Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

    Stalna služba u Trogiru

    Put Muline 1, Trogir

    Poslovni broj: Pp-9613/2024-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grga i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KNK, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/24-5/19294, Urbroj: 511-12-33-24-1 od 29. srpnja 2024., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 11. veljače 2026. u nazočnosti okrivljenika, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka 12. veljače 2026.

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljenik: KNK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin K i R, rođen **.**.1983. u mjestu [adresa]  (Njemačka),  s prebivalištem u [adresa], završena  SSS,  vlasnik  firme,  mjesečnih primanja cca 2.000,00 eura, razveden, otac jednog  djeteta,  srednjeg  imovnog  stanja, državljanin  Italije,  prekršajno  kažnjavan, kazneno neosuđivan

    k r i v  j e

    što je dana 20. srpnja 2024. godine u 20:00 sati, na društvenoj mreži, u mjestu Trogir, ulica Dr. Ante Starčevića kućni broj 126, počinio psihičko nasilje naspram svoje supruge KN s kojom ne stanuje u zajedničkom kućanstvu, na način da je putem društvene platforme „Whatsapp“ poslao poruke koje imaju sadržaj „ KN prestani lagat, doći će istina na stol, nećeš imati nikoga, jebi se“, nakon čega joj je poslao videozapis iz 2020. godine na kojem je KN u donjem vešu i majici te u rastrojenom stanju priča nepovezano, uz kojeg je poslao poruku „Sada je kraj, viruj mi moraš imat straha, dajem ti primjer da ne blefiram“, što je kod iste prouzročilo povredu dostojanstva te ju je dovelo do stanja uznemirenosti,

    dakle, počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod žrtve izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva,

    čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

    I. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, okrivljeniku se

    i z r i č e

    NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) eura.

    Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.

    Sukladno odredbi članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude uplati 2/3 (dvije trećine) preostale novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.

    Obrazloženje

    1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir pod gore navedenim brojem podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

    2. Okrivljenik KNK, ispitan pred ovim Sudom u prisutnosti sudskog tumača za engleski i talijanski jezik, na glavnoj raspravi održanoj 11. veljače 2026. godine izjavio je da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret. U odnosu na navode iz optužnog prijedloga iskazuje kako su poruke pogrešno protumačene i izvučene iz konteksta, a sve zbog nepreciznog prijevoda. Ono što je napisano u optužnom aktu ne odgovara originalnim porukama koje je ona (sada bivša supruga) krivo protumačila zbog tadašnjeg svog psihičkog stanja. Tim porukama su prethodile njihove svađe i narušeni odnosi koje sada ne bi htio spominjati. Istina je da su za vrijeme brakorazvodne parnice i netom nakon što su se rastali imali loš odnos te verbalne prepirke, a u odnosu na poruke neprimjerenog sadržaja može kazati da su bile obostrane. Što se tiče video zapisa kazuje kako mu nikada nije bila namjera da iste iskoristi protiv KN, niti bi to ikada napravio, u tom trenutku njihove prepiske ukazao joj je na postojanje video snimke samo kako bi je napomenuo da ni ona tijekom njihovog braka nije bila svetica. Trenutno su u dobrim odnosima, brakorazvodna parnica je pravomoćno okončana, a u prilog tome navodi kako su danas na raspravu došli zajedno s istim vozilom.

    3. Analizirajući obranu okrivljenika te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenika, Sud je pozvao i svjedokinju oštećenicu- žrtvu RN.

    4. Svjedokinja oštećenica- žrtva RN (prije KNK), u odnosu na kritični događaj, navodi kako se isti zbio u vremenu kada su okrivljenik i ona bili u brakorazvodnoj parnici. Kritične prigode (sada bivši) suprug je doveo njihovo dijete kod njezine majke nakon zajedničkog viđanja, a ona se trebala za pola sata vratiti s posla. Majka joj je poslala poruku da dijete povraća nakon čega su obje ovdje okrivljenom poslale poruke pitajući ga što je mali jeo. Ovdje okrivljeni je to očito doživio kao napad, te je počeo slati poruke na njemačko/ hrvatskom jeziku, točnije svaku poruku napisanu na njemačkom on je sam ubacio na Google translator. Također, poslao joj je i snimku zaslona video zapisa na kojem je ona u donjem vešu te u alkoholiziranom stanju, a uz kojeg je poslao poruku upozorenja da će istu i dalje proslijediti. Navedeno je kod nje izazvalo uznemirenost i strah, te joj je time povrijeđeno dostojanstvo jer se doista i bojala da bi istu mogao pokazati primjerice njenom ocu ili nekom drugom. U prilog cijeloj situaciji želi kazati kako je od kritičnog događaja proteklo dvije godine te kako su njihovi odnosi izglađeni, to se radilo o izoliranom incidentu koji se nikada više nije ponovio. Također želi kazati, a s obzirom na njegovo trenutno ponašanje, kako sada vjeruje da isti ne bi snimku nikada objavio.

    4.1. Okrivljenik KNK upitan ima li primjedbi i pitanja na iskaz oštećene svjedokinje RN navodi da nema primjedbi i pitanja.

    5. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/24-5/19294 od 29. srpnja 2024., Obavijest o počinjenom prekršaju Policijske postaje Trogir serijskog broja: [serijski broj] od 21. srpnja 2024., Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji od 21. srpnja 2024., Službene zabilješke od 20. srpnja 2024. i 21. srpnja 2024. zajedno sa sadržajem poruka dostavljene putem WhatsApp-a te potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da je okrivljenik prekršajno osuđivan, i to:

    - odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovnog broja Pp-9584/2025 od 25. studenog 2025., pravomoćna 25. studenog 2025., zbog prekršaja iz članka 199. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kada mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 390,00 eura, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis.

    5.1. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je okrivljenik u završnoj riječi izjavio: „Smatram da do današnje rasprave nije trebalo ni doći, međutim ako Sud smatra da sam kriv zbog navedenog djela ja ću preuzeti odgovornost, ali želim navesti kako sam iznimno ponosan na to kakav danas odnos imamo moja bivša supruga i ja.“

    6. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenika, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

    7. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

    7.1. Materijalnom odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstava ili uznemirenosti, spolno uznemiravanja, ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečeno osobnim radom ili nasljeđivanjem onemogućavanje zapošljavanja uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, zanemarivanje potreba osobe za invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje, dok je kažnjivom odredbom članka 22. stavak 1. istog Zakona, propisano da tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

    7.2. Za istaknuti je da je psihičko nasilje svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-2603/2025).

    7.3. Također, u tom kontekstu potrebno je naglasiti da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; stoga je, dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čini biće prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Tu je riječ o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9335/2024).

    8. Nesporno je da je u vrijeme počinjenja predmetnog prekršaja između ovdje okrivljenog i RN u tijeku bila brakorazvodna parnica, kao i da su njihovi međusobni odnosi bili ozbiljno narušeni i obilježeni učestalim verbalnim prepirkama.

    8.1. Međutim, sporno je da li je okrivljenik počinio oblik psihičkog nasilja u obitelji spram svoje (sada bivše) supruge RN s kojom je bio brakorazvodnoj parnici, a na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.

    9. Iako se okrivljeni KNK ne smatra krivim, isti u svojoj obrani opisuju protupravno postupanje, te stoga Sud nije prihvatio obranu okrivljenika, ocjenjujući ju manjkavom i usmjerenom k tome da se ekskulpira od prekršajne odgovornosti, već je analizom obrane okrivljenika i danog iskaza svjedokinje oštećenice žrtve RN, kao i uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu, utvrdio da je okrivljenik KNK postupao na način kako je to navedeno u izreci ove presude.

    10. Okrivljenik KNK ne osporava da je svojoj tadašnjoj supruzi RN slao poruke putem aplikacije WhatsApp, već navodi kako su iste pogrešno protumačene i izvučene iz konteksta, a sve zbog nepreciznog prijevoda, u čiji sadržaj poruka se Sud uvjerio uvidom u materijalne dokaze koji prileže spisu. Navedenu obranu Sud nije prihvatio ocijenivši kako istom nastoji relativizirati vlastito postupanje te ga opravdati pozivanjem na navodno neprecizan prijevod spornih poruka. Takvu obranu Sud drži neuvjerljivom i usmjerenom na umanjivanje značaja i težine izrečenih navoda.

    10.1. Iz priloženih preslika (screenshotova) njihove međusobne komunikacije proizlazi da je okrivljenik poruke slao kako na hrvatskom, tako i na njemačkom jeziku, te je doista i napisao riječi koje mu se ovim optužnim aktom stavljaju na teret. Nadalje, iz sadržaja poruka razvidno je da je okrivljenik na hrvatskom jeziku napisao: „Sve sam zapisao, slikao i dokumentirao“, pri čemu se navedeno odnosi na sporni videozapis. Upravo je taj videozapis, odnosno nasilničko ponašanje okrivljenika, kod žrtve izazvalo takav stupanj uznemirenosti i straha da je ista pristupila u policijsku postaju radi traženja zaštite. Ujedno su u njihovoj međusobnoj komunikaciji vidljive i poruke koje je žrtva uputila okrivljeniku, a koje glase: „ KNK, strašiš me“, što dodatno potvrđuje subjektivni osjećaj straha i uznemirenosti na strani oštećenice.

    10.2. Dakle, gore opisano postupanje okrivljenika sadrži elemente agresivnosti i grubosti u dovoljno uznemirujućoj mjeri koja opisuje i definira psihičko nasilje, odnosno ispunjava biće prekršaja psihičkog nasilja, a to je napad na psihički integritet žrtve radi uspostavljanja kontrole nad njom.

    11. Da je tome nedvojbeno tako ovaj Sud je utvrdio i putem saslušanja svjedokinje oštećenice žrtve RN, a koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću, i koja svjedokinja je potvrdila opisano protupravno postupanje okrivljenika, koje ovaj Sud stvarno smatra proživljenim, a koji događaj je kod žrtve nesporno izazvao uznemirenost zbog čega je i osobno pristupila u policiju radi prijave nasilja u obitelji, i zbog čega je istoj u potpunosti poklonio vjeru, dok obranu okrivljenika nije prihvatio jer je neuvjerljiva i očito usmjerena k tome da se u predmetnom prekršajnom postupku ekskulpira od prekršajne odgovornosti.

    12. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika, valjalo je donijeti odluku o sankciji uzimajući pri tom u obzir sve okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i mjeru izrečene kazne.

    12.1. Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne, cijenjene su sve relevantne okolnosti predviđene u članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona, pa je okrivljeniku kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica do sada nije teže prekršajno kažnjavan, kao i njegovo korektno držanje pred Sudom, dok otegotnih okolnosti, osim samih obilježja prekršajnog djela, na strani okrivljenika Sud nije našao za cijeniti. Stoga je Sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja iz izreke presude Sud izrekao novčanu kaznu u Zakonom propisanom okviru, smatrajući da će se izrečenom novčanom kaznom prema okrivljeniku postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog djela prekršaja kako u smislu specijalne tako i u smislu generalne prevencije.

    12.2. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

    13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, te predstavlja paušalni iznos troškova Suda, određen obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.

    14. U suglasju sa svim iznijetim odlučeno je kao u izreci presude.

    Trogir, 12. veljače 2026.

    Zapisničarka

    Sutkinja

    Milenka Vičić, v.r.

    Željka Matkov, v.r.

    Sudska savjetnica

    Josipa Grga, v.r.

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

    PRESUDA SE DOSTAVLJA:

    - okrivljeniku,

    - oštećenici- žrtvi RN,

    - ovlaštenom tužitelju,

    - za spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.