Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-2726/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnik Ivici Begonji, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženice Općine Privlaka, OIB: 862913277057, Ivana Pavla II kbr.46, zastupane po punomoćnici Jasminki Vukić Šimičević, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-2597/2023-43 od 5. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 12. veljače 2026.
p r e s u d i o j e
i
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.
II. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tuženiku.
Obrazloženje
1. Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„Utvrđuje se da je tužitelj JB, OIB:[osobni identifikacijski broj] iz [adresa], vlasnik realnog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], označenog slovima A-B-C-D-A, obojanog žutom bojom, površine 55 m2, prikazan na Skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. geod. ČB od ll. lipnja 2024., koja Skica je sastavni dio ove presude, što mu je tuženica Općina Privlaka dužna priznati te trpjeti da tužitelja po pravomoćnosti ove presude izvrši upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika“.
II Nalaže se tužitelju da tuženici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.050,00
EUR u roku od 15 dana."
Sud prvog stupnja donio je rješenje koje glasi:
Odbija se prijedlog za određivanjem privremene mjere koji glasi:
"I/ Radi osiguranja nenovčanog potraživanja tužitelja, kao predlagatelja osiguranja, određuje se p r i v r e m e n a m j e r a zabranom tuženici, kao protivnici osiguranja, poduzimanja bilo kakvih građevinskih radova osobno ili putem treće osobe kojima bi se promijenilo postojeće stanje stvari na nekretnini oznake k.č.br. [katastarska općina], ceste i putevi, površine ukupno 177 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
II/ Za slučaj da tuženica kao protivnica osiguranja postupi protivno nalogu, privremenoj mjeri, iz toč.l. ovog rješenja zaprječuje joj se novčanom kaznom u iznosu od 37.500,00 kn/ 5.000,00 EUR-a/pet tisuća eura/.
III/ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja predmetnog parničnog postupka ili do drugačije odluke suda.
IV/ Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu."
2. Žali se tužitelj i pobija i presudu i rješenje zbog "svih žalbenih razloga", sve sa prijedlogom da se žalba prihvati i postupi u skladu sa istom.
3. Žalba nije osnovana.
4. Predmet ovog postupka, je zahtjev tužitelja da se utvrdi kako je stekao pravo vlasništva dijela nekretnine oznake čest. 8048 k. o. [katastarska općina] površine 55 m2, temeljem stjecanja prava vlasništva dosjelošću.
5. Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:
- da je nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi - nerazvrstane ceste u vlasništvu Općine Privlaka, te da se ista prema svom položaju nalazi između nekretnina obitelji tužitelja koje se sastoje od kuća, garaža i dvorišta,
- da na sudskom očevidu od dana 11. lipnja 2024. uz sudjelovanje vještaka geodeta identificirana je predmetna nekretnina te je uočeno da se dijelom preko utužene čestice dolazi do čest. zem. [katastarska čestica] koja je u naravi javni put tj. ulica Jakova Gotovca,
- da iz preslike katastarskog plana od dana 4. prosinca 2000. vidljivo je da predmetna nekretnina ima identičan oblik, a uvidom u skicu premjeravanja broj: 557 iz 1989. slijedi da je predmetna nekretnina opisana kao put i ima približno otprilike isti oblik i površinu kao danas,
- da iz kupoprodajnog ugovora od dana 11. prosinca 2000. i Anexa ugovora slijedi da je tužitelj od tuženice kupio dio čest. 340/1 u površini od 1105 m2 od koje je kasnije isparcelirana tužiteljeva čest. 340/17 površine 1105 m2, a koja odgovara današnjoj čest. 8045 kojoj je nesporno vlasnik tužitelj. (S tim u vezi sačinjena je Skica postojećeg stanja, na kojoj Skici su navedene nekretnine koje su bile predmet prodaje, a sve nastale od stare čest. 340/1 i na kojoj Skici je definiran put, dio kojega sada traži tužitelj).
6. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka, te dokumentacije u spisu sud prvog stupnja zaključuje da nije osnovan tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno da je dosjelošću stekao predmetnu nekretninu.
7. Naime, članka 159. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) određuje da samostalni posjednik čiji je posjed nepokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a stavkom 3. istog članka je određeno da samostalni posjednik nepokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo te stvari protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.
8. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva osniva se na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Posjed može biti različite kakvoće (zakonit, pošten i istinit ili suprotno tome nezakonit, neistinit i nepošten). Zakonit posjed je onaj posjed koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi. Pošten posjed postoji ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Istinit je posjed ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja.
9. Naime, moguće je stjecanje prava vlasništva dosjelošću nad nekretninom koja u zemljišnim knjigama upisana kao javno dobro, stoga što okolnost da je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro, ne mora nužno značiti da se doista radi o takvom statusu nekretnine ako se takva nekretnina faktično ne koristi kao javno dobro u uporabi i upravo stoga je moguće da takva nekretnina izgubi status javnog dobra, pa može biti predmet stjecanja prava vlasništva dosjelošću.
10. Međutim, iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da se predmetna nekretnina nalazi u općoj uporabi dugi niz godina i ona je faktično javno dobro, kako je i upisano u zemljišnoj knjizi suda.
11. Tužitelj je zahtjevom od 13. studenog 2000. tražio suglasnost od tuženika za parcelaciju dijela čest. zem. [katastarska čestica] površine 1105 m2, za što tuženik daje suglasnost (list 25 spisa) i kupoprodajnim ugovorom od 11. prosinca 2000. tužitelj kupuje od tuženika nekretninu oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nigdje u ugovoru se ne navodi predmet spora.
12. Također iz Anexa ugovora od 22. ožujka 2001. (list 28 spisa) utvrđuje se da je od čest. zem. [katastarska čestica] formirana 340/17, pa se umjesto čest. zem. označene u kupoprodajnom ugovoru 340/1, zapravo radi o nekretnini oznake 340/17 iste površine, ali se opet ne govori o predmetu spora.
13. Prema tome, pravilno sud prvog stupnja zaključuje da je tužitelj ozakonio svoj posjed 2000. kupoprodajom i kako se radi o predmetu spora koji odvaja nekretninu tužitelja i omeđen je suhozidom, odnosno zidom, onda tužitelju zasigurno nije moglo ostati nepoznato pitanje predmeta spora koji nije bio obuhvaćen ugovorom o prodaji.
14. Uostalom, a što sud prvog stupnja pravilno utvrđuje i tako proizlazi iz dokumentacije u spisu, oduvijek se radilo o putu (skica premjeravanja iz 1989. – list 30 spisa).
15. Nadalje iz dokumentacije u spisu proizlazi da je kod otkupa ranije nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica], a danas oznake [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izrađena skica na kojoj je točno naznačena nekretnina koja se kupuje – list 25 spisa, što sve ukazuje na pravilan zaključak suda prvog stupnja da tužitelj nije dosjelošću stekao predmetnu nekretninu jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke za istu.
16. Isti je morao znati da je predmet spora izvan kupoprodajnog ugovora, odnosno da je vlasništvo tuženika i da je tuženik dokazao da se radi o javnom dobru u općoj uporabi.
17. Nadalje potrebno je navesti nerazvrstanom cestom smatra se cesta koja služi za promet vozila i koju svatko ima pravo slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim Zakonom o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), a u smislu članka 101. stavak 1. ZC-a, nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi i u vlasništvu je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. U smislu odredbe članka 100. ZC-a nerazvrstanu cestu čine cestovna građevina, nogostup, biciklističke staze, te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu; građevna čestica odnosno cestovno zemljište u površini koju čine površina zemljišta na kojoj prema projektu treba izgraditi ili je izgrađena cestovna građevina, površina zemljišnog pojasa te površina zemljišta na kojem su prema projektu ceste izgrađene ili se trebaju izgraditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluge vozačima i putnicima; zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste; prometna signalizacija i oprema za upravljanje i nadzor prometa; javna rasvjeta i oprema. Odredbom članka 101. stavak 2. ZC-a je propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave.
18. Uostalom iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi (svjedok NB) da se predmetnom spora ranije progonila stoka i prolazilo, što potvrđuje i svjedok BB.
19. Isto potvrđuje i svjedok ŠB, a iz iskaza saslušanog svjedoka ĐB i LB (komunalni redari), proizlazi da su bile prepreke na predmetu spora postavljene od strane tužitelja odnosno betoniranje predmeta spora, što je uklonjeno (iako tužitelj ponovno betonira put), a sve ukazuje na činjenicu komunikacije predmetom spora, a nikako na činjenicu stjecanja predmeta spora dosjelošću kako to ističe tužitelj tijekom postupka i u žalbi.
20. Teret dokaza na okolnosti tužbenog zahtjeva je na tužitelju – članak 219. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP), pa kako iz rezultata dokaznog postupka ne proizlaze valjane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, to prema mišljenju ovog suda, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, odnosno ne radi se o savjesti i poštenju tužitelja glede posjedovanja predmetne nekretnine.
21. Ukazivanje žalitelja da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka jer nije vještak izvršio preklop stare i nove izmjere nekretnine, ne proizlazi iz rezultata dokaznog postupka jer predmet spora ima oznaku čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nije predmet kupoprodajnog ugovora, a kako je tužitelj kupoprodajom morao znati da ne kupuje i predmetnu nekretninu koja dijeli njegove nekretnine, to nije mogao ni dosjelošću istu steći jer je korišten put od strane drugih osoba a ne samo tužitelja i njegove obitelji, pogotovo kod činjenice da je izdvojen suhozidom i ogradnim zidom (dijelom) kako proizlazi iz foto dokumentacije u spisu.
22. Stoga je valjalo prihvatiti činjenično stanje kako je utvrdio i sud prvog stupnja, odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu kako presude tako i privremene mjere koja se posebno ne ističe u žalbi, te odlučiti kao u izreci, sukladno članku 368. stavak 1.
ZPP-a i 380. stavak 2. ZPP-a.
23. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat tuženiku – članak 155. stavak 1. ZPP-a.
U Splitu, 12. veljače 2026.
Predsjednica vijeća
Dragica Samardžić
