Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Daruvaru

Stjepana Radića 27

43500 Daruvar

P-111/2023-91

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Daruvaru po sucu toga suda Damiru Palatinuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Lovačke udruge za uzgoj, zaštitu i lov divljači "Vidra" Končanica-Brestovac, OIB: 52861801569, Končanica 481/1, zastupanog po punomoćniku Massimu Činić, odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. Zagreb, radi isplate, nakon dana 27. siječnja 2026. godine održane i zaključene usmene glavne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odv. vježbenika SĆ, te zamjenika punomoćnika tuženika odv. vježbenice CĆ, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika umješača, temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dana 12. veljače 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Lovačkoj udruzi za uzgoj, zaštitu i lov divljači „VIDRA“ Končanica - Brestovac, Konačanica 481/1, 43 505 Končanica, OIB: 52861801569 isplatiti tužitelju Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od ukupno 1.194,50 eura (slovima: tisuću stotinu devedeset četiri eura pedeset centi) sa zakonskim zateznim kamatama počev od 8. prosinca 2021. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

II Nalaže se tuženiku Lovačkoj udruzi za uzgoj, zaštitu i lov divljači „VIDRA“, Končanica - Brestovac, Konačanica 481/1, 43 505 Končanica, OIB: 52861801569 naknaditi tužitelju Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, parnični trošak u iznosu 2.522,13 eura (slovima: dvije tisuće pet stotina dvadeset dva eura trinaest centi), sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja dana 12. veljače 2026. godine pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se, za svako polugodište, određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda tužitelj Croatia osiguranje d.d. Zagreb podnesao je tužbu protiv tuženika Lovačka udruga "Vidra" Končanica - Brestovac, radi isplate.

2. U tužbi tužitelj navodi da se dana 29. listopada 2021.godine oko 23:20 sati u mjestu Gornji Daruvar, Podborska ulica bb, dogodila prometna nesreća, u kojoj je sudjelovala vozačica ĐĆ iz [adresa], koja je upravljala osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se u smjeru Daruvara, te je dolaskom do 200 m istočnije od raskrižja sa Praškom ulicom, prednjim dijelom vozila naletila na divlju životinju – srnu, koja je prelazila kolnik Podborske ulice iz smjera sjevera u smjeru juga, a na kolnik je istrčala sa travnate površine dolazeći vozačici s lijeve strane, a nakon udarca srna je napustila mjesto događaja. Očevid predmetne prometne nesreće obavili su djelatnici PP Daruvar, prema priloženoj Potvrdi broj: 511-02-07/06-O-66-2/2021 od 16. studenog 2021. godine. Dakle, do nastanka prometne nesreće došlo je uslijed naleta divljači na vozilo, koja je pretrčavala kolnik ceste, a koja je izišla iz lovišta kojim upravlja tuženik, te je na opisani način na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] nastala imovinska šteta. Vozilo reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka] vlasništvo je HĆ iz [adresa], osigurano je kod Croatia osiguranje d.d. policom obveznog osiguranja od AO br. 010914533916 s ugovorenim djelomičnim kasko osiguranjem (sudar sa životinjama) s rokom važenja od 25. kolovoza 2021. godine do 25. kolovoza 2022. godine. Vlasnik oštećenoga vozila reg. oznake reg. oznake [registarska oznaka], podnio je temeljem zaključenog ugovora o osiguranju automobilskog kaska zahtjev za naknadu pretrpljene štete na oštećenom vozilu. Tužitelj je temeljem uvida u dostavljenu dokumentaciju u pogledu osnova i visine nastale štete, dana 7. prosinca 2021. godine, izvršio plaćanje iznosa naknade štete istome u iznosu od ukupno 9.000,00 kn. Tuženik je imatelj divljači koja je u predmetnom štetnom događaju uzrokovala štetu za koju je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja. Ista je divljač na javnu prometnicu potekla iz lovišta kojim gospodari tuženik. Zbog navedenoga, tuženik je pasivno legitimiran u ovome parničnom postupku. Nadalje, u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima – Odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, uvažavajući sudsku praksu i pravna shvaćanja viših sudova, divljač na prometnici smatra se opasnom stvari pa za štete koju divljač u tim okolnostima počini trećima, postoji odgovornost njezina imatelja prema konceptu objektivne odgovornosti za štetu. Sukladno odredbi članka 963. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Tužitelj je pozvao tuženika na plaćanje regresnoga duga mirnim putem, no, isti je odbio izvršiti plaćanje. Kako tuženik prema tužitelju u prethodnom mirnom postupku nije ispunio regresnu tražbinu tužitelja, tako tužitelj, temeljem odredbe članka 963. Zakona o obveznim odnosima, kao i odredaba članka 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima, a u svezi s odredbom članka 83. Zakona o lovstvu, predlaže sudu da temeljem prethodno izloženog činjeničnog i pravnog osnova odluči kao u izreci ove presude.

3. Tuženik putem punomoćnika u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti osporava tužbeni zahtjev kao neosnovan, kao i sve navode tužitelja u tužbi. Ulaže prigovor promašene pasivne legitimacije jer je tužba tužitelja upućena tuženiku, a ne gradu Daruvaru kao ovlašteniku prava lova, odnosno štetni događaj se dogodio dana 29. listopada 2021. godine oko 23,20 sati u mjestu Gornji Daruvar, Podborska ulica bb, na području koje obuhvaća u širem smislu grad Daruvar, koji uključuje površine na kojima se ne ustanovljuje površina lovišta (državna cesta D26 – područje naselja Gornji Daruvar), na temelju izrađenog i odobrenog Programa zaštite divljači broj: XXII/313 – grad Daruvar. Osporava se tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti iz razloga što se štetni događaj naleta motornog vozila na divljač (srna) dogodio dana 29. listopada 2021. godine oko 23,20 sati u mjestu Gornji Daruvar, Podborska ulica bb, a pri tome predstavnik lovačke udruge "Vidra" Končanica - Brestovac nije pozvan na lice mjesta događaja, kao svjedok, niti je divljač pronađena niti preuzeta (ne postoji pravovaljani dokaz), što je u suprotnosti sa opisanim činjeničnim stanjem potvrde koja je izdana od strane MUP-a, PU Bjelovarsko – bilogorske, PP Daruvar urbroj: 511-02- 07/06-O-66-2/21 od 16. studenog 2021. godine, te zato što je u trenutku nastanka štetnog događaja osiguravatelj tuženika bila osiguravajuća kuća Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, a na temelju kolektivne police osiguranja za 2021. godinu broj: 804271894 koja je imala važnost do 31. svibnja 2022. godine i koja je sklopljena između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza, čiji je tuženik član, stoga tužitelj predlaže da Euroherc osiguranje d.d. stupi u ovu parnicu na mjestu tuženika. Slijedom navedenog predlaže se sudu odbaciti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, a u svakom slučaju uz naknadu eventualnog troška tuženika sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke do isplate.

4. Rješenjem ovog suda P-111/2023-14 od 24. svibnja 2023. godine dopušteno je sudjelovanje umješača Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 i to na strani tuženika.

5. Prilikom prijave kao umješača u ovom postupka Euroherc osiguranje d.d. Zagreb očitovao se o predmetnom sporu podneskom zaprimljenim 3. svibnja 2023. godine (list 77-81) u kojem navodi da je Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, dana 17. travnja 2023. godine zaprimilo obavijest suda o parnici između gore navedenih parničnih stranka. Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, navodi kako ima pravni interes za sudjelovanjem u predmetnoj parnici, obzirom je tuženik imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti lovačkog društva za štete počinjene trećim osobama s periodom važenja od 1. lipnja 2021. godine do 31. svibnja 2022.godine. Sastavi dio ovog ugovornog odnosa su Uvjeti za osiguranje imovine i Uvjeti za osiguranje odgovornosti te su sva prava i obaveze osiguratelja za isplatom naknade štete oštećenicima po polici osiguranja /ugovoru/ regulirana navedenim Uvjetima. Dakle, obaveza osiguratelja kako prema osiguraniku tako i prema trećima se utvrđuje sukladno navedenim Uvjetima osiguranja. Umješač se u cijelosti pridružuje navodima tuženika iz odgovora na tužbu. Umješač osporava da bi do štetnog događaja došlo na način kako je to opisano u tužbi. Osporavaju se činjenične tvrdnje o štetnom događaju i navode o tome da je predmetne zgode došlo do udara divljači u vozilo osiguranika tužitelja. Samim time umješač osporava i da bi na vozilu tužitelja nastala šteta uslijed udara divljači u vozilo. Nesporno je da nikakva životinja pa tako niti divljač nije ostala na mjestu nezgode niti je kasnije pronađena. Napominje se da ni priložena potvrda PP Daruvar ne predstavlja dokaz o udaru vozila u divljač. Naime, u toj potvrdi se događaj opisuje isključivo prema izjavi vozača vozila. Stoga se može zaključiti da u konkretnom slučaju tužitelj svoje tvrdnje o tome da je predmetne zgode došlo do udara divljači u vozilo i da je uslijed toga došlo do štete na vozilu, nije potkrijepio odgovarajućim dokazima. Dakle, nije moguće utvrditi da je šteta nastala uslijed naleta na životinju koja predstavlja divljač u smislu odredbe članka 9. Zakona o lovstvu. S obzirom da je predmetnom policom osiguranja obuhvaćena odgovornost lovačkih društava za štetu na vozilima od divljači, zahtjev tužitelja je neosnovan u cijelosti. Stoga umješač i osporava pasivnu legitimiranost. Nadalje, osporava se odgovornost za štetu i iz razloga što šteta na vozilu tužitelja nije nastala zbog provođenje lova. Naime, sukladno odredbi članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19 i 32/20 – u nastavku teksta Zakon o lovstvu) za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na slijedeći način:

- Vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi,

- Lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

Odredba članka 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na činjenične navode tužbe prema kojima postoji odgovornost lovoovlaštenika. Zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti. Lex specialis se primjenjuje isključivo samo kada njegove odredbe izrijekom isključuju odredbe općeg zakona. Novi Zakon o lovstvu koji je na snazi od 17. studenoga 2018. godine tj. koji je bio na snazi u vrijeme predmetne nezgode 29. listopada 2021. godine, izrijekom sadrži takvu odredbu (članak 76. stavak 2.), pa se isti primjenjuje u konkretnom slučaju, a ne opći propis. Nadalje, nesporno je da se u vrijeme nezgode nije provodio lov, pa nema zakonskih pretpostavki za odgovornost tuženika kao osiguratelja lovoovlaštenika. Stoga, kad je Zakonom o lovstvu određeno da odgovornost za štetu na vozilu do koje je došlo zbog naleta divljači snosi prvenstveno vozač (ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da pravovremeno može postupiti po prometnom pravilu ili znaku) dok je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova, a koji se u konkretnom slučaju nije provodio, to ne postoji odgovornost tuženika za naknadu štete. Umješač se u cijelosti pridružuje navodima tuženika da je u pitanju promašena pasivna legitimacija s obzirom da je do nezgode došlo u naselju, Donji Daruvar, na površini na kojoj se ne ustanovljuje površina lovišta. Naime, prema članku 11. stavak 2. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na javnim cestama i drugim javnim površinama. Nadalje, i prema tumačenju Ministarstva poljoprivrede od 2. lipnja 2016. godine cesta nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je lovoovlaštenik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta od divljači i te mjere i radnje je obvezatna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom. Stoga, kako se je predmetni događaj dogodio u naselju, koje spada pod Grad Daruvar, grad izrađuje Program zaštite divljači. Naime, izrada Programa zaštite divljači je obveza općina i gradova sukladno članku 47. Zakona o lovstvu koji propisuje da se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donosi Program zaštite divljači kojim se uređuje zaštita i lov divljači na navedenim površinama. Taj Program obuhvaća građevinsko područje (naselja), zonu oko naselja i nelovni pojas sukladno odredbama Zakona o lovstvu. Kao što je i gore već navedeno, člankom 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na građevinskom pojasu, javnim cestama i drugim javnim površinama. Nadalje, odredbom članka 7. stavak 1. točka 4. Zakon o lovstvu propisano je da je korisnik nelovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Slijedom gore iznesenog, tuženik nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Kako je Grad Daruvar u obavezi izraditi Program zaštite divljači, za predmetnu štetu ne može biti odgovoran tuženik. Umješač ističe ako je i došlo do nezgode kako se to opisuje u tužbi, za istu je odgovoran tužitelj jer je upravljao vozilom nedopuštenom i neprilagođenom brzinom. Naime, u slučaju da je tužitelj predmetne zgode upravljao vozilom dopuštenom i prilagođenom brzinom do kontakta sa životinjom ne bi došlo, a ako bi i došlo, tada bi šteta bila zasigurno manja. Umješač ne osporava visinu štete. Na temelju naprijed navedenog predlažemo da sud donese; presudu i odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, te naloži tužitelju da tuženiku i umješaču naknadi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude pa do isplate.

6. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u potvrdu (list 4, 53), prijavu štete i odštetni zahtjev za osiguranja automobilskog kaska (list 5-6), polica osiguranja (list 7, 63), uvjeti osiguranja automobilskog kaska (list 8-14), presliku osobne iskaznice (list 15-16, 18-19), zapisnik (list 17), izjavu o namirenju (list 20), oznaku štete (list 21- 22), fotografije (list 23-27, 31-47), nalog za doznaku po šteti (list 28), izvadak po transakcijskom računu (list 29), regresni zahtjev (list 30), odluku (list 62), uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 64-72), informacije za klijenta ili ugovaratelja osiguranja (list 73), dopis (list 83), raspored lova i lovnih aktivnosti (list 87-88), očitovanje Grada Daruvara (list 101), očitovanje s prilozima Ministarstva poljoprivrede (list 106-110), sudsku praksu (list 117-120, 183-196, 204-210, 230-236), uz suglasnost strana pročitani su iskazi svjedoka ĐĆ, MĆ i VĆ (list 95-97), iskaz vještaka Alena Loncman (list 202-203), iskaz vještaka Maria Pažin (list 252-253), uz suglasnost stranaka izvršen je uvid te je pročitan nalaz vještaka Veterinarski fakultet (list 122-131), mjerničkog vještaka (list 168-170), prometnog vještaka Maria Pažin (list 213-217), dopuna nalaza i mišljenja prometnog vještaka Maria Pažin (list 243-244). U pogledu izvedenih dokaza sud je usvojio prijedloge tužitelja za izvođenje dokazana koji su dostavljeni do okončanja pripremnog ročišta iz razloga što je tužitelj tek nakon dostave odgovora na tužbu mogao znati koje su činjenice sporne, te stoga navedene dokazne prijedloge nije mogao iznijeti prilikom podnošenja tužbe, a sve u smislu članka 461a. stavak 9. Zakona o parničnom postupku.

7. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje:

8. Na temelju potvrde PP Daruvar od 16. studenog 2021. godine (list 4), te iz iskaza svjedoka ĐĆ (list 95-96), utvrđeno je da se dana 29. listopada 2021. godine oko 23,20 sati desila prometna nezgoda u mjestu Gornji Daruvar, Podborska ulica, a sve u vrijeme kada se u pravcu Daruvara osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] kretala ĐĆ, te je u navedenoj prometnoj nezgodi došlo do oštećenja osobnog automobila kojim se ista kretala, a koje je vlasništvo HĆ. U svezi navedenog događaja došla je policija koja je povodom istog sastavila prethodno citiranu potvrdu PP Daruvar od 16. studenog 2021. godine, a iz iste potvrde proizlazi da je do nezgode došlo uslijed naleta na divlju životinju – srnu, pronađeni su tragovi krvi na kolniku, na spornom mjestu brzina kretanja ograničena je na 40 km/h, a prometni znak "divljač na cesti" pronađen je 163,7 m zapadnije (prije) traga krvi na kolniku. Iz iskaza svjedoka ĐĆ proizlazi da je divljač došlo s lijeve strane gledajući iz njenog pravca kretanja, te je došlo do udarca u prednji lijevi dio automobila, potom je divljač završila na haubi i pala na cestu, ali se uspjela ustati i otići u šumu.

9. U svezi prethodno navedene prometne nezgode HĆ kao vlasnik osobnog automobila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi obratio se u mirnom postupku tužitelju u ovom predmetu Croatia osiguranje d.d. Zagreb kao osiguravatelju vozila, te mu je u mirnom postupku u svezi nastale štete isplaćen novčani iznos od 9.000,00 hrvatskih kuna odnosno 1.194,50 eura (list 20-22). S obzirom na isplaćeni iznos tužitelj se u vansudskom regresnom postupku obratio tuženiku koji nije refundirao tužitelju isplaćenu štetu, te iz tog razloga podnesena tužba u ovom predmetu.

10. Kako se od strane umješača u ovom postupku osporava da je šteta na osobnom automobilu HĆ nastala uslijed udara divljači, a s obzirom da su djelatnici PP Daruvar izvršili izuzimanje tragova dlake koji su pronađeni na osobnom automobilu kojim je upravljala ĐĆ, rješenjem ovog suda broj P-111/2023- 22 od 5. listopada 2023. godine (list 104-105), određeno je biološko vještačenje pronađene dlake na licu mjesta, radi utvrđenja kojoj životinji pripada tako pronađena dlaka na licu mjesta, a sve kako bi se utvrdila eventualna odgovornost tuženika u ovom postupku. Prethodno navedeno vještačenje povjereno je sudskom vještaku Veterinarskom fakultetu u Zagrebu po GĆ.

11. U svezi prethodno navedenog Krešimir Severin kao sudski vještak Veterinarskog fakulteta Zagreb dostavio je sudu svoj nalaz i mišljenje 20. siječnja 2023. godine (list 122 – 131). Iz prethodno navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da je isti izvršio vještačenje dlake koju je izuzela PP Daruvar u svezi prometne nezgode koja se dogodila dana 29. listopada 2021. godine, te je utvrdio da izuzeta dlaka pripada vrsti srne (Capreolus capreolus L.). Prethodno navedeni nalaz i mišljenje sud je dostavio strankama u ovom postupku, te iste nisu izložile primjedbe na nalaz i mišljenje, niti su predložili neposredno saslušanje vještaka u ovom postupku. U svezi prethodno navedenog biološkog vještačenja sud je isto u cijelosti prihvatio s obzirom da se vještak detaljno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke očitovao o svim spornim okolnostima.

12. Na osnovu provedenog biološkog vještačenja utvrđeno je da se u cijelosti može prihvatiti iskaz svjedoka ĐĆ u svezi događaja od 29. listopada 2021. godine prema kojem je do prometne nezgode došlo na način da je istoj za vrijeme vožnje gledajući iz njenog pravca vožnje s lijeve strane iskočila srna, došlo je do udarca u automobil, a uslijed udarca srne došlo je do oštećenja na osobnom automobilu u vlasništvu HĆ kojim se ona kretala.

13. U svezi podnesene tužbe u ovom predmetu tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, a na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da isti nije osnovan. Naime, da bi se utvrdilo da li se štetni događaj dogodio u lovištu kojim gospodari tuženik, od Ministarstva poljoprivrede zatraženo je očitovanje o lovištima koja su ustanovljena na mjestu gdje prolazi državna cesta D26 na kojoj je došlo sporne prometne nezgode. Iz očitovanja Ministarstva poljoprivrede (list 106-110) proizlazi da na spornom području postoje tri lovišta i to zajedničko otvoreno lovište broj VII/506-"Daruvar Dabrovica" kojim gospodari Lovačko društvo Srndać Gornji Daruvar, zajedničko otvoreno lovište broj VII/502- "Donji Daruvar – Maminovac" kojim gospodari Lovačko društvo Jelen Donji Daruvar i zajedničko otvoreno lovište broj VII/507-"Končanica – Toplica" kojim gospodari Lovačka udruga Vidra Končanica – Brestovac koja je tuženik u ovom predmetu. Nastavno na prethodno navedeno rješenjem ovog suda broj P-111/2023-47 od 24. travnja 2024. godine (list 164-165) određeno je mjerničko vještačenje radi utvrđivanja granica tuženika, te radi utvrđivanja činjenice da li se mjesto prometne nezgode od 29. listopada 2021. godine nalazi unutar lovišta tuženika odnosno udaljenosti lovišta tuženika od mjesta prometne nezgode od 29. listopada 2021. godine, a navedeno vještačenje je povjereno mjerničkom vještaku Alenu Loncman iz tvrtke Geo-Agi d.o.o. Bjelovar. Iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka (list 168-170) proizlazi da je cesta na kojoj se dogodila prometna nezgoda granica između dva lovišta, a sjeverno od ceste od kuda je dotrčala srna, nalazi se zajedničko otvoreno lovište broj VII/507- "Končanica – Toplica" kojim gospodari Lovačka udruga Vidra Končanica – Brestovac. Sukladno izloženom iz nalaza mjerničkog vještaka proizlazi da je srna došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, a sve uzimajući u obzir da iz iskaza svjedoka ĐĆ, te iz provedenog prometno tehničkog vještačenja vještaka Maria Pažin, nesporno proizlazi da je srna došla s lijeve strane gledajući iz pravca kretanja ĐĆ kao vozača, dakle iz lovišta tuženika. Kako je srna koja je uzrokovala prometnu nezgodu došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, proizlazi da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istaknut od strane tuženika. Pri tome sud smatra da su također neosnovani prigovori tuženika o tome da bi Grad Daruvar imao prava i obveze lovoovlaštenika na mjestu gdje je došlo do nezgode. Naime, Program zaštite divljači koji je izrađen za grad Daruvar (list 101 i 256) ne odnosi se na sporni vremenski period i eventualno se može odnositi na površine izvan lovišta Grada Daruvara, a ne i na spornu lokaciju na kojoj je došlo do prometne nezgode 29. listopada 2021. godine i u kojoj je srna istrčala na kolnik s lovišta kojim nesporno gospodari tuženik.

14. U pogledu nastanka štetnog događaja, umješač na strani tuženika kao i tuženik osporili su odgovornost tuženika za štetu na vozilu iz razloga što ista nije nastala zbog provođenja lova, a pri tome pozivajući se na odredbu članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19, 32/20).

15. U pogledu istaknutog prigovora umješača na strani tuženika i tuženika u kojima se pozivaju na odredbu članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovu kojom je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, sud smatra da u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (što tužitelj nije ni tvrdio), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, odredbom članka 76. stavak 2. Zakona o lovu propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovu ne propisuje drugačije. Stoga, budući da Zakon o lovu kao lex specialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na javnu cestu, u situaciji kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. godine dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju članak 80. stavak 6. Zakona o lovu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

16. Srna kada iznenada pretrčava cestu i kada je mogućnost njenog uočavanja mala, opasna je stvar. Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari prema odredbi članka 1063. i 1064. u vezi s člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) odgovoran je njezin vlasnik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju. Navedenim odredbama je određeno da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno, umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 3. Zakona o lovu), za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Tijekom postupka utvrđeno je da je srna koja je uzrokovala štetu na vozilu kojim se kretala ĐĆ, a koje vozilo je u vlasništvu osiguravatelja tužitelja, na cestu izletjela s područja kojim gospodari tuženik.

17. Na osnovu svega prethodno izloženog iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da se odgovornost tuženika procjenjuje po objektivnoj odgovornosti, te kako je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o srni koja je na prometnicu došla s područja s kojim gospodari tuženik, isti je odgovoran za nastanak štete, jer šteta potječe od opasne stvari odnosno divljači za koju je u smislu odredbe članka 1063. i 1064. u svezi s člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

18. U pogledu visine štete i dinamike prometne nezgode sud je rješenjem ovog suda broj P-111/2023-62 od 16. listopada 2024. godine (list 211-212) odredio prometno tehničkog vještačenja koje je povjerio stalnom sudskom vještaku Mariu Pažin (list 2011-212).

19. Prometni vještak Mario Pažin u svom nalazu i mišljenju (list 213-217) navodi da je u svezi sporne prometne nezgode od 29. listopada 2021. godine vozačica osobnog vozila mogla uočiti srnu na udaljenosti od 8,17 m od mjesta sudara pri brzini od 40 km/h. Da je u tom trenutku započela s kočenjem zaustavni put bi iznosio oko 16,04 m. Srna se kretala okomito na smjer kretanja automobila. Da se vozilo kretalo brzinom 25,42 km/h (kod raspoloživog zaustavnog puta od 18,4 m) i svakom manjom brzinom sudar bi bio izbjegnut. Također, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je uslijed štetnog događaja nastala šteta koja je na dan pisanja nalaza 27. listopada 2024. godine iznosila 2.040,83 eura, a visina štete na dan 3. studenog 2021. godine iznosi 2.240,06 eura. U svezi prethodno navedenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka od strane tuženika izložene su primjedbe (list 238-240), te se u pogledu istih prometni vještak Mario Pažin pismeno očitovao podneskom od 6. siječnja 2025. godine. Iz pismenog očitovanja prometnog vještaka proizlazi da na prometnoj dionici postoji ograničenje od 40 km/h, a uzimajući u obzir oštećenja na vozilu tužitelja vozilo se u trenutku sudara nije moglo kretati brzinom većem od dopuštene 40 km/h. Kako je u pogledu dopunskog pismenog očitovanja prometnog vještaka tuženik izložio svoje primjedbe (list 249-250), na glavnoj raspravi kod ovog suda 13. svibnja 2025. godine (list 252-253) neposredno je saslušan prometni vještak. Iz njegovog iskaza proizlazi da je brzina vozila kojim se vozačica kretala iznosila 40 km/h, a na što ukazuju oštećenja na vozilu, da je na mjestu prije nezgode postojao znak "divljač na cesti" koji pokriva mjesto nezgode i upravo je zbog tog znaka bila ograničena brzina na 40 km/h, dok je inače brzina kroz naselja ograničena na 50 km/h. Sud cijeni da se u cijelosti može prihvatiti nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin s obzirom da se isti detaljno i obrazloženo, te u pravilima struke, očitovao u svim spornim okolnostima. Naime, vještak je upravo na temelju oštećenja na vozilu utvrdio da se vozačica nije kretala brzinom većom od 40 km/h na mjestu prometne nezgode, samim time njena brzina je bila u skladu s dopuštenom brzinom koja je postojala na tom mjestu, te nisu utvrđene nikakve okolnosti koje bi eventualno vozačici nalagale da smanji tu brzinu ispod dopuštene brzine. Također sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u pogledu visine nastale štete s obzirom da je isti u cijelosti s priloženom dokumentacijom u spisu, te u skladu s priloženim fotografijama oštećenja na automobilu (list 23-27).

20. Sukladno članku 1092. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kada je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Sud smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do primjedbe odredbi 1067. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima, kojim su propisano uvjeti oslobođenja ili djelomičnog oslobođenja odgovornosti od štete, obzirom da provedeni dokazi ne ukazuju da bi šteta nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika ili treće osobe ili da bi tužitelj djelomično doprinio nastanku štete, odnosno sud nije našao bilo kakvu odgovornost tužitelja za nastanak predmetnog događaja niti za nastanak štete na njegovom vozilu. Naime, nije dokazano da bi ĐĆ kritične zgode tj. prije naleta na srnu vozilom upravljala brzinom većom od propisane, odnosno da brzinu i način kretanja vozila ne bi prilagodila uvjetima konkretne prometne situacije.

21. Zaključno, sud nalazi da nije utvrđeno da bi za nastanak štete bila odgovorna ĐĆ koja je upravljala vozilom, niti da bi doprinijela istoj, već naprotiv, tijekom postupka je utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska srne na cestu i do udara u vozilo, što ĐĆ nije mogla izbjeći, a za što postoji odgovornost tuženika na način kako je to prethodno obrazloženo. S obzirom da nije sporno da je tužitelj kao osiguravatelj osobnog automobila na kojem je nastala šteta izvršio isplatu vlasniku osobnog automobila u ukupnom iznosu od 1.194,50 eura, a da je pri tome nastala šteta na automobilu koja je i veća od isplaćene štete, proizlazi da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika kojim se potražuje ukupni novčani iznos od 1.194,50 eura, a koji je tuženik odbio refundirati tužitelju. Tužitelju pripada pravo i na isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos i to od 8. prosinca 2021. godine do isplate, a sve uzimajući u obzir da je tužitelj HĆ kao vlasniku oštećenog automobila isplatio sporni iznos zaključno s 6. prosincem 2021. godine, a što je potvrđeno do strane HĆ kao vlasnika vozila (list 20). Odluka o visini kamatne stope određena je sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, te je stoga odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

22. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju pripada pravo na nagradu za zastupanje na ročištu 6. travnja 2023. godine u iznosu od 150,00 eura, za ročište 11. rujna 2023. godine 150,00 eura, za ročište 16. listopada 2024. godine 150,00 eura, za obrazloženi podnesak od 5. prosinca 2024. godine 150,00 eura, za ročište 13. svibnja 2025. godine 150,00 eura, za ročište 27. siječnja 2026. godine 150,00 eura, za obrazloženi podnesak od 15. srpnja 2025. godine 150,00 eura, na ime PDV 262,50 eura, za troškove prometnog vještačenja 384,90 eura, za troškove biološkog vještačenja 465,00 eura, za troškove mjerničkog vještačenja 300,00 eura, za troškove sudske pristojbe na tužbu 19,91 eura, za troškove sudske pristojbe na presudu 39,82 eura, sveukupno 2.522,13 eura. Sukladno prethodno navedenom tuženik je obvezan da tužitelju naknadi iste troškove uz odgovarajuću zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve na način kako je to navedeno u točki II izreke ove presude.

23. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Daruvaru 12. veljače 2026.  godine

S U D A C:

Damir Palatinuš

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. odv. društvo Hanžeković & partneri d.o.o. Zagreb, vaš znak: CO 13920n

2. odv. Masximo Činić, Zagreb

3. odv. odv. društvo Grgić & partneri d.o.o., Pisarnica Varaždin I, vaš broj:

2303EH-i.k.