice, naveo je da nije. I na kraju na poseban upit vezano za konzumaciju alkohola naveo je kako on ima problema s alkoholom te da do ovakve situacije ne došlo da nema tih problema.

4.2. U pogledu očitovanja o odgovornosti za kazneno djelo, pozvan objasniti zašto je dao očitovanje da se osjeća krivim za ovo kazneno djelo a u obrani navodi da se ničega ne sjeća i pozvan objasniti što smatra da se dogodilo i kako je došlo do toga, te da li se ikada prije tako nešto dogodilo, naveo je kako se on ovoga ne sjeća no želi da se to što prije završi i ako sud želi da se to što prije završi, onda se smatra krivim. Dodao je kako će on sjediti u zatvoru ako će to pomoći da se cijeli taj postupak završi. Nikad prije mu se nešto slično nije dogodilo, nikada prije nije bio u istražnom zatvoru te u zatvoru uzima terapiju koju mu je dao zatvorski liječnik, misli za depresiju. Što se tiče događaja, on se istog ne sjeća ali ako je to istina njemu je žao zbog toga. Međutim, oštećeniku se ne bi ispričao i ne želi platiti odštetni zahtjev jer njemu su ŠŠŠ i ti ljudi, koji su ga prethodni dan napali, uzeli putovnicu i novac, jednako izgledali, i misli da su nekako povezani. Nakon navedenog optuženik je promijenio tu izjavu, navodeći da će se zapravo ispričati oštećeniku.

4.3. U nastavku obrane, optuženik je u pogledu osobnih i obiteljskih prilika, iskazao najprije o životu u Nepalu, zatim u životu u Republici Hrvatskoj te na kraju o njegovim problemima s zlouporabom alkohola.

4.4. Tako je u pogledu života u Nepalu opisao kako je tamo živio sa majkom i sa dvije sestre u maloj kući gdje imaju i nešto zemljišta. Majka je nezaposlena, a sestre se školuju te osobno ne posjeduje ništa od imovine. Završio je osnovnu školu koja traje 10 godina, zatim je počeo srednju školu koja inače traje dvije godine ali to nije završio, i onda je upisao tečaj za hotelski menađment za koje vrijeme je živio u gradu dok njegova obitelj živi na selu. nije imao nekih bolesti i nije se liječio, a što se tiče obitelji, otac je bio psihički nestabilan, imao je neku dijagnozu, imao razmirice sa svojim bratom zbog zemljištva i izvršio je samoubojstvo, godinu dana prije nego što je on došao u Republiku Hrvatsku i u to vrijeme on je bio na tom tečaju. Dodao je da dok je otac bio živ, on ga je uzdržavao, zatim ga je uzdržavala obitelj, sam nije ništa radio te je onda došao u Hrvatsku.

4.5. U pogledu života u Hrvatskoj naveo je kako se ne sjeća točno kad je došao u Hrvatsku, možda u kolovozu 2023. Najprije je živio i radio u Lučkom, kao pomoćni kuhar, zarađivao 900 eura mjesečno. Zatim je živio i radio u jednom hostelu pored Sheratona, u kojem je radio sve poslove, kuhanja, čišćenja, svega te je zarađivao 700 eura mjesečno. I nakon toga je došao u hostel gdje se ovo dogodilo. Što se tiče ostalih prilika naveo je kako sada ima 25 godina, ima djevojku u Hrvatskoj oko godinu i pol, koja je prije radila u Rijeci, a sada radi u Zagrebu, te su neko vrijeme živjeli zajedno i preko nje, njegova obitelj je o svemu obaviještena.

4.6. I na kraju u pogledu konzumacije alkohola, pozvan detaljnije opisati kada je to počelo naveo je kako je počeo piti kad je imao 16 ili 17 godina, a pili su viski, pivo, vodku no nije puno pio, nego potajice i to jednom mjesečno s prijateljima, i to iz razloga što bi ga se njegova majka odrekla. Kad je došao u Hrvatsku najprije je pio povremeno i to sa prijateljima, ali onda je bio jako usamljen i teško mu je bilo ovdje pa je počeo piti svaki dan na način da bi pio jednu, dvije, a možda i više boca i to najčešće piva i u tom trenutku mislio je da mu je alkohol "prijatelj". Tako i prilikom boravka u hostelu, prvi dan pio je sam i to pivo, viski i drugi alkohol do kojeg je došao, a ne sjećam se točno koje količine su bile, puno je popio. Drugi dan je puno pio, isto tako je bio sam, ne sjeća se koje vrste pića ni količinu, ali zna da je bilo puno, i sljedeće čega se sjeća, je da je bio na Policijskoj postaji. I pozvan objasniti zašto je toliko pio u Republici Hrvatskoj, naveo je da u Nepalu nije toliko pio, imao je svoju obitelj, svoju majku, a kad je došao živjeti u [adresa], počeo je više piti sa ljudima s kojima je bio tu.

4.7. Na raspravi, tijekom neposrednog, dodatnog ispitivanja oštećenika PŠŠ, optuženik je iskazao (list 522-523 spisa) kako ostaje kod svog iskaza da mu je netko uzeo njegove stvari i fizički ga napao ali nije siguran tko je to bio te ne zna odgovor na pitanje je li ostaje kod svojih navoda da bi oštećenik imao dogovor s napadačima vezano za otuđenje njegovih stvari. Isto tako tijekom iskazivanja oštećenika o samom tijeku silovanja u pokušaju i kako se žrtva osjećala i koje sve posljedice je imala, optuženik je još dodao kako kada je sve ovo čuo, jako mu je žao zbog toga što je napravio i sada se ovim putem ispričava oštećeniku kao i svima ostalima. Dodao je da ne zna je li istina ovo što je oštećenik sada ispričao jer je on bio jako pijan no i dalje se ispričava za svoje ponašanje. U zadnjoj raspravi 12. veljače 2026. (list 555 spisa) optuženik je ostao kod ranije obrane i nije imao ništa za dodati.

5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je optuženi SŠŠ počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – silovanjem u pokušaju - opisano u članku 153. stavku 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11, opisano u izreci presude.

6. U ovom postupku nije bilo sporno da je optuženi SŠŠ dana 23. prosinca 2024. oko 2,30 sati došao u sobu broj 4, inače namijenjenu za boravak šest osoba, u hostelu Himalayan, u Zagrebu, Pavla Hatza 10, gdje se nalazio oštećeni JŠŠ a obzirom su bili gosti hostela kao i da je zatim zatražena intervencija policijskih službenika a optuženik uhićen pod sumnjom za kazneno djelo silovanja u pokušaju iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 i članka 34. KZ/11 te doveden u nadležnu I Policijsku postaju Zagreb.

6.1. Navedeno je proizlazilo iz iskaza oštećenog ŠŠŠ (list 78-79, 522-523 spisa), iskaza svjedoka CŠ gosta hostela (list 114 spisa) te dokumentacije: izvješća o uhićenju i dovođenju optuženika u pritvorsku policijsku jedinicu Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb broj 511-19-27/3-K- 541/24 od 23. prosinca 2024. s poukom o pravima uhićenika i priopćenjem Operativno komunikacijskom centru (list 3-7 spisa), službene zabilješke o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb od 23. prosinca 2024. (list 8-9 spisa), zapisnika o zaprimanju kaznene prijave, izuzev izjave žrtve/podnositelja prijave, Policijske uprave zagrebačke, I. policijske postaje Zagreb, broj 511-19-27/3-K-541/24 od 23. prosinca 2024., uz obavijest žrtvi kaznenog djela protiv spolne slobode, obavijesti oštećeniku te obrasca o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom (list 10-11, 12-16 spisa) a sve navedeno nije osporavao niti optuženi SŠŠ u svojoj obrani (list 301 spisa). Ocjenjujući navedene dokaze u pogledu nespornih okolnosti sud je iste cijenio vjerodstojnim.

6.2. Nasuprot navedenom, iako je optuženi SŠŠ u svom očitovanju o optužbi dao očitovanje kako se smatra krivim za kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret, kako je optuženik kroz obranu tvrdio da se sjeća samo svog dolaska u sobu u hostelu i nakon toga da se našao u Policijskoj postaji vezano za optužbu za predmetno kazneno djelo a ne sjeća se kaznenog djela što mu se stavlja na teret, tijekom postupka bilo je sporno je li optuženik počinio kazneno djelo iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11, kako mu je to stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom.

6.3. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je na temelju slijedećih dokaza i njihove ocjene i analize i to iskaza oštećenog ŠŠŠ (list 78-79, 522- 523 spisa), iskaza svjedoka CŠ gosta hostela (list 114 spisa), iskaza djelatnika hostela ČŠ (list 514-516 spisa), službene zabilješke o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju Policijske uprave zagrebačke, I. Policijske postaje Zagreb od 23. prosinca 2024. (list 8-9 spisa) te analize obrane optuženika (list 301 i 555 spisa) i usporedbe istog s nalazom i mišljenjem psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja optuženika po vještacima dr. ŠŠ i prof. Aniti Alegić (list 322- 324, 399-400, 553 spisa) nedvojbeno utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11.

6.4. Navedeno je dakle u prvom redu proizlazilo iz iskaza oštećenog ŠŠŠ (list 78-79, 522-523 spisa) koji je prvom iskazu i u dopuni iskaza, u bitnom opisao kako je on dugo bio u hostelu Himalayan, gotovo dva mjeseca. Što se tiče optuženika nije ga poznavao od ranije, nije nikada sa istim razgovarao a isti je bio dva dana u hostelu. Prvi dan su se susreli u predvorju, kada je optuženik pio dok si je on kuhao večeru u kuhinjici, u tom istom predvorju. Optuženik mu se tada obraćao, pozivao ga da ide piti s njima, pitao ga za broj mobitela i pogledavao ga no on optuženiku nije odgovarao jer ga ne poznaje. To je bilo oko 19,00 sati navečer jer on inače tada boravi u toj kuhinji i kuha si večeru, kad dođe s posla. Optuženik je onda otišao iz hostela a on je otišao u sobu spavati, koja soba inače ima šest kreveta, radilo se o sobi broj 4 te su s njima tada u sobi bile još dvije osobe jedan muškarac za kojeg misli da je G i jedna ženska osoba za koju misli da je iz Indije ili tog dijela svijeta, ali nije siguran a optuženik ju u sobi ništa nije pitao te je on imao zastor na svom krevetu te je samo odsjeo u toj istoj sobi.

6.5. Oštećenik je nadalje u svom iskazu opisao kako drugog dana, optuženik je stalno bio vani u izlasku i pio je pa on nije očekivao da će se tu večer uopće vratiti u sobu. Te večeri u hostelu je bilo manje ljudi, jer su se odjavili i napustili hostel i te druge večeri optuženik je bio s njim sam u sobi. Naime, negdje oko dva sata ujutro, kada je on spavao u sobi, čuo je buku i otvaranje vrata sobe te je bilo hladno, optuženik je ušao u sobu, pokušao ga probuditi i stalno je ponavljao „želim jebati“. On je zbog toga bio ljut jer je bio spavao i htio je spavati pa je došao na recepciju požaliti se odnosno došao je zapravo na vrata kuhinje, gdje je bio zaposlenik tog hostela ali ne zna kako se zove, no bio je iste nacionalnosti kao i optuženik i taj zaposlenik je razgovarao s optuženikom, ne zna što jer su razgovarali na njemu nepoznatnom jeziku, no nakon njihovog razgovora zaposlenik mu je rekao da je upozorio optuženika da radi buku i da mu je objasnio te da vjeruje da će sve biti u redu i da će sutra još jednom razgovarati sa optuženikom.

6.6. Prema iskazu oštećenika, u nastavku večeri, kad su ugasili svjetlo, nakon otprilike 30-tak minuta, optuženik je sišao sa svojeg kreveta potpuno gol, otvorio je zastor njegovog kreveta, legao gol na njega i pritiskao te težinom svog tijela, odmah ga obgrlio i dignuo mu spavaćicu, govorio na engleskom "I want to fuck", htio mu skinuti gaćice i krenuo ga ljubiti odozgo prema dolje, po licu i tijelu, pri čemu mu je već i skinuo gaćice, a kako on to nije htio okrenuo se da se zaštiti, tj. okrenuo je optuženiku stražnjicu i onda se optuženik spuštao glavom premadolje, poljubio ga je u stražnjicu, uspravio se prema gore i dva puta je pokušao penisom penetrirati u njegovu stražnjicu, ali nije uspio jer se on izmaknuo, okrenuo, udario optuženika i pobjegao. Tijekom tog događaja govorio je optuženiku: "Ne,ne, molim te, ne". Oštećenik je na kraju opisao kako je zatim došao do recepcije, sjeća se da je bilo 3 sata ujutro, nije tamo bilo nikoga, ali je vidio da vani jedan čovjek puši a koji je bio gost hotela i kojeg inače ne poznaje, pa je njemu rekao što se dogodilo i taj čovjek mu je rekao da može pozvati policiju, što je i učinio i pričekao je s njim do dolaska policije. Kada je stigla policija, ušli su u sobu i našli optuženika kako gol spava na njegovom krevetu.

6.7. I odgovarajući na pitanja vezano za obranu optuženika da je on prvi dan u hostelu napadnut u istoj sobi i ukraden mu je novac i putovnica, oštećenik je naveo kako o tome nema nikakvih saznanja te niti prve niti druge večeri nitko optuženika nije u hostelu napao i uzeo mu putovnicu i novčanik. Isto tako on sam nije imao nikakvo društvo u tom hostelu, ne zna nikog ovdje i uopće o tome što govori optuženik da bi on imao veze s tom krađom, ne zna ništa.

6.8. Ocjenjujući iskaz oštećenika, sud je isti ocjenio vjerodstojnim te nije smatrao da bi oštećenik imao bilo kakvu motivaciju lažno teretiti optuženika, isti se ne poznaju od ranije, a prema iskazu i oštećenika i svjedoka CŠ, isto tako gosta hostela, oštećenik sam niti nije imao namjeru prijaviti optuženika za kazneno djelo, samo je htio da mu u hostelu daju drugu sobu i da se tamo smjesti, no u razgovoru s njim, kojem se požalio na ponašanje optuženika, isti mu je objasnio da je u Republici Hrvatskoj to kazneno djelo pa je tako i došlo do prijave policiji. Isto tako sud obzirom na uvjerljivost iskaza oštećenika da nema nikakve veze niti saznanja o krađi na štetu optuženika i da su prvu večer u njihovoj sobi bile dvije osobe, jedan G i jedna T, te obzirom na obranu optuženika na taj iskaz, da više nije siguran je li oštećenik ima veze s napadom na njega i otuđenjem putovnice i novčanika, sud ne smatra da bi se eventualna krađa putovnice i novčanika optuženika dogodila uopće na način kako je to opisao optuženik, u njihovoj sobi broj 4, u tom hostelu i da bi oštećenik imao bilo kakvu povezanost s time. Sud je ocijenio da je moguće da je do krađe došlo u ta dva dana no optuženik, kako ima značajnih problema s alkoholom, očigledno nije znao ispričati detalje gdje i kako je do nestanka njegovih stvari došlo. Tome u prilog govori i nalaz psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja optuženika po dr. ŠŠ i prof. Aniti Alegić (list 322-324, 399-400, 553 spisa) i dijagnoze koje su mu utvrđene (poremećaj ličnosti, poremećaj prilagodbe, štetna uporaba alkohola, akutno opito stanje te moguće disfunkcionalno sagledavanje sebe i odnosa s drugim osobama, često pod utjecajem sredstava ovisnosti) pa je moguće da je optuženik pogrešno povezao ta dva događaja, krađu njegovih stvari i poslije toga prijavu protiv njega za kazneno djelo silovanja u pokušaju.

6.9. Nadalje, kako je već naprijed navedeno, iskaz oštećenog ŠŠŠ, potvrdio je i iskaz gosta hostela CŠ (list 114 spisa) koji je u bitnom opisao kako je dana 23. prosinca 2024. bio korisnik hostela „Appa Himalayan“ u Zagrebu, Ulica Pavla Hatza 10, te je istog dana oko 03,00 sata izašao iz svoje sobe u prizemlje hostela kako bi popio kavu iz aparata, kada mu je prišla osoba koju je već prije vidio u hostelu, a koja je imala dužu kosu i bila obučena u žensku odjeću pa nije bio siguran radi li se o muškoj ili ženskoj osobi. Navedena osoba mu se predstavila imenom Č te mu je rekla da je u njezinu sobu ušla nepoznata osoba te da mu se zavukla u krevet i pokušala imati seksualni odnos s njom. Rekao je ŠŠŠ da je to u Hrvatskoj kazneno djelo i da to treba prijaviti policiji, nakon čega je on onda nazvao policiju te su policjski službenici stigli na mjesto događaja za nekih 20 minuta te razgovarali dalje s ŠŠŠ. Na kraju svjedok je o događaju iskazao kako mu je poznato da su policijski službenici s ŠŠŠ otišli do sobe koju je koristio gdje su zatekli počinitelja.

6.10. Ocjenjujući iskaz svjedoka CŠ, sud je isti ocijenio vjerodostojnim i objektivnim jer se isti tamo slučajno zatekao kao gost hostela, ne poznaje niti optuženika niti oštećenika i samo je opisao što mu je oštećenik ispričao da se dogodilo i zbog čega se on odlučio pozvati policiju. Sud nije našao da bi svjedok imao motivaciju za lažno svjedočenje protiv optuženika niti je optuženik ukazivao na neke takve razloge.

6.11. Zatim, iskaz oštećenika potvrdio je i zaposlenik hostela, PŠ, koji je inače djelatnik na recepciji (list 514-516 spisa) koji nije bio prisutan samom događaju jer tada nije radio, ali je naknadno saznao od oštećenika i od drugog gosta hostela što se dogodilo. Tako je svjedok u bitnom opisao kako je optuženik u prosincu 2024. bio kod njih dva dana a oštećenik je bio dva tjedna a možda i dulje jer je čekao papire za posao. Isto tako je opisao kako je optuženik već ranije kod njih bio gost u veljači 2024. no kako je u pijanom stanju uznemiravao goste, izbačen je iz hostela. Prema iskazu svjedoka, zna da su optuženik i oštećenik te dvije noći bili u istoj sobi, u kojoj inače ima šest kreveta no ne sjeća se koliko osoba je tada još bilo u toj istoj sobi. Prema iskazu svjedoka njegovo radno vrijeme je od 15,00 sati kada je i prijava za taj dan i unaprijed se plaća soba i traje do 23,00 sata, nakon čega više nikog nema na recepciji od zaposlenika ali je ostavljen broj te ako netko nešto zatreba, uvijek ih može nazvati. I prema iskazu svjedoka on je naknadno slijedeći dan saznao od oštećenika da ga je optuženik pokušao seksualno napasti i da su zbog toga završili na policiji. Isto tako za događaj je saznao od drugog gosta hostela, kojem se ne može sjetiti imena a koji mu je ispričao da je oštećenik došao u predvorje kod recepcije i tražio nekog da mu pomogne jer ga je optuženik seksualno zlostavljao. I prema iskazu svjedoka, nitko od njih mu nije pričao detalje kako je to bilo niti je on o tome ih ispitivao.

6.12. Sud je svjedoka ČŠ, ispitao i na okolnosti njegovih saznanja je li za vrijeme boravka u hostelu bio događaj krađe optuženikovih stvari o čemu je govorio optuženik u svojoj obrani. Međutim, svjedok nije potvrdio navode optuženika da bi on prvu noć bio opljačkan (putovnica i novčanik) od strane druge dvije osobe u istom hostelu koje bi bile povezane s oštećenikom. Svjedok je samo opisao da je optuženik oba dana bio u pijanom stanju, stalno izlazio i ulazio u hostel, da nije prijavljivao krađu novčanika i putovnice, samo je prvi dan u jednom trenutku zvao nekog na mobitel, u smislu da je zvao policiju da ga deportiraju za Nepal no nije to bila prijava krađe i napada na njega niti je optuženik govorio da ide negdje prijaviti takvu krađu. Nadalje, na primjedbu optuženika da je on tražio od svjedoka da mu vrati putovnicu i da je svjedok naveo da mu je već vratio putovnicu i nakon toga je on otišao na policiju prijaviti nestanak putovnice, svjedok PŠ je iskazao kako takva situacija nije bila te je objasnio da je on samo prvi dan upisao putovnicu preko e visitora i odmah vratio optuženiku te je tada optuženik platio prvu noć, zatim je slijedeći dan optuženik platio još jednu noć no tada više mu nije uzimao putovnicu i poslije više nisu razgovarali o toj putovnici. I na kraju svjedok je naveo da je oštećenik bio sam u tom hostelu, samo je na početku s njim bio neki muškarac, isto državljanin Filipina no u vrijeme događaja više nije bio i nitko od državljana Filipina i nije bio u hostelu, zatim da je oštećenik nikada ranije nije bio u tom hostelu, istog inače ne poznaje, isti je bio ljubazan dok je tamo boravio, nitko se na njega nije žalio, nikada ga poslije toga nije vidio te nisu u prijateljskim ili bilo kakvim odnosima.

6.13. Ocjenjujući iskaz svjedoka, zaposlenika recepcije, sud je ocijenio da je svjedok govorio istinu o svojim saznanjima o boravku optuženika i oštećenika u hostelu, o njihovom ponašanju za vrijeme boravka, o njegovom naknadnom saznanju o prijavi za seksualno zlostavljanje te o njegovim saznanjima je li na optuženika za vrijeme boravka u hostelu bio fizički napad i otuđenje putovnice i novčanika. Sud nije našao da bi svjedok o tome nešto neistinito iskazao ili da ima motivacju za neistinito iskazivanje.

6.14. Nadalje, iskaz oštećenika i naprijed navedenih svjedoka, potvrdili su podaci službene bilješke o dojavi (list 8-9 spisa), i kaznena prijava (llist 10-11 spisa) prema kojim dokazima gost hostela GŠ sa svog broja [broj telefona] dana 23. prosinca 2024. u 2,57 sati zatražio je intervenciju policije jer je na recepciju došla ženska osoba (oštećenik je muška osoba koja je obučena u žensku osobu) koja je navela da je silovana, nakon čega su na mjesto događaja u 03,07 sati došli djelatnici I Policijske postaje Zagreb. Prema istim dokazima, dolaskom na mjesto događaja, policijski službenici su zatekli tražitelja intervencije u predvorju hotela GŠ, rođenog **.**.1995. i s istim obavili razgovor. Isto tako su zatekli oštećenog ŠŠŠ, rođenog **.**.1988. državljanina Filipina, koji je bio odjeven u žensku spavaćicu, duge crne kose te je na prvi pogled djelovao kao ženska osoba i sa istim su obavili razgovor. Nakon toga policijski službenici su pregledali sobu broj 4 hostela, u kojoj su se nalazila 3 kreveta na kat, na jednom krevetu je zatečen optuženik koji je spavao, donji dio trenirke mu je bio spušten između bokova i koljena a lijevu ruku držao je spolovilu te se osjetilo da je pod utjecajem alkohola i isti je uz primjenu sredstava za vezivanje u 3,50 sati priveden u prostorije I Policijske postaje Zagreb. I na kraju prema istim dokazima, oštećenik je isti dan u 12,25 sati osobno pristupio u I Policijsku postaju Zagreb i podnio na zapisnik kaznenu prijavu za kazneno djelo silovanja u pokušaju iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11.

6.15. Ocjenjujući pročitanu dokumentaciju sud je istu ocijenio vjerodostojnom te strane nisu imale primjedbi na istu a ista je potvrđivala navode oštećenika da su predmetne noći on i optuženik bili sami u sobi broj 4 u hostelu, da je optuženik bio u alkoholiziranom stanju, da je pokušao nad njim silovanje, da se obratio gostu istog hostela, koji je pozvao policiju i da je policija onda zatekla optuženika nagog u toj sobi te ga je privela u Policijsku postaju.

6.16. I sve navedeno na posredan način je proizlazilo iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. ŠŠ i psihologa prof. Anite Alegić (list 322-324, 399-400, 553 spisa) prema kojem kod optuženika su utvrđene dijagnoze poremećaj ličnosti, poremećaj prilagodbe, štetna uporaba alkohola, akutno opito stanje te moguće disfunkcionalno sagledavanje sebe i odnosa s drugim osobama, često pod utjecajem sredstava ovisnosti no u vrijeme događaja bio je ubrojiv i u kontekstu njegovih dijagnoza treba gledati optuženikovu obranu da se svega sjeća osim kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Ocjenjujući nalaz vještaka sud je isti ocjenio objektivnim i stručnim.

6.17. Obzirom na sve navedene dokaze i njihovu ocjenu sud nije mogao prihvatiti obranu optuženika da se ne sjeća kaznenog djela i time ne zna što se dogodilo i što je napravio a što zapravo predstavlja poricanje kaznenog djela. Naime, ocjenjujući obranu optuženika, sud je prihvatio njegove navode da se on dva dana nalazio u hostelu, da je konzumirao alkohol, da inače ima problema s konzumacijom alkohola no nije prihvatio navode da se ne sjeća kaznenog djela kako je već naprijed navedeno provedenim psihijatrijsko-psihologijskim vještačenjem dr. ŠŠ i prof. Anite Alegić nedvojbeno utvrđeno da je optuženik u trenutku događaja (iako bitno smanjeno) bio ubrojiv, što znači da je bio svjestan događaja, svog ponašanja i mogao je upravljati svojim postupcima. Uz navedeno, optuženik iako cijelo vrijeme tvrdi da se ne sjeća kaznenog djela, isti je formalno priznao počinjenje kaznenog djela i prilikom dodatnog ispitivanja oštećenika na raspravi, ispričao mu se za to što je počinio, tako da je sud ocijenio da je obrana optuženika, samo način nošenja optuženika sa kaznenim postupkom i dugim boravkom u istražnom zatvoru, što je sigurno za njega, složena i teška životna situacija. Isto tako obzirom na ponašanje optuženika u sudnici prilikom iznošenja obrane i očitovanja o imovinskopravnom zahtjevu, bilo je jasno da je optuženik početno poricao imovinskopravni zahtjev u ovom kaznenom postupku jer se kroz postupak pokazalo da oštećenik iako oblači žensku odjeću nije ženskog spola već muškog, pa se radilo o pokušaju ostvarivanja spolnog odnosa sa muškom osobom, što on prije događaja nije znao. Uz navedeno optuženik je nestanak novca i putovnice, što je moguće da mu se dogodilo dan prije, povezivao s oštećenikom i njegovim prijateljima te je i stoga poricao imovinskopravni zahtjev a koji događaji nisu imali nikakve međusobne veze, i što je optuženik u konačnici i sam shvatio i promijenio svoje navode o tome.

6.18. Za napomenuti je da je sud tijekom dokaznog postupka ispitao u svojstvu svjedoka i vlasnika hostela TŠ (list 531-532 spisa) no iz istog sud nije dobio korisna saznanja jer se svjedok nije sjećao niti optuženika niti oštećenika kao gostiju hostela, nije znao nikakve detalje događaja i nije bio prisutan tada u hostelu. Prema iskazu istog svjedoka on zna samo da su mu slijedeći dan jedan nepalski gost hostela kojem ne zna podatke a i recepcioner PŠ rekli da je prethodnu noć bilo problema u hostelu, da je policija odvela jednog gosta no on je mislio da je riječ o nekom običnom problemu, običnoj nesuglasici i nije znao da je riječ o ovakvom slučaju. Isto tako svjedok nije imao saznanja tko je osoba kome se oštećenik obratio u predvorju, kod kuhinje i recepcije prvi puta predmetne večeri kada ga je optuženik uznemiravao a isto tako nije se mogao sjetiti tko bi bio gost hostela GŠ.

6.19. Ocjenjujući iskaz svjedoka, sud je ocijenio da svjedok doista nema saznanja o događaju niti ga je bilo tko kontaktirao vezano za događaj a što je moguće jer brojevi koje je policija kontaktirala su od grupacije Appa company d.o.o. u čijem sastavu se nalazi hostel a ne od konkretnog hostela Himalayan.

6.20. I na kraju za napomenuti je da je sud pokušao provjeriti obranu optuženika da bi on prethodnu noć bio fizički napadnut i otuđena mu je putovnica, novac i mobitel što je prijavio V Policijskoj postaji i I Policijskoj postaji ali nitko nije htio zaprimiti prijavu jer je bio u alkoholiziranom stanju te da je napad bio od dvije osobe iz hostela koje su bile povezane s oštećenikom, iako to nije imalo neposredne veze s kaznenim djelom koje se optuženiku stavljalo na teret ali je imalo veze s psihičkim stanjem optuženika po nalazu psihijatrijsko-psihologijskog vještaka. Tako je sud na te okolnosti dodatno ispitao oštećenika JŠŠ (list 522-523 spisa), zatim je ispitao djelatnika hostela ČŠ (list 514-516 spisa), pribavio podatake I Policijske postaje Zagreb (list 464 spisa), podatke V Policijske postaje Zagreb (list 416 spisa), podatke hostela (list 461 spisa) i I Policijske postaje Zagreb (list 543-547 spisa) te pritom nije utvrđeno da bi se u hostelu u sobi broj 4 bilo što takvo događalo prethodnog dana, nije utvrđeno da bi oštećenik imao bilo kakve veze takvim događajem, nije utvrđeno da bi optuženik uopće bio u Policijskim postajama a kod njega prilikom uhićenja, je pronađen njegov novčanik, nekoliko kovanica, torbica, lokotić, slušalice, mobitel i redme oštećeni, marama, vezice i papiri. Navedenim dokazima je utvrđeno da prilikom uhićenja optuženik kod sebe nije imao putovnicu i policija je identet optuženika utvrdila putem uvida u IS MUP-a i priložila u spis skeniranu putovnicu optuženika. Isto tako iako je kod optuženika pronađen njegov novčanik, među stvarima osim kovanica nije bilo novca. Slijedom zadnje iznijetih dokaza, sud nije mogao isključiti da optuženik tijekom ta dva dana nije negdje napadnut i da mu nije otuđen novac i putovnica, no sud je istodobno utvrdio da takav događaj nije bio u hostelu i nije imao veze s oštećenikom, što je optuženik tijekom rasprave i sam potvrdio tijekom dodatnog iskaza oštećenika.

6.21. Dakle na temelju provedenih dokaza, sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik dana 23. prosinca 2024. oko 2,30 sati u Zagrebu, Pavla Hatza 10, u hostelu Himalayan, u sobi broj 4 namijenjenoj za boravak šest osoba, govoreći u više navrata da želi jebati, skinuo svoju odjeću te, u cilju zadovoljenja svojeg spolnog nagona, gol legao na ŠŠŠ koji je ležao u svom krevetu, pritiščući ga težinom svojeg tijela o krevet, nakon čega je ŠŠŠ okrenuo na leđa nastavljajući ga pritiskati težinom svojeg tijela o krevet te ga počeo ljubiti po licu i tijelu, nakon čega se JŠŠ okrenuo kako bi se zaštitio, ali ga je nastavio pritiskati težinom svojeg tijela o krevet, podigao mu spavaćicu i pokušao skinuti gaćice te počeo spuštati svoju glavu prema njegovom međunožju, te iako mu je JŠŠ govorio da to ne želi i molio ga da prestane, poljubio ga je u stražnjicu nakon čega se uspravio i pokušao dva puta penetrirati svojim spolovilom u anus ŠŠŠ, u čemu nije uspio jer se JŠŠ uspio izmaknuti i pobjeći.

6.22. Postupajući na opisani način optuženik je s namjerom da uporabom sile s drugom osobom bez njezinog pristanka izvrši sa spolnim odnošajem izjednačenu spolnu radnju, poduzeo radnju koja prostorno i vremenski neposredno prethodi ostvarenju bića kaznenog djela silovanja te time ostvario sva objektivna obilježja kaznenog djela protiv spolne slobode – silovanjem u pokušaju - opisano u članku 153. stavku 1. i 2. KZ/11 u vezi s člankom 34. KZ/11 a i subjektivna jer je bio svjestan svih okolnosti djela, svjestan da oštećenik ne želi nikakav spolni odnošaj već spava u svom krevetu u hostelu, odguruje ga, okreće se i govori mu da prestane, no ipak je s izravnom namjerom uporabe sile, pritiskom svog tijela na oštećenika a zatim pokušajem guranja svog spolovila u anus oštećenika, pokušao ostvariti taj spolni odnošaj no u čemu nije uspio jer ga je oštećenik odgurnuo, udario i pobjegao iz sobe.

6.23. Pritom ubrojivost optuženog CŠŠ nije dovedena u pitanje jer su psihijatrijski vještak dr. ŠŠ i psihologijski vještak Anita Alegić naveli da je bio bitno smanjeno ubrojiv (list 322-324, 399-400, 553 spisa), dakle ubrojivost nije isključena a nije upitna niti njegova svijest o zabranjenosti kaznenih djela jer ni u jednoj zemlji pa niti zemlji optuženika, nije dozvoljeno prisilno obavljanje spolnog odnosa.

7. Odlučujući o izboru vrste i mjere sankcije za optuženika sud je uzeo u obzir slijedeće okolnosti.

7.1. Kao olakotno sud je cijenio mlađu životnu dob optuženika od 24 godine u trenutku događaja što svakako uključuje i određenu mladenačku nezrelost kao i nepromišljanje o protupravnom ponašanju i posljedicama istog, što je vidljivo i iz nalaza psihijatrijsko- psihologijskog vještaka (list 322-324, 399-400, 553 spisa) a što prepoznaje i Kazneni zakon RH jer u istom je određena posebna kategorija mladih počinitelja kaznenih djela do 25 godina (za koje KZ u članku 64. stavku 3. KZ/11 predviđa i poseban tretman – zaštitni nadzor, u slučajevima kad bi se radilo o primjeni alternativnh sankcija). Nadalje, sud je cijenio kao olakotno teške obiteljske prilike odrastanja optuženika u izrazito skromnim uvjetima (mjesto odrastanja je udaljeno do prvog većeg mjesta 24 sata putovanja- nalaz vještaka list 420 spisa) kao i tragični događaj suicida njegovog oca te su mu od obitelji ostali majka i dvije sestre koje se još školuju. Nadalje sud je olakotnim cijenio okolnost nužnosti odlaska optuženika izvan svoje zemlje kako bi zaradio sredstva za uzdržavanje sebe i svoje obitelji (nalaz vještaka list 399/2 spisa i obrana optuženika list 301 spisa). Isto tako olakotnim sud je cijenio okolnost da je optuženik boravak u Republici Hrvatskoj, gdje je pronašao zaposlenje i smještaj teško podnio, osjećao je usamljenost zbog razdvojenosti od obitelji i boravka u nepoznatoj zemlji, što je dovelo do sve učestalije i sve veće konzumacije alkohola i teškoća u psihičkom statusu. Nadalje, olakotnim sud je cijenio uredan način života te dosadašnju neosuđivanost za kaznena i prekršajna djela što je proizlazilo iz izvoda iz kaznene i prekršajne evidencije optuženika. Isto tako olakotnim sud je cijenio okolnost da je optuženik, iako početno samo formalno, kasnije iskreno priznao počinjenje kaznenog djela te je izrazio kajanje zbog počinjenog kao i uputio iskrenu ispriku oštećeniku, prilikom dodatnog ispitivanja oštećenika na raspravi. Olakotnim sud je cijenio okolnost da iako je optuženik u konkretnom slučaju pokušao počiniti teško kazneno djelo za koje je inače propisana kazna zatvora od 5-12 godina, same okolnosti djela te njegov psihološki profil prema psihologijskom testiranju vještaka za psihologiju u ovom predmetu (prof. Anite Alegić list 323/2 spisa), ukazuju kako on nije temeljno agresivna osoba, kako se naprotiv radi o osobi kod koje postoje indikatori anksioznosti, plahosti, plašljivosti, nesigurnosti, depresivnosti, socijalne anksioznosti, hipersenzitivnosti te sklonosti autoagresivnom postupanju kao što je npr. u ovom slučaju štetna uporaba alkohola. Olakotnim sud je cijenio okolnost da je na optuženika i sam boravak u istražnom zatvoru u trajanju preko jedne godine u značajnoj mjeri utjecao na promišljanje o svom postupanju, teško podnosi taj boravak kao i odnos ostalih pritvorenika prema njemu, što je sve isto tako proizlazilo iz psihologijskog dijela nalaza vještaka (list 323/2 spisa). I olakotnim sud je cijenio okolnost da je optuženik u trenutku događaja bio bitno smanjeno ubrojiv zbog niza dijagnoza uslijed čega nije mogao u potpunosti shvatiti značenje svog postupanja i vladati svojom voljom, što je proizlazilo iz zajedničkog psihijatrijsko-psihologijskog nalaza vještaka (list 322-324, 399-400, 553 spisa). Uz sve navedeno, sud je cijenio okolnost da je kazneno djelo ostalo u pokušaju i zbog reakcije i obrane oštećenika koji je udario optuženika i udaljio se iz sobe a i zbog optuženikovog tadašnjeg akutno opitog stanja u trenutku događaja što je proizlazilo iz iskaza oštećenika i obrane optuženika te nalaza vještaka (list 322-324, 399-400, 553 spisa).

7.2. Navedene okolnosti sud je cijenio na temelju slijedećih dokaza. Tako je isto proizlazilo iz obrane optuženika (list 301 spisa) i nalaza vještaka (list 322-324, 399- 400, 553 spisa) u kojoj je optuženik opisao svoje odrastanje, materijalne prilike obitelji, smrt oca, dolazak i boravak u Republici Hrvatskoj te kako probleme s alkoholom kao i inače svoje stanje u zadnje vrijeme prije događaja. Isto tako optuženik je više puta naveo kako se smatra krivim za počinjeno te se na raspravi ispričao za svoje ponašanje oštećeniku i iskazao iskreno kajanje. Navedeno je zatim proizlazilo iz izvoda iz kaznene i prekršajne evidencije optuženika (list 118, 119, 196, 197 548 spisa) prema kojim dokazima, optuženik se do sada nije pojavio kao počinitelj kaznenih djela i prekršaja. Navedeno je proizlazilo i iz iskaza oštećenika (list 78-79, 522-523 spisa) i djelatnika recepcije hostela ČŠ (list 514-516 spisa), prema kojim dokazima optuženik je cijelo vrijeme tijekom boravka u hostelu konzumirao alkohol i u takvom je stanju bio u trenutku događaja. I navedeno je proizlazilo iz nalaza psihijatrijskog – psihologijskog vještaka (list 322-324, 399-400, 553 spisa) prema kojem kod optuženik postoje dijagnoze Poremećaj ličnosti (pod MKB-10 šifrom F 60.9); Poremećaj prilagodbe (pod MKB-10 šifrom F 43.2), a uz to i Štetna uporaba alkohola (pod MKB- 10 šifrom F 10.1), a tijekom štetnog događaja i Akutno opito stanje (pod MKB-10 šifrom F 10.0). Prema istom nalazu u podlozi poremećaja iz kruga ovisnosti i poremećaja ličnosti je disfunkcionalno sagledavanje sebe i odnosa s drugim osobama, često pod utjecajem sredstava ovisnosti. smetnji integracije i funkcioniranja ličnosti, impulzivnosti, anksioznosti kao i problema u interpersonalnim odnosima, nemogućnosti optimalnog nošenja sa stresom. Vještaci su nadalje istaknuli kako psihodinamski gledano, prisutni su psihološki mehanizmi granične organizacije ličnosti, uz naglasak na psihološkim mehanizmima rascjepa i projekcije, navedeno odražava elemente distrakcije na planu strukture u psihološkoj organizaciji ličnosti a od psiholoških mehanizama obrane, u velikoj mjeri prisutni nezreli mehanizmi: poricanje, rascjep, projekcija, negacija, aleksitimija, a što je analogija deficita strukture ličnosti i lošijih adaptacijskih potencijala. I prema istom nalazu kod optuženika su prisutni povremeno impulzivnost, otežana samokontrola i projektivni psihološki mehanizmi u stresnim situacijama, visok stupanj vulnerabilnosti. Obzirom na sve navedeno vještaci su zaključili da je optuženik u trenutku događaja imao pogoršanje psihičkog stanja te bio smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri zbog čega mu je potrebno izreći sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja a sam optuženik je i na sudu te i vještacima (list 400 spisa) iskazao svjesnost svog problema s alkoholom i spremnost rada na sebi te na liječenju.

7.3. Ocjenjujući navedene dokaze u pogledu odluke o kaznenoj sankciji, sud je iste cijenio vjerodostojnim te je navedene okolnosti cijenio naročito olakotnim dok otegotnih okolnosti sud nije našao. Napominje se da u spisu postoji podatak o kaznenoj prijavi protiv optuženika za kazneno djelo bludnih radnji iz članka 155. stavka 1. KZ/11 iz 2024. (podatak na listu 2 i 21 spisa) međutim, provjerom u evidencijama Općinskog državnog odvjetništva Novi Zagreb je utvrđeno da je nije podignuta optužnica niti je donijeta bilo kakva državnoodvjetnička ili sudska odluka, pa takav podatak ne može se uzimati u obzir u ovom predmetu.

7.4. Nakon razmatranja svih navedenih okolnosti a uvažavajući propisanu kaznu zatvora za kazneno djelo silovanja iz članka 153. stavka 2. KZ/11 od pet do dvanaest godina, sud je ocijenio da obzirom da se radilo o pokušaju kaznenog djela i da kod optuženika postoje naročite olakotne okolnosti, da je prikladno primijeniti institut ublažavanja kazne, ispod zakonske granice propisane kazne primjenjujući odredbe članka 48. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11.

7.5. Sud je optuženiku izrekao kao primjerenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine te sud smatra da će ista ostvariti svrhu kaznenih sankcija kako za optuženika tako i za sve ostale građane i u ovom slučaju ne radi se o kaznenom djelu koje po svojim okolnostima prelazi uobičajeni način počinjenja takvih djela iz članka 153. stavka 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 već blažim okolnostima ovakvih djela obzirom na stanje optuženika u trenutku događaja, njegove radnje i sam način počinjenja, izostanak neke veće sile već se radilo o pritisku tijela alkoholiziranog optuženika, koji je sitnije građe tijela na tijelo žrtve koja je muškog spola i koji se odmah i obranio na način da ga je udario i otišao na recepciju hostela po pomoć.

8. Uz navedenu kaznu sud je obzirom na naprijed navedeni nalaz i mišljenje psihijatrijsko-psihologijskih vještaka dr. ŠŠ i Anite Alegić (list 322-324, 399-400, 553 spisa) optuženiku izrekao sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja iz članka 68. KZ/11 a koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava i može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

8.1. Naime, prema članku 68. stavku 1. KZ/11 sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja sud će izreću počinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili više počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako ostoji opasnost da bi ta osoba zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budućnosti počiniti teže kazneno djelo.

8.2. Prema naprijed navedenom nalazu vještaka, kod optuženika temeljem deficita više dimenzija ličnosti i smetnji iz kruga više psihijatrijskih dijagnoza koje su naprijed opisane, a što je potvrđeno forenzičkim razgovorom i psihometrijskom evaluacijom, sposobnost za rasuđivanje i shvaćanje tempore criminis, bila je u kategoriji smanjene ubrojivosti, u bitnoj mjeri. Vještaci su preporučili izricanje mjere obveznog psihijatrijskog liječenja (što uključuje liječenje od poremećaja ličnosti, poremećaja prilagodbe kao i štetne uporabe alkohola, dakle dijagnoze iz kruga ovisnosti) ističući da je to bitno radi stabiliziranja psihičkog stanja optuženika te sprječavanja počinjenja novih djela i da se jedino kroz proces kontinuiranog liječenja, pod nadzorom, može smanjiti rizik da optuženik u budućnosti počini neko od težih kaznenih djela.

8.3. Obzirom na zaključke navedenog nalaza i mišljenja vještaka a kojeg je sud ocijenio stručnim i objektivnim, ispunjeni su svi zakonski uvjeti za izricanje sigurnosne mjere iz članka 68. KZ/11, koju je sud i izrekao.

9. U pogledu odluke o uračunavanju vremena oduzimanja slobode sud je uzeo u obzir okolnost da je optuženiku povodom predmetnog kaznenog djela tijekom postupka bila oduzeta sloboda.

9.1. Tako iz izvješća o uhićenju i dovođenju optuženika (list 3-6 spisa), rješenja o određivanju istražnog zatvora od 24. prosinca 2024. broj Kir-3062/2024 (list 38-40 spisa) te rješenjima o produljenju istražnog zatvora od 23. siječnja 2025. broj Kir- 185/2025 (list 70-72 spisa), od 21. veljače 2025. broj Kir-470/2025 (list 91-93 spisa), od 21. ožujka 2025. broj Kov—iz-15/2025 (list 134-136 spisa), od 30. lipnja 2025. broj Kv-I-107/2025 (list 203-205 spisa), od 4. studenog 2025. broj Kv-I-176/2025 (list 335- 337 spisa) te od 30. siječnja 2026. broj K-28/2025 (list 535-536 spisa) optuženik je povodom predmetnog kaznenog djela bio uhićen 23. prosinca 2024. te se nalazi u istražnom zatvoru od tada pa nadalje.

9.2. Obzirom na navedeno sud je na temelju članka 54. KZ/11 a koja propisuje da vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru kao i svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, odlučio kao u izreci presude.

10. U pogledu odluke o imovinskopravnom zahtjevu sud je na temelju članka 158. stavka 2. ZKP/08 djelomično usvojio imovinskopravni zahtjev oštećenika u iznosu od 5.000 eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koja se za ostale odnose određuje po stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, tekućim od postavljanja zahtjeva dana 8. prosinca 2025. pa do isplate dok je oštećenika sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva u iznosu od 3.500 eura uputio na parnicu.

10.1. Naime, oštećeni JŠŠ je podneskom od 26. listopada 2025. (list 297-298 spisa) putem punomoćnika odvjetnika Stjepana Večera najprije postavio imovinskopravni zahtjev na ukupan iznos od 8.000 eura (pretrpljeni strah 6000 eura i povredu ugleda, časti i dostojanstva 2.000 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama) te je predložio provođenje sudsko medicinskog i psihijatrijskog vještačenja na okolnost osnove i visine neimovinske štete. Podneskom od 8. prosinca 2025. oštećenik je putem opunomoćenika specificirao imovinskopravni zahtjev na 8.500 eura (za povredu prava osobnosti 3000 eura, pretrpljeni strah 1500 eura, duševnih bolova za smanjenje životnih aktivnosti 2000 eura i povrede ugleda, časti i dostojanstva 2000 eura) sve sa zahtjevom za kamatu od podnošenja specificiranog zahtjeva do isplate (list 430-431 spisa).

10.2. Prema odredbi članka 158. stavka 2. ZKP/08 u presudi kojom okrivljenika proglašava krivim sud može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili mu može imovinskopravni zahtjev dosuditi djelomično, a za ostatak uputiti ga u parnicu. Ako podaci kaznenog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno niti za djelomično presuđenje, sud će oštećenika s imovinskopravnim zahtjevom uputiti u parnicu.

10.3. Kako je sud u ovom postupku nedvojbeno utvrdio da je optuženik dana 23. prosinca 2024. počinio kazneno djelo silovanja u pokušaju iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 na štetu oštećenog JŠŠ, sud je isto tako ocijenio da oštećenik osnovano potražuje imovinskopravni zahtjev od strane optuženika.

10.4. Radi utvrđivanja osnove i visine neimovinske štete koju je pretrpio oštećenik kaznenim djelom, sud je proveo ispitivanje oštećenika u svojstvu svjedoka (list 78-79, 522-523 spisa) te proveo psihijatrijsko vještačenje po vještaku JŠ (list 423-424 spisa) kao i dopunsko ispitivanje vještaka na raspravi, po prigovoru branitelja optuženika (list 523-524 spisa).

10.5. Iz iskaza oštećenika JŠŠ (list 78-79, 522-523 spisa) kao i iz nalaza psihijatrijskog vještaka dr. JŠ (list 423-424, 523-524 spisa) u pogledu pretrpljenog straha i posljedica kaznenog djela koje trpi žrtva kao i povrede časti i ugleda, proizlazi da se žrtva ranije nije psihijatrijski liječila niti nakon događaja, prije događaja je bio otvorenija osoba, družio se a sada izbjegava ljude, ide direktno na posao i s posla kući, pita se zašto se njemu to dogodilo, nema prijatelje s kojima bi to mogao podijeliti a raspoloženje mu je promjenjivo, razdražljivo i loše, kasno zaspe i rano se ujutro budi te ima strah od muškaraca te nacionalnosti ako ih vidi u javnom prijevozu ili taksiju. Prema istim dokazima, oštećenik je zaposlen te ima dečka s kojim se dobro slaže i koji ga razumije a u psihičkom statusu je priseban, kontaktibilan i orijentiran. I prema istim dokazima, oštećenik je nakon događaja osjećao sram jer su ljudi s kojima je radio na ranijem poslu, saznali za događaj i ismijavali ga a za to su saznali jer je on morao ići na policiju i dati iskaz te nije mogao doći na posao i javio je to šefu i tako su svi saznali i onda je zbog negativnih priča na poslu, morao promijeniti posao. Ocjenjujući navedene dokaze, sud ih je prihvatio kao vjerodostojne.

10.6. Isto tako iz nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka dr. JŠ (list 423-424, 523-524 spisa) proizlazi da je oštećenik bio izložen štetnom događaju 23. prosinca 2024. u vidu pokušaja silovanja od strane muške osobe te kao izravnu posljedicu prvotno je razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0) te potom elemenata PTSP (F43.1) jer je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji visokog stresogenog potencijala, u vidu poniženja, osjećaja bespomoćnosti i osujećenosti, te realnog straha za tjelesni integritet. Prema istom nalazu, navedeno je i dovelo do razvoja psihičkih poremećaja i aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika te između štetnog događaja i razvoja psihičkih poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Prema istom nalazu, kod oštećenika je došlo do povrede duševnog zdravlja na način da je pri štetnom trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje prema nalazu vještaka, oštećenik je trpio umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 tjedna. Po navedenom, vještak dalje navodi kako je oštećenik trpio slabiji oscilirajući strah do sveukupno 6 tjedana a nakon toga, zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah, slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti vještak cijeni 10 %, te će oštećenik u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom životu a što se ogleda u njegovoj smanjenoj slobodi u osobnom, obiteljskom i socijalnom funkcioniranju, na način kako je opisano u psihičkom statusu. Ocjenjujući nalaz vještaka, sud je isti prihvatio kao stručan i objektivan.

10.7. Odredba članka 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; nastavno ZOO) određuje štetu kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njena povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska šteta). Pod pravom osobnosti, u članku 19. ZOO je propisano da se radi o pravu na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu fizičke osobe i drugo. Pritom svaka povreda prava osobnosti iz članka 19. ZOO kao neimovinska šteta, znači pravo na isplatu pravične novčane naknade samo ako sud nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Prema članku 1100. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete a i kad nje nema. Pritom pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud mora voditi računa o jačini i trajanju fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

10.8. U ovom predmetu sud je ocijenio da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje neimovinske štete (povrede prava osobnosti), obzirom se radi o kaznenom djelu silovanja u pokušaju iz članka 153. stavka 1. i 2. KZ/11 u vezi članka 34. KZ/11 za koje je propisana kazna zatvora od 5-12 godina zatvora a sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženik počinio predmetno kazneno djelo i to u alkoholiziranom stanju, po noći, u hostelu, na način da je nag ušao u krevet oštećenika ljubio ga, legao na njega, zatim se uspravio i dva puta pokušao penetrirati u njegov anus a pritom se prethodno nisu poznavali i oštećenik je neposredno prije događaja spavao u svom krevetu te je po nalazu psihijatrijskog vještaka dr. JŠ, kod oštećenika došlo do povrede duševnog zdravlja u vidu pretrpljenog straha i duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti a po ocjeni suda došlo je i do povrede ugleda, časti i dostojanstva oštećenika obzirom na vrstu kaznenog djela, napad na spolni integritet oštećenika, sam način počinjenja (po noći, iznenada, u hostelu od strane alkoholizirane i nepoznate osobe) i kako se oštećenik zbog događaja osjećao, osobno i u odnosima s drugim ljudima.

10.9. Što se tiče visine neimovinske štete, oštećenik je postavio zahtjev po četiri osnove (nazivajući ih povreda prava osobnosti, pretrpljeni strah, duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti te povreda ugleda, časti i dostojanstva), međutim, za napomenuti je da je prema naprijed prikazanim odredbama ZOO, prve tri osnove mogu se podvesti pod pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede duševnog zdravlja (pretrpljeni strah i duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti), što sud utvrđuje uvažavajući nalaz vještaka ali u konačnici visina se određuje po slobodnoj procjeni suda a četvrta pod pravo na pravičnu naknadu za povredu ugleda, časti i dostojanstva, čiju visinu sud sam utvrđuje po slobodnoj procjeni.

10.8. Tako je sud uvažavajući nalaz vještaka, iskaz oštećenika i naprijed opisane okolnosti slučaja za povredu duševnog zdravlja dosudio pravičnu novčanu naknadu od 4.000 eura uvažavajući intenzitet i trajanje straha te duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti od 10 % a na ime povrede ugleda, časti i dostojanstva dosudio pravičnu novčanu naknadu od 1.000 eura, odnosno sveukupno 5000,00 eura. Sa preostalim dijelom imovinskopravnog zahtjeva od 3.500 eura sud je oštećenika uputio na parnicu, jer sud taj dio nije smatrao osnovanim.

10.9. Nadalje, prema odredbi članka 29. stavku 1. ZOO, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, duguje, pored glavnice i zatezne kamate. Prema odredbi članka 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. I prema odredbi članka 29. stavka 2. ZOO, određuje visinu stope zatezne kamate na ostale odnose, što znači za neimovinsku štetu.

10.10. Kako je oštećenik postavio i zahtjev za kamate i to od podnošenja zahtjeva 8. prosinca 2025., sud je sukladno naprijed navedenim zakonskim odredbama dosudio u imovinskopravnom zahtjevu i zakonsku zateznu kamatu po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO na dosuđeni iznos od 5000 eura, tekućom od 8. prosinca 2025. godine. Preostali dio imovinskopravnog zahtjeva sud je ocijenio prekomjernim i neosnovanim te je oštećenika sa istim uputio na parnicu.

11. Odluka o troškovima kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavka 6. ZKP/08, prema kojoj u odluci kojom rješava o troškovima postupka sud može okrivljenika osloboditi obveze da naknadi u cijelosti ili djelomično troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 1. - 6. ZKP/08 te nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja zbog lošeg imovinskog stanja te ako bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika ili osoba koje je on dužan uzdržavati.

11.1. Kako je optuženik bez prihoda i imovine, sada se nalazi u istražnom zatvoru i u ovom predmetu je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora od 2 godine te je i njegova obitelj izuzetno loših imovnih prilika, sud je na temelju članka 148. stavka 6. ZKP/08 imenovanog u cijelosti oslobodio obveze naknade troškova kaznenog postupka kojih ga je po ZKP/08 mogao osloboditi a odnose se se na ime troškova za tumača za oštećenika te na ime psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja optuženika i psihijatrijskog vještačenja oštećenika sve u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem, zatim na troškove iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 3.000,00 eura (koji iznos sud je odredio sukladno provedenim radnjama, broju sudskih rasprava te uvažavajući Rješenje o određivanju paušalnog iznosa troškova kaznenog postupka od 300,00 – 50.000,00 kn odnosno sada od 39,82 eura – 6.636 eura te na ime troškova za nagradu i nužne izdatke branitelja po službenoj dužnosti, u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem.

11.2. Pritom kako svaki optuženik neovisno o svojim osobnim, obiteljskim i imovnim prilikama dužan je naknaditi troškove zastupanja oštećenika po opunomoćeniku, sud je odredio da je optuženi AŠŠ dužan naknaditi troškove na ime zastupanja oštećenika po opunomoćeniku iz članka 145. stavka 2. točke 7. ZKP/08 u iznosu koji će sud naknadno odrediti posebnim rješenjem.

11.3. Što se tiče troškova na ime prevođenja putem sudskog tumača za optuženika, sukladno odredbi članka 145. stavka 7. ZKP/08 i odredbi 29. Ustava Republike Hrvatske, navedeni troškovi padaju na teret državnog proračuna i neće se naplaćivati od optuženika jer optuženik ima pravo na besplatnu pomoć tumača.

U Zagrebu, 12. veljače 2026.

Predsjednica vijeća:

Dijana Rizvić

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana u 4 (četiri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.