REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Posl.br. R1-89/2023-33

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Mirni Mačešić – Biscuoli kao sucu pojedincu, u građansko pravnoj stvari predlagatelja JL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] protiv protustranke Krasnodar Marković iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Nives Grgić Bažon, odvjetnik iz Pule, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 11. veljače 2026. godine

r i j e š i o  j e

I Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretninama:

a) kč. br. [katastarska čestica] zgr, u naravi kuća, dvorište, sporedna zgrada, [adresa], površine 490 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1. suvlasnički dio 1/8 etažno vlasništvo E-1 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,59 m2 (upisana u zemljišnim knjigama),

b) kč. br. [katastarska čestica]/zgr, kuća i sporedna zgrada u [adresa] i Zadarska ulica 16, površine 271 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasnički dio: ¼ etažno vlasništvo E-3 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 71,67 m2 (upisana u zemljišnim knjigama),

c) obzirom da su stranke promijenile svojstvo nekretnine pod "b" na način da su nezakonito rekonstruirali i promijenili namjenu djela nekretnine (prizemlje i tavanski prostor) u stambenu namjenu i tako stvorili stan u prizemlju površine 11,11 m2, stan na prvom katu, površine 40,10 m2 i stan na prvom katu i potkrovlju, površine 93,15 m2 a koje nekretnine obzirom na svoju nelegalnost nisu upisane u zemljišne knjige iako su sagrađene na kč. br. [katastarska čestica]/zgr, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i na tim nekretninama će se razvrgnuti suvlasnička zajednica a upis prava vlasništva pada na teret stranaka nakon što provedu postupak legalizacije i druge postupke koji su budu zahtijevali za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama jer aktualno stanje nije moguće provesti u zemljišnim knjigama (neupisane u zemljišnim knjigama)

na način da:

nekretnina kč. br. [katastarska čestica] zgr, u naravi kuća, dvorište, sporedna zgrada, [adresa], površine 490 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1. suvlasnički dio 1/8 etažno vlasništvo E-1 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,59 m2 pripadne u samo vlasništvo

1. protustranci ZL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/1 djela

a nekretnina kč. br. [katastarska čestica]/zgr, kuća i sporedna zgrada u [adresa] i Zadarska ulica 16, površine 271 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasnički dio: ¼ etažno vlasništvo E-3 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 71,67 m2 pripadne u samo vlasništvo.

2. predlagatelju JL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/1 djela

zajedno sa nezakonito rekonstruiranim i promijenjenim djelom nekretnine koji joj je pripao u samo vlasništvo u 1/1 djela i to prizemlje i tavanski prostor koji je pretvoren u stambenu namjenu i tako stvoren stan u prizemlju površine 11,11 m2, stan na prvom katu, površine 40,10 m2 i stan na prvom katu i potkrovlju, površine 93,15 m2 a koje nekretnine obzirom na svoju nelegalnost nisu upisane u zemljišne knjige iako su sagrađene na kč. br. [katastarska čestica]/zgr, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te joj i one pripadaju u samo vlasništvo s time da upis prava vlasništva po pravomoćnosti ovog rješenja neće biti moguć dok predlagateljica ne provede postupak legalizacije i druge odgovarajuće postupke koji prethode upisu prava vlasništva u zemljišnim knjigama jer ti novonastali objekti nisu upisani u zemljišnim knjigama a radi se o zasebnim stambenim cjelinama.

II Nalaže se predlagatelju da protustranci isplati razliku u vrijednosti njenog suvlasničkog djela u iznosu od 185.450,00 eura u roku od 4 mjeseca od pravomoćnosti ovog rješenja na tekući račun protustranke koji broj računa i ime banke je protustranka dužna dostaviti predlagatelju u roku od 8 dana čime će protustranka biti u potpunosti namirena u razvrgnuću suvlasničke zajednice sukladno suvlasničkom udjelu od ½ djela.

III Ovo rješenje provest će zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Puli- Pola nakon njegove pravomoćnosti u skladu sa točkom I izreke pod a) i b) s time što predlagatelj prilikom upisa prava vlasništva mora dostaviti dokaz o isplati protustranke.

Napominje se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Puli-Pola da točka I c) nije provediva u zemljišne knjige te će se ista provesti nakon što stranke provedu odgovarajuće upravne postupke kako bi prethodno legalizirali predmetne novonastale nekretnine i proveli druge odgovarajuće postupke koje prethode upisu prava vlasništva za nekretnine opisane pod c).

IV Određuje se da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj navodi da je sa protustrankom suvlasnik svaki u ½ djela na nekretninama označenih kao kč. br. [katastarska čestica] zgr, u naravi kuća, dvorište, sporedna zgrada, [adresa], površine 490 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1. suvlasnički dio 1/8 etažno vlasništvo E-1 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,59 m2; i kč. br. [katastarska čestica]/zgr, kuća i sporedna zgrada u [adresa] i Zadarska ulica 16, površine 271 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasnički dio: ¼ etažno vlasništvo E-3 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 71,67 m2. Navodi da mu je protustranka bivši supružnik sa kojom ima troje djece, stare 18,14 i 8 godina koji se redovno školuju. Obje nekretnine da su kupljenje za vrijeme trajanja braka djelom putem nenamjenskog kredita podignutog kod Zagrebačke banke d.d u iznosu od 60.000,00 eura a djelom temeljem ugovora o stambenom kreditu podignutog kod OTP banke d.d. u iznosu od 36.498,77 eura. Navodi kako sa protustrankom nije mogao izvršiti razvrgnuće suvlasničke zajednice mirnim putem pa predlaže da se izvrši razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom na način da se sve nekretnine prodaju na javnoj dražbi ili na drugi prikladni način i da se novci podijele s razmjerno suvlasničkim udjelima s time da treba voditi brigu i o zajedničkim dugovima.

2. Protustranka navodi kako se ne protiv prijedlogu za razvrgnućem suvlasničke zajednice. Ne osporava suvlasničke udjele predlagatelju te čini nespornim da su bivši bračni supružnici koji imaju troje zajedničke djece te da nekretnine koje se dijele predstavljaju bračnu stečevinu. Navodi kako on živi i radi u Njemačkoj ali kad god je u Hrvatskoj da dolazi u stan na adresu [adresa] jer da je to njihovo posljednje zajedničko prebivalište gdje živi predlagateljica sa zajedničkom djecom. Smatra da bi obzirom na količinu nekretnina bilo svrsi shodno da u diobi pripadne njemu stan u [adresa] i Zadarska ulica 16 a predlagatelju stan u [adresa] uz obavezu da predlagateljicu namiri u razlici vrijednosti nekretnine. Protivi se u cijelosti prijedlogu predlagatelja da se nekretnine prodaju putem javne dražbe ili na drugi prikladni način. Smatra da će takvom diobom izrazito nepovoljno proći obje stranke jer je neizvjesno hoće li se i po kojoj cijeni nekretnine prodati obzirom da veći dio nekretnina nije legaliziran a niti upisan u zemljišnim knjigama kad su gradili novo nastale stambene cjeline. Na takav način da bi obje stranke mogle izgubiti značajni dio svoje imovine što nikome nije u interesu a osobito ne zajedničkoj djeci koji još uvijek pohađaju školu. Predlaže da se usvoji njegov prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice.

3. U dokaznom postupku pročitani su vlasnički listovi, ugovor o namjenskom kreditu na strani 8 spisa, ugovor o stambenom kreditu na strani 15 spisa sa planom otplate kredita, pročitan je zapisnik sa očevida, pročitan je nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinu Sulek d.o.o., pročitano je uvjerenje o statusu čestice.

4. Zahtjev predlagatelja za razvrgnućem suvlasničke zajednice osnovan je u cijelosti.

5. Između stranaka nije sporno:

- da su predlagatelj i protustranka bivši bračni drugovi te da imaju troje zajedničke djece stare 18,14 i 8 godina i svi se redovno školuju,

- da su predlagatelj i protustranka upisani kao suvlasnici u zemljišnim knjigama svaki u ½ djela na nekretninama i to kč. br. [katastarska čestica] zgr, u naravi kuća, dvorište, sporedna zgrada, [adresa], površine 490 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1. suvlasnički dio 1/8 etažno vlasništvo E-1 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,59 m2 i kč. br. [katastarska čestica]/zgr, kuća i sporedna zgrada u [adresa] i Zadarska ulica 16, površine 271 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasnički dio: ¼ etažno vlasništvo E-3 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 71,67 m2

- da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu

- da su kč. br. [katastarska čestica] zgr i kč. br. [katastarska čestica] zgr obje upisane u k. o. [katastarska općina] čestice koje se nalaze unutar granice građevinskog izgrađenog područja

- da se stranke nalaze u suposjedu predmetnih nekretnina

- da su stranke za vrijeme trajanja braka promijenile svojstvo nekretnine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] na način da su nezakonito rekonstruirali i promijenili namjenu djela nekretnine ( dakle različito od onog što je upisano u zemljišnim knjigama) tako što su promijenili prizemlje i tavanski prostor u stambenu namjenu pa su nakon rekonstrukcije dobili stan u prizemlju površine 11,11 m2, stan na prvom katu površine 40,10 m2 i stan na prvom katu i potkrovlju površine 93,15 m2 s time što je taj stan djelom izgrađen na zajedničkim dijelovima zgrade

- da predmetne novo nastale nekretnine nisu zakonite te ih je potrebno ozakoniti i tek nakon toga upisati u zemljišne knjige

6. Predlagateljica je prvobitno u svom prijedlogu tražila da se razvrgne suvlasnička zajednica na način da njoj pripadne stan u [adresa] i [adresa] obzirom da je to stan gdje su svi zajedno živjeli sa djecom prije razvoda braka, da je to dom djeci, a protustranka koja živi i radi u Njemačkoj i dolazi u Hrvatsku da mu pripadne stan u [adresa]. Međutim do zaključenja glavne rasprave predlagateljica je svoj zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice promijenila na način da je tražila da se sve nekretnine prodaju na javnoj dražbi i da se novci iz prodaje podijele razmjerno suvlasničkim udjelima.

Protustranka s druge strane je od početka postupka bila suglasna sa razvrgnućem suvlasničke zajednice ali je tražila da njoj pripadne stan u [adresa] i [adresa] u [adresa] a predlagatelju stan u [adresa] s time što je predložio da će razliku u vrijednosti nekretnina isplatiti predlagateljici. U konačnici se protustranka protivila prijedlogu da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi smatrajući da će na takav način obje stranke izgubiti veliku vrijednost na nekretninama tim više što je veći dio nekretnina na adresi [adresa] i [adresa] u [adresa] ilegalno sagrađen a osim toga djeca da bi izgubila dom u kojem su odrasla od rođenja.

7. Odredbom čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje u tekstu: ZVDSP) propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je isto moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, no može se i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O tom prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučuje sud.

Odredbom čl. 48. istog zakona, propisano je da suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili samo pak djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava. Konkretno radi se o sudskom razvrgnuću jer između stranaka nema dogovora o dobrovoljnom razvrgnuću suvlasničke zajednice.

8. Dakle u konkretnom slučaju valja primijeniti odredbu čl. 50. ZVDSP-a i razvrgnuti suvlasničku zajednicu između stranaka sudskim putem. Kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća kojeg u ovom slučaju nema, a moguć je i dopušten, a i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona čega također u ovom slučaju nema.

Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan čl. 50. st. 1. ZVDSP-a sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje djela koji se diobom odvaja.

Ako dioba iz čl. 50. st. 2. ZVDSP-a nije moguća, a da se znatno ne umanju vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

9. Međutim, iako je predlagatelj u ovom slučaju predložio civilno razvrgnuće na javnoj dražbi, ovaj sud smatra da taj prijedlog nije najbolji i najprihvatljiviji način razvrgnuća suvlasničke zajednice jer bi doista takvim načinom diobe prema mišljenju suda obje parnične stranke izgubile veliku vrijednost na nekretninama a dobivenim novcima na javnoj dražbi nakon što se namire svi troškovi i dugovi upitno je da li bi si mogli osigurati nove nekretnine u svom vlasništvu pokraj današnjih tržišnih cijena stanova ili kuća u gradu [adresa].

10. Stoga sud nije prihvatio prijedlog predlagatelja da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi jer sud smatra da taj način razvrgnuća u konkretnim činjeničnim okolnostima nije u korist niti strankama a ponajmanje njihovoj zajedničkoj djeci koja su još uvijek maloljetna, redovno pohađaju školu te im je jedna od nekretnina dom u kojem žive. Iako to nije relevantno za postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice ovaj sud smatra da upravo sud mora voditi računa što je najbolje za obje strane tim više što imaju troje zajedničke djece koja bi mogla izgubiti zbog nemogućnosti dogovora roditelja o načinu diobe sve nekretnine koje su im roditelji stekli za vrijeme trajanja braka te zajedno sa roditeljima iz vlasničkog statusa vrlo lako mogu preći u status najmoprimaca.

11. Stoga je sud u ovom slučaju primjenio odredbu čl. 52. ZVDSP-a koja kaže da kada suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakog od njih odlučiti da umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe. Upravo je takvo nešto i preložila protustranka.

Sud će udovoljiti ovakvom načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice koji je s obzirom na okolnosti slučaja opravdan a sud smatra da je upravo ovakav način razvrgnuća opravdan jer su odnosi između stranaka poremećeni, ne mogu naći dogovor oko načina diobe, bespotrebno se inate jedan drugome, pritom uopće ne imajući u vidu zajedničku djecu.

Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegovo suvlasničkog djela, a u ovom slučaju prelaze, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom.

12. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinu Sulek d.o.o. na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi sud je utvrdio slijedeće pravno relevantne okolnosti.

13. Kako je utvrđeno da se nekretnina upisana na kč. br. [katastarska čestica] zgr, u naravi kuća, dvorište, sporedna zgrada, [adresa], površine 490 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to 1. suvlasnički dio 1/8 etažno vlasništvo E-1 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu u prizemlju koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika i hodnika, ukupne površine 64,59 m2 ne može geometrijski dijeliti budući se radi o posebnom djelu, odnosno stanu u više stambenoj zgradi koja je etažno uređena preostaje da se nekretnina podijeli civilnom diobom, isplatom pod pretpostavkom dogovora između stranaka kojeg ovdje nema, sud je odlučio temeljem čl. 52. da će predmetni stan na adresi [adresa] u [adresa] u cijelosti pripasti u samo vlasništvo protustranci ZL.

14. Ta je nekretnina uredno upisana u zemljišne knjige a tržišna vrijednost predmetnog stana iznosi 169.000,00 eura. Sud je taj stan namijenio protustranci iz dva razloga, prvo zato što protustranka živi i radi u Njemačkoj te iako redovno dolazi u Hrvatsku on će lakše i jednostavnije živjeti u tom stanu nego u drugoj nekretnini gdje živi predlagatelj sa zajedničkom djecom a koja nekretnina predstavlja njihovo posljednje zajedničko boravište ali i dom djece. Iako nema pravno relevantnog utjecaja na postupak razvrgnuća sud se rukovodio mišlju da se djeca stranaka ne iseljavaju iz svog doma pokraj činjenice da su već prošli postupak razvoda braka roditelja a roditelji imaju jako lošu komunikaciju. Dakle, protustranka obzirom na način života i rada će jednostavnije dok je u Hrvatskoj živjeti u stanu na adresi [adresa] nego kako je to on predložio da se predlagateljica sa djecom iseli u taj stan koji se do sada iznajmljivao turistima a da protustranci pripadne stan koji u naravi predstavlja dom njihove zajedničke djece.

15. Stoga je sud primjenom odredbe čl. 52. ZVDSP stan u [adresa] u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice u cijelosti dodijelio protustranci koje će nakon pravomoćnosti ovoga rješenja postati samo vlasnik toga stana u 1/1 djela.

16. Obzirom da tržišna vrijednost tog stana iznosi 169.000,00 eura a da vrijednost drugog stana koji se nalazi na adresi [adresa] i [adresa] u [adresa] u kojoj aktualno živi predlagateljica sa djecom (a tu dolazi i protustranka kada je u Hrvatskoj ) iznosi 186.000,00 eura ( tržišna vrijednost prema zemljišno knjižnom stanju) a na koju vrijednost treba dodati vrijednost novo nastalih stanova koji su nelegalno sagrađeni i nalaze se na istoj adresi i na katastarskoj čestici kč. br. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] koja vrijednost iznosi 539.900,00 eura ( 186.000,00 eura + 230.000,00 eura + 101.000,00 eura + 22.900,00 eura) to je predlagateljica dužna protustranci kao drugom suvlasniku nadoplatiti razliku u novcu obzirom da stan u [adresa] vrijedi manje od stanova na adresi [adresa] i Zadarska ulica 16 u iznosu od 185.450,00 eura što čini razliku do jedne polovice suvlasništva protustranke.

17.Naime sveukupna tržišna vrijednost nekretnina koje su predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice na kojima svaka stanka ima ½ suvlasničkog djela iznosi 708.900,00 eura. Svakome od njih pripada jedna polovica te vrijednosti od 354.450,00 eura . Tržišna vrijednost stan u [adresa] iznosi 169.000,00 eura koja pripada protustranci u cijelosti pa mu je predlagatelj dužan do visine vrijednosti njegovog suvlasničkog djela doplati iznos od 185.450,00 eura .

18.Ukupna vrijednost svih nekretnina koje se dijele iznosi 708.900,00 eura : 2 = 354.450,00 eura koji iznos čin vrijednost jedne polovine suvlasništva svake stranke ; protustranka je nakon razvrgnuća dobila nekretnine u vrijednost od 169.000,00 eura što znači da mu predlagatelj koji je u vrijednosti dobio više do jedne polovice, protustranci treba platiti iznos od 185.450,00 eura (169.000,00 plus 185.450,00 eura = 353.450,00 eura vrijednost jedne polovice suvlasništva) a kako bi protustranka s obzirom na svoj suvlasnički dio bila namirena u potpunosti.

Taj iznos je predlagateljica dužna protustranci isplatiti u roku od 4 mjeseci računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

19. Drugi stan koji se nalazi na adresi [adresa] i [adresa] u [adresa] sud je u cijelosti dosudio predlagateljici naravno uz obavezu isplate protustranci razlike u vrijednosti nekretnina. Predlagateljica će postati samo vlasnica po pravomoćnosti ovog rješenja i dokaza da je protustranku isplatila u cijelosti.

Ovdje valja pojasniti da je stan sagrađen u [adresa] i [adresa] u [adresa] koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica]/zgr, kuća i sporedna zgrada u [adresa] i Zadarska ulica 16, površine 271 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 3. suvlasnički dio: ¼ etažno vlasništvo E-3 s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu na prvom katu koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, izbe, kupaonice i predsoblja, ukupne površine 71,67 m2 je upravo ovako kako je opisan i upisan u zemljišnim knjigama te mu tržišna vrijednost iznosi 186.000,00 eura.

20. Međutim, ovdje valja pojasniti da su na toj katastarskoj čestici i na tim adresama stranke za vrijeme trajanja braka promijenile svojstvo nekretnine na način da su nezakonito rekonstruirali i promijenili namjenu djela nekretnine i time dobili tri zasebne odvojene stambene cjeline koje nisu upisane u zemljišnim knjigama jer su nelegalne.

Pa su tako stranke izgradile stan na prvom katu i potkrovlju zgrade gdje su djelom ušli i na zajedničke dijelove zgrade i dobile stan u površini od 93,15 m2 čija tržišna vrijednost iznosi 230.000,00 eura. Osim toga napravili su i stan na prvom katu predmetne nekretnine gdje su dobili ponovno novi stan kao zasebnu cjelinu od prethodno navedenog u površini od 40,10 m2 a tržišna vrijednost mu iznosi 101.000,00 eura. Povrh toga su u prizemlju zgrade napravile stan u suterenu u površini od 11,11 m2 a tržišna vrijednost toga stana iznosi 22.900,00 eura.

21. Dakle kada se zbroji tržišna vrijednost stana koji je stvarno upisan u zemljišnim knjigama a iznosi 186.000,00 eura te kada se na tu cijenu nadodaju vrijednosti novonastalih nelegalnih stanova dolazi se do sveukupne vrijednosti nekretnine stana u [adresa] i Zadarskoj ulici 16 u iznosu od 539.900,00 eura. Dakle predlagatelj je dobio nekretnine u većoj vrijednosti od svog suvlasničkog djela koja vrijednost iznosi 354.450,00 eura zbog čega i mora protustranci nadoplati razliku u visini njegovog suvlasničkog dijela.

22. Što se tiče prigovora predlagatelja koje je isticala u ovom postupku a odnose se na kredite koje su stranke podigle za vrijeme trajanja braka sud upućuje predlagatelja da pitanje dugovanja ne može riješiti u ovom postupku već mora pokrenuti novi parnični postupak i sva dugovanja iz bračne zajednice riješiti u zasebnoj parnici. Dugovi stranaka ne utječu na postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice.

23. Ovim putem se upućuju stranke da novonastali stanovi koji su nelegalno sagrađeni nalaze se na kč. br. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa] i Zadarska ulica 16 neće moći upisati kao vlasništvo u zemljišnim knjigama sve dok za to same stranke u nekom izvan sudskom postupku za to ne stvore uvjete. To znači da te novo nastale stanove koje čine zasebne cjeline treba ozakoniti i provesti sve ostale predradnje kako bi se isti upisali u zemljišne knjige kao stvar a onda će temeljem ovog rješenja uz dokaz da je isplatila protustranku predlagatelj steći pravo vlasništva u zemljišnim knjigama i na tim novo nastalim stanovima.

24. Sud smatra da je takav način razvrgnuća suvlasničke zajednice pravičan, moguć i dopušten imajući u vidu naprijed navedene razloge, a sve primjenom odredbe čl. 47. u svezi sa čl. 48., 49., 50. i 52. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

25. Što se tiče troškova postupka ovaj sud je odredio da će svaka stranka snositi svoje troškove postupka. Naime, tijekom trajanja postupka stranke su razmjerno svojim suvlasničkim udjelima platile troškove vještačenja i očevida pa će i troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku svaka stranka snositi svoj dio troškova imajući u vidu naprijed navedene okolnosti i načelo pravednosti i poštenja.

U Puli 11. veljače 2026.

S u d a c

Mirna Mačešić-Biscuoli

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

- predlagatelju osobno

- protustranci po punomoćniku

- Zemljišnoknjižni odjel Pula – po pravomoćnosti