REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Posl. br. Pp-1369/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji ovog suda Karmen Lončar Mišura uz sudjelovanje Ines Pindrić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika AI, radi djela prekršaja iz čl. 57. st. 7. uz primjenu čl. 293. st. 2., čl. 199. st. 6., čl. 163. st. 8. i čl. 12. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 65/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.) pokrenuto prigovorom okrivljenika na obavezni prekršajni nalog I postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/24-4/23803, Urbroj: 511-19-44-24-1 od 19.03.2024., nakon provedenog žurnog postupka, temeljem čl. 222. st 3. i čl. 182. tč. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), dana 12. veljače 2026. donio je i,

presudio  je

I) okrivljeni: AI, ime oca: A, ime majke: J, rođen **.**.1989. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] sa adresom stanovanja u mjestu [adresa], oženjen, otac četvero djece, državljanin RH, zaposlen, prekršajno kažnjavan,

kriv je

1. što je dana 21. prosinca 2023. u 20:15 sati u Sesvetama, upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka], kretao se kolnikom Brestovečke ceste u smjeru juga, dolaskom do raskrižja s kolnikom Zagrebačke ceste nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom ceste s prednošću prolaska, uslijed čega je prednjim lijevim dijelom svog vozila naletio na prednji desni bočni dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao JI, uslijed sudara je došlo do rotacije i preklapanja stražnjeg desnog dijela osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] i stražnjeg lijevog dijela osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], nakon čega je osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] odbačen u smjeru juga, u prometnoj nesreći bilo je ozlijeđenih osoba i nastala je materijalna šteta,

čime je počinio prekršaj iz čl. 57. st. 7. uz primjenu čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

2. što je tom istom prilikom opisanom pod točkom 1. izreke upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, pri koncentraciji od najmanje 0,98 g/kg, što je utvrđeno liječničkim pregledom, analizom krvi od 0,68 g/kg i analizom mokraće 1,04 g/kg,

čime je počinio prekršaj iz čl. 199. st. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa mu se na osnovu istog propisa

3. što je tom istom prilikom opisanom pod točkom 1. izreke upravljao vozilom kojom prilikom tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas,

čime je počinio prekršaj iz čl. 163. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

4. što je tom istom prilikom opisanom pod točkom 1. izreke upravljao vozilom, te je dolaskom do raskrižja sa kolnikom Zagrebačke ceste prošao pored znaka "STOP – Obavezno zaustavljanje" i vozilom je ušao u navedeno raskrižje skrećući pritom u lijevo u smjeru jugoistoka na kolnik Zagrebačke ceste iako je prometnim znakom obavezan smjer desno, to zabranjeno,

čime je počinio prekršaj iz čl. 12. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

utvrđuje

za djelo pod točkom 1. novčana kazna u iznosu od 650 (šesto pedeset) eura za djelo pod točkom 2. novčana kazna u iznosu od 390,00 (tristo devedeset) eura

za djelo pod točkom 3. novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura za djelo pod točkom 4. novčana kazna u iznosu od 60,00 (šezdeset) eura

Temeljem čl. 39. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

izriče

ukupna novčana kuna u iznosu od 1.230,00 (tisuću dvjesto trideset) eura

II. Sukladno odredbama čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se odobrava plaćanje novčane kazne u 3 (tri) mjesečna obroka, s time da plaćanje prvog obroka dospijeva u roku od 30 dana od dana primitka ove presude, a slijedeći obrok dospijeva protekom svakih narednih mjesec dana od proteka prethodnog roka. Okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna, putem priložene uplatnice. Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenika se upozorava da ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

III) Temeljem čl.139. st. 3. u svezi člana 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura, putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana od primitka ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. I postaja prometne policije Zagreb podnijela je obavezni prekršajni nalog gore navedenog broja protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude, na koji obavezni prekršajni nalog je okrivljenik u zakonskom roku podnio prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je točno da je predmetne zgode upravljao osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], kretao se Brestovečkom ulicom kojom prilikom nije koristio ugrađeni sigurnosni pojas u vozilu. Koncentracija alkohola u krvi iznosila je 0,68 g/g alkohola, te analiza alkohola u urinu od 1,04 g/kg. Na postupak alkotestiranja alkometrom marke Drager koncentracija alkohola u izdahu se pokazala od 1,41 g/kg, nije imao primjedbi na postupak alkotestiranja, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola je potpisao. Kretao se Brestovečkom ulicom gdje je jedno vrijeme i bio parkiran. Krenuo je prema raskrižju prema Zagrebačkoj ulici, zaustavio je svoje vozilo zbog prometnog znaka STOP – obavezno zaustavljanje, nije krenuo odmah sa uključivanjem na kolnik Zagrebačke ulice koja ulica je označena kao cesta s prednošću prolaska, pogledao je lijevo i desno, pa se skretanjem ulijevo uključio na promet Zagrebačke ulice. Kada je bio u fazi uključivanja odjednom se stvorilo vozilo, bio je to oštećenik koji se kretao kolnikom Zagrebačke ulice, koje je njemu nailazilo s lijeve strane, smatra da se oštećenik kretao brže od dozvoljenog. Oštećenik je naletio na njegov prednji lijevi dio vozila svojim desnim prednjim djelom vozila, te se on odbio na lijevu stranu, a njegovo vozilo je zarotirano za 360 stupnjeva. Na tom djelu kolnika je ravni cestovni potez. U nezgodi nije bilo ozlijeđenih, prouzročena je materijalna šteta. Znači nije točno da on nije svoje vozilo zaustavio na znak STOP, zaustavio se i potom je skretao u lijevo na kolnik Zagrebačke ulice, na njegovo vozilo je naletio oštećenik koji se kretao s cestom s prednošću prolaska, očito brže od dozvoljenog i kojega nije primijetio prilikom uključivanja u promet na kolnik Zagrebačke ceste. Na poseban upit branitelja iskazao je da je popio možda dva – tri pića neposredno prije nezgode, to se sve dogodilo u nekih 15-20 minuta. Njegov kolega je postao otac, pa su slavili. Otac je četvero djece u dobi od 1,5 do 10 godina. Inače ne pije, jer je svaki dan non stop u autu.

3. Sud je izvršio uvid i čitao je izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola za okrivljenika i oštećenika, naredbu o određivanju mjere opreza, analizu alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti, medicinsku dokumentaciju okrivljenika i oštećenika, skicu mjesta nezgode, potvrdu o prekršajnoj evidenciji Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 02.02.2026., fotoelaborat list 108-127 spisa, zapisnik o ispitivanju vještaka od 3. studenog 2025., saslušao je svjedoka JI, proveo je prometno vještačenje po dipl. ing. ĆI.

4. Svjedok JI je u svom iskazu naveo da je predmetne zgode on vozio umjerenom brzinom od oko 49 km/h, misli da se kretao Zagrebačkom cestom u smjeru zapada. U jednom momentu okrivljeni se uključivao sa sporedne ceste na glavnu cestu, dolazio je njemu s desne strane, na Zagrebačkoj ulici se htio preko duple ucrtane pune linije na kolniku, nastaviti kretati Zagrebačkom ulicom, ali u smjeru istoka, prema Sesvetama. Na raskrižju nema semafora. Okrivljenika je opazio svega 10-15 metara prije no što je došlo do naleta vozila. On se kretao unutarnjom lijevom prometnom trakom, a po vanjskoj odnosno desnoj prometnoj traci nije se kretalo drugo vozilo. Njemu u susret nisu nailazila druga vozila. Ne sjeća se da li je vozilo okrivljenika bilo jedino na Brestovečkoj ulici, nije na njih obraćao pažnju. Pokušao je vozilo pomaknuti u lijevo, nije vozilom prelazio na prometnu traku kojom se kreću vozila njemu u susret, nije uspio izbjeći nalet vozila i svojim desnim prednjim dijelom svog vozila naletio je na prednji lijevi dio vozila okrivljenika. U vozilu je prevozio svoje dijete. Do momenta dolaska policije vozila nisu micali s kolnika. Kretao se cestom s prednošću prolaska, zadržavao je smjer svog kretanja ravno. Njegovo vozilo je odbačeno preko vanjske prometne trake i zaustavilo se kod ulaza u pothodnik kada je naletio na ogradu, ne zna gdje se zaustavilo vozilo okrivljenika. Na kolniku je bilo materijalnih tragova nezgode, na njegovom vozilu je totalna šteta. Bila je noć, preglednost na tom raskrižju je dobra, ne zna da li je kolnik bio mokar ili klizav, čak misli da je bio suh. Na poseban upit branitelja da li je reguliran promet prometnim svjetlima u ulici iz koje je dolazio okrivljenik, svjedok je izjavio da na raskrižju nema semafora. Misli da se semafor nalazi na sljedećem raskrižju koje je udaljeno cca 100m od predmetnog raskrižja. U momentu prometne nezgode vozilo okrivljenika je bilo u fazi kretanja.

5. U tijeku dokaznog postupka provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za promet, vozila, plovila i strojarstvo, ĆI dipl. ing. koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je vozilo oštećenika svojim prednjim desnim dijelom naletjelo na prednji lijevi više bočni dio vozila okrivljenika, pri čemu je kut među vozilima u trenutku sudara iznosio oko 100-105 stupnjeva, dok je u nastavku vozilo oštećenika svojim prednjim dijelom naletjelo na metalnu ogradu i parapet pješačkog pothodnika izvan lijevog ruba kolnika. Mjesto sudara, gledano u smjeru kretanja vozila oštećenika, nalazilo se na lijevoj prometnoj traci oko 5,5m prije početka traga označenog u skici policije na listu 28 spisa brojkom 5 i udaljeno od sredine kolnika oko 0,6-0,7m. Brzina kretanja vozila okrivljenika u trenutku sudara iznosila je oko 35 km/h, a vozila oštećenika oko 79 km/h, dok za izračun brzina kretanja oba vozila prije sudara nema elemenata. Provedena analiza pokazuje da je vozilo okrivljenika radnjom uključivanja u promet presjeklo put kretanja vozilu oštećenika koje se kretalo lijevom prometnom trakom, pa je stoga radnja uključivanja u promet vozila okrivljenika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Okrivljenik je prije započinjanja radnje uključivanja u promet mogao uočiti nadolazeće vozilo oštećenika koje se kretalo lijevom prometnom trakom, pa da je odustao od radnje uključivanja u promet i propustio vozilo oštećenika, do sudara ne bi došlo. U trenutku započinjanja radnje uključivanja u promet okrivljenika vozilo oštećenika nalazilo se udaljeno od mjesta sudara oko 13,6m, pa da je oštećenik tada i reagirao intenzivnim kočenjem, ne bi uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara bi ipak došlo, jer mu je zaustavni put kočenjem iznosio čak 47,5 m, dok je na raspolaganju imao put od samo 13,6m. Na raspoloživom putu od oko 13,6 m oštećenik bi pravovremenim kočenjem uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 34,1 km/h. Na mjestu nesreće brzina kretanja vozila ograničena je na 50 km/, dok postavljenom prometnom signalizacijom nije dopuštene radnja uključivanja u promet na način kako je to obavljalo vozilo okrivljenika.

U dopuni i nalazu mišljenja, obzirom je okrivljenik imao primjedbe na nalaz i mišljenje, na održanom ročištu dana 03.11.2025. vještak je dodao kako na podnesak okrivljenika od 18. rujna 2025. koja su vezana za provedenu simulaciju sudara u predmetnom spisu navodi da je on za potrebe vještačenja izvršio simulaciju sudara na računalu u programu PC Crash 11.1, te je provedenom simulacijom dobio da se u trenutku sudara vozilo okrivljenika kretalo brzinom od oko 35 km/h, a vozilo oštećenika brzinom od oko 79 km/h. Kako prilikom obavljanja očevida od strane djelatnika policije nisu utvrđeni bilo kakvi tragovi od kotača vozila, tako je on prilikom simulacije pretpostavio određena usporenja koja su vozila mogla ostvariti nakon samog sudara dok mase vozila su praktički definirane u samoj bazi programa. Čak i nekakve razlike u masama vozila ne bi bitno utjecale na utvrđene brzine kretanja oba vozila u trenutku sudara. Što se tiče mogućnosti izbjegavanja sudara od strane oštećenika ista je utvrđena uz pretpostavku da su se oba vozila neposredno prije sudara kretala istim brzinama kao i u trenutku samog sudara, iako i mogućnost izbjegavanja od strane oštećenika ne bi utjecala na prekršaje koji se okrivljeniku stavljaju na teret. Slijedom navedenog u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojega je dao u ovom predmetu. Na poseban upit branitelja okrivljenika vještak je naveo da same dimenzije vozila nisu odlučne za utvrđene brzine kretanja, dok točne mase vozila s kojima je radio proračun, ne može sada navesti, ali po potrebi na zahtjev suda može dostaviti o kojim masama se radi. Na daljnji upit branitelja okrivljenika naveo je da on na zahtjev suda može dostaviti i kompletne podatke o provedenoj simulaciji, ali još jednom može ponoviti da čak i neke različite brzine kretanja oba vozila ne bi u bitnome promijenile dinamiku u smislu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret. Na daljnji upit branitelja okrivljenika naveo je da je nakon prvog sudara došlo do kontakta između stražnjeg dijela desne bočne strane vozila oštećenika i stražnjeg dijela lijeve bočne strane vozila okrivljenika. Na daljnje pitanje naveo je da on danas na raspravi ne može reći kolike su bile brzine vozila u trenutku tog drugog sudara. Na daljnji upit branitelja koliko iznosi polumjer skretanja u smjeru kretanja vozila okrivljenika te da li takvo vozilo uopće moglo izvesti radnju skretanja pri brzini od 35 km/h bez zanašanja, naveo je da on ne može reći koji je točno polumjer zakrivljenosti pretpostavljene putanje, ali prema utvrđenom sudarnom položaju takav polumjer nije premali, te prema njegovom mišljenju se može izvesti radnja skretanja u lijevo na mjestu nesreće osobito iz razloga jer se radi o kolniku sa četiri prometna traka. Na daljnji upit branitelja naveo je da on ne može reći koliko je iznosilo bočno ubrzanje, ali po potrebi to može dostaviti u dopuni nalaza iako čak i prema njegovom mišljenju ne bi bilo ključno, jer čak i da se vozilo okrivljenika nalazilo u zanašanju, to ne bi ništa mijenjalo. U zapisniku o očevidu se ne navode tragovi zanašanja. Na poseban upit branitelja naveo je da je vozilo okrivljenika moralo proći dodatan put od najmanje 5m kako do sudara ne bi došlo, a koje vrijeme bi iznosilo približno pola sekunde. Na daljnji upit branitelja naveo je da bi za put od oko 100m pri utvrđenoj brzini kretanja vozila oštećenika vrijeme prelaska tog puta iznosilo približno oko 5 sec dok bi za prelazak istog puta pri brzini od 50 km/h to vrijeme iznosilo oko 7 sec, pa stoga da se na tom putu vozilo oštećenika prije sudara kretalo brzinom od 50 km/h do nesreće ne bi došlo. Branitelj okrivljenika je nakon iskaza vještaka predložio da vještak pokuša simulirati ulazak vozila Mercedes brzinom od 35 km/h u raskrižje po mogućem polumjeru. Branitelj okrivljenog je također predložio da vještak pisanim putem odgovori na ona postavljena pitanja na koja na današnjem ročištu nije mogao odgovoriti. Vještak je u odnosu na pitanja koja su postavljena na zadnjoj raspravi naveo da je simulacija sudara izvedena uzimajući u obzir masu vozila okrivljenika od oko 1.700 kg, a vozila oštećenika od oko 1.500 kg, dok su vrijednosti koje su korištene prilikom simulacije dane u točki 4. njegovog pisanog nalaza i mišljenja, pa se iste kao takve mogu provjeriti. Što se tiče polumjera kojom je vozilo okrivljenika moglo obavljati radnju skretanja u lijevo naveo je da on iz skice policije ne može zaključivati koja je točno konfiguracija kolnika prije predmetnog raskrižja u smjeru kretanja vozila okrivljenika, dok sama konfiguracija raskrižja i širina kolnika, te smjer kretanja vozila okrivljenika i njegov položaj u trenutku sudara ukazuje na zaključak da se vozilo okrivljenika neposredno prije sudara kretalo u nekom polumjeru koji iznosi najmanje 20 m pri čemu je za takav polumjer i stanje kolnika granična brzina iznosila oko 43,3 km/h, tako da je slijedom navedenog brzina kretanja vozila okrivljenika u trenutku sudara od oko 35 km/h mogla biti ostvarena i bez zanašanja njegovog vozila, te bi s tom brzinom okrivljeni u skretanju u lijevo uspio obaviti radnju uključivanja u promet bez zanašanja da nije bilo sudara s vozilom oštećenika. Što se tiče nastalih oštećenja na vozilu okrivljenika naveo je da su ista opisana u zapisniku o očevidu policije gdje je između ostalog navedeno i stražnji branik s lijeve strane, te stražnji lijevi blatobran, a koja oštećenja su vidljiva na stranicama 92 i 93 spisa. Isto tako su na vozilu oštećenika utvrđena oštećenja na stražnjem desnom djelu, a koja oštećenja su prikazana na fotografijama na listovima 107 do 108 spisa. Ova navedena oštećenja na oba vozila su relativno malog intenziteta, te ukazuju i na relativno mali kontakt navedenih dijelova oba vozila nakon sudara, a što je u skladu i sa čitavom dinamikom nastanka predmetne nesreće, jer je kao posljedica sudara došlo do međusobnog približavanja vozila u rotaciji te u konačnici ovog minimalnog kontakta koji nužno nije morao biti akceptiran od strane vozača. Na poseban upit branitelja okrivljenika naveo je da u odnosu na provedenu analizu prema njegovom mišljenju nije moguća varijanta prema kojoj je okrivljeni neposredno prije započinjanja radnje uključivanja u promet bio zaustavljen iz razloga jer utvrđenu brzinu vozila okrivljenika u trenutku sudara okrivljeni nije mogao postići iz zaustavljenog položaja na putu od samo 6m. U nekoj drugačijoj varijanti nekakvog ranijeg zaustavljanja prije samog kolnika ne može isključiti mogućnost da je na nekom mjestu dalje od kolnika došlo do sudara okrivljenik bio zaustavljen, pri čemu se u nekakvom teoretskom razmatranju može reći da bi iz tako nekog daljeg položaja oštećenik najvjerojatnije na nekakvoj većoj udaljenosti mogao pretpostaviti i očekivati da će okrivljenik započeti radnju uključivanja u promet, pa bi stoga u takvoj varijanti i oštećenik imao veće mogućnosti izbjegavanja sudara od onih koji su utvrđeni u njegovom pisanom nalazu.

6. Branitelj okrivljenog je naveo, obzirom na provedeni dokazni postupak, da je točno utvrđeno počinjenje svih prekršaja kako se okrivljeniku stavlja na teret. Naime, okrivljeni je zaista samokritično u ovom postupku iskazivao o okolnostima predmetne prometne nezgode. Detalji koje je napomenuo u odnosu na zaustavljanje i brzinu kretanja svog vozila nisu od utjecaja na njegovu prekršajnu odgovornost. No, upućuju na to da se radi o iznimno velikom doprinosu oštećenika u ovoj prometnoj nezgodi. Pored toga što je brzina oštećenika utvrđena sa 79 km/h, smatraju da je ista iznosila puno više, a i pored toga je to iznimno velika brzina obzirom na mjesto prometne nezgode. Napomenuo je da u odnosu na osobu okrivljenika isti u dosadašnjem životu nije imao bilo kakav sukob sa zakonom niti u smislu prekršaja niti u smislu kaznene odgovornosti. Evidentno se radi o situaciji koja je bila ekscese u njegovom životu, a obzirom na okolnost da je isti vlasnik tvrtke koja zapošljava preko 20 ljudi, te obzirom na činjenicu da je otac četvero male djece, upućuje na to da isti svakodnevno mora stalno manipulirati osobnim vozilom. Kako se radi o ekscesu molio je naslovni sud da mu se ne izrekne mjera zabrane upravljanja motornom vozilom, a u odnosu na zapriječenu kaznu moli sud da uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne za ovaj prekršaj koji je izdvojen u životu okrivljenika odredi minimalne kazne.

7. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka sud je u cijelosti uzeo u obzir cijeneći ga stručnim i objektivnim. U postupku je nesporno utvrđeno da okrivljeni nije koristio sigurnosni pojas tijekom vožnje, da je upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, nije osporavao utvrđenu koncentraciju alkohola u izdahu. Isto tako je utvrđeno da je uzrok prometne nezgode sama činjenica što okrivljenih nije propustio sva vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska kada je naletio na vozilo oštećenika koje se kretalo cestom s prednošću prolaska. Okrivljeni prilikom uključivanja u promet na kolnik ceste s prednošću prolaska nije postupio po prometnom znaku STOP, već je u raskrižje ušao bez zaustavljanja. Sud je isto tako u cijelosti uzeo u obzir iskaz saslušanog svjedoka, oštećenika koji je iskazivao jasno, detaljno i uvjerljivo. On je upravljao vozilom na koje je naletio okrivljenik. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka sukladan je sa iskazom saslušanog oštećenika.

8. Stoga je Sud okrivljenog proglasio krivim i donio je presudu kao u izreci, budući da nije utvrdio okolnosti koje bi isključivale njegovu prekršajnu odgovornost, i izrekao mu je kaznu za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju njegove odgovornosti.

9. Prilikom odmjeravanja visine novčane kazne sud je kao olakotnu okolnost okrivljeniku uzeo u obzir dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost i djelomično priznanje djela prekršaja, dok mu otegotnih okolnosti sud nije našao.

10. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilima "B" kategorije iz razloga što je uvjerenja da će se i bez izricanja iste mjere u cijelosti postići svrha kažnjavanja, obzirom je okrivljeni do sada prekršajno nekažnjavan, isti je otac četvero malodobne djece.

11. S obzirom na osobne i imovinske prilike okrivljenika, teže imovno stanje okrivljenika, te vodeći računa o visini izrečene novčane kazne sud smatra opravdanim plaćanje novčane kazne u obrocima, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona u svezi čl. 58. st. 3. Prekršajnog zakona.

12. Temeljem u izreci citiranih propisa, okrivljeni je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovnom stanju okrivljenika obveznog da plati trošak u iznosu od 200,00 (dvjesto) eura. Dužan je platiti trošak prometnog vještačenja u iznosu od 500,00 (petsto) eura, prema priloženom troškovniku prometnog vještaka.

U Sesvetama 12.veljače 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ines Pindrić, v.r.

Karmen Lončar Mišura, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.