Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Vinkovcima

    Trg bana Josipa Šokčevića 17

    32100 Vinkovci

    Poslovni broj: P-517/2025-28

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Snježani Kozina kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po ZOU Glavaš & Šutalo iz Vinkovaca, protiv tuženika OTP Banka Hrvatska d.d. iz Splita, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, zastupanog po punomoćniku Belizaru Tomaiću, odvjetniku iz Osijeka, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, nakon održane i zaključene glavne javne i usmene rasprave održane 22. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice u zamjeni Krešimira Majnarića, odvjetnika iz Vinkovaca, i punomoćnika tuženika u zamjeni NI, odvjetničkog vježbenika u uredu Belizara Tomaića, odvjetnika iz Osijeka, te potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom 12. veljače 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuje se ništetnom odredba članka 5. (Naknada za obradu kreditnog zahtjeva) Ugovora o kreditu broj 15407/06, zaključen 1. 3. 2006. kojim se regulira naknada (za obradu kredita – ulazna naknada), koja glasi: „NAKNADA 3,00 % (tri posto) od iznosa kredita, jednokratna, naplaćuje se prilikom prvog korištenja kredita kao i trošak upisa prijenosa vlasništva na vozilu kod nadležnog tijela“.

    II. Nalaže se tuženoj OTP Banka Hrvatska d.d. iz Splita, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, da tužiteljici ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova povrata preplaćenog iznosa temeljem ništetne odredbe o naknadi izvrši isplatu novčanog iznosa od 147,59 EUR (sto četrdeset sedam eura i pedeset devet centi) uvećano za pripadajuću zateznu kamatu i to po kamatnoj stopi u visini od 15 % godišnje do 31. prosinca 2007., a na dalje po kamatnoj stopi u visini eskontne stope HNB-a važeće zadnjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., te na dalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka (u nastavku ESB) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, do isplate.

    III. Nalaže se tuženoj OTP Banka Hrvatska d.d. iz Splita, Domovinskog rata 61, OIB: 52508873833, da tužiteljici ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], izvrši isplatu parničnih troškova u iznosu od 1.403,72 eura (tisuću četiristo tri eura i sedamdeset dva centa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude tj. 12. veljače 2026. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka (u nastavku ESB) primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, do isplate, sve u roku 15 dana.

    IV. Odbija se tužitelj sa zatraženim parničnim troškom preko dosuđenog iznosa u visini od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu 5. listopada 2022., a radi utvrđenja ništetnosti i isplate.

    1.1. U tužbi navodi da je s tuženikom 1. ožujka 2006. sklopila Ugovor o kreditu broj 15407/06, kojim ugovorom je valuta glavnice kredita vezana uz švicarski franak bez da je tužiteljica moglos tuženikom uopće pregovarati o navedenoj odredbi. Tužiteljica navodi da je ovakva ugovorna odredba bila obrazac, koji je tuženik nametnuo tužiteljici i svim ostalim korisnicima kredita prebacujući na korisnika kredita na ovaj način rizik promjene tečaja valute. Tužiteljica se poziva na presudu VTS RH broj Pž-6632/2017-10 od 14. 6. 2018., VSRH broj Rev-2221/2018 od 3. 9. 2019., kao i presudu suda EU C-186/2016, u kojima je pravomoćno presuđeno da su tužene poslovne banke, među kojima je i OTP banka u razdoblju od 1. 10. 2004. do 31. 12. 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetene i nepoštene ugovorne odredbe, koje se odnose na ugovaranje valute glavnice vezane uz švicarski franak, te naknade za obradu kreditnog zahtjeva. Naprijed navedena naknada suprotna je članku 4. Zakona o obveznim odnosima, načelu savjestosti i poštenja iz članka 6. kao i načelu jednake vrijednosti činidbi iz članka 7. istog Zakona, pa tužitelj predlaže donošenje presude pobliže opisane kao u izreci uz nadoknadu prouzročenog mu parničnog troška.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te navodi da nije sporno kako je s tužiteljem dana 1. ožujka 2006. sklopio Ugovor o kreditu broj 15407/06, međutim tuženik tvrdi da je ugovaranje kredita s valutnom klauzulom bila ugovorna volja stranaka. Smatra da je ugovorna odredba o valutnoj klauzuli jasna, lako uočljiva i razumljiva, kao i ugovorna odredba o ulaznoj naknadi za obradu kredita, te da je stoga tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan. Ističe prigovor zastare, te predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz nadoknadu prouzročenog mu parničnog troška. Tuženik se poziva na presudu VSRH Rev 183/2011, presudu VTS RH Pž-6632/2017 od 14. 6. 2018., presudu OS u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški broj P-675/2021, te presudu ŽS u Splitu broj Gž-1215/2020.

    3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u presliku Ugovora o kreditu broj: 15407/06 (list 12-13), dopis tuženika od 15. 12. 2021. (list 14), konto karticu kredita (list 15), izvod po računu za plaćanje kredita (list 16-24), početni otplatni plan (list 25-26), završni otplatni plan (list 27-30), provedeno je vještačenje po vještaku Tomislavu Borković dipl.oec. iz [adresa] od 18. 4. 2023. (list 85-90), te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice kao stranke na raspravi od 7. 11. 2023. (list 139-142).

    3.1. Sud je odbio prijedlog tužitelja za saslušanjem predsjednika uprave i članova uprave tuženika jer isti nisu bili nazočni odobravanju kredita niti su nazočili podnošenju zahtjeva za kredit i prezentiranju uvjeta kreditiranja.

    4. Tužiteljica u svom iskazu tvrdi da je ugovor o kreditu zaključila s tuženom bankom u svrhu podizanja nenamjenskog kredita za osobne potrebe. Prije odluke za ovu banku informirala se i kod drugih banaka o uvjetima kreditiranja, ali su joj ovdje uvijeti bili povoljniji. Kredit su joj ponudili u CHF kao najpovoljnije uvjete kreditiranja, ugovor je već unaprijed bio pripremljen, te nije mogla pregovarati o nekim odredbama ugovora. U to vrijeme nije imala otvorenu nikakvu firmu ili obrt, kredit je otplatila u cijelosti. Tijekom otplate je dolazilo do povećanja rata kredita i slali su i opomene o dugovanju koje su se odnosile na razliku, te su i naplaćivali opomene, pa joj je sugerirano da sama poveća rate kako ne bi dolazila u zakašnjenja i kako ne bi zaračunavali na to nekakve kamate i naplaćivali opomene. Tužiteljica nadalje navodi da je u banci dobila informaciju da može dobiti kredit, visina rate i rok otplate joj je odgovarao i nije puno razmišljala nego je odmah potpisala ugovor jer joj je novac bio prijeko potreban. Kako je sve to bilo 2006., ne može se točno sjetiti da li je sve bilo istog dana. Ugovor nije pročitala, nego ga je odmah potpisala, rečeno joj je da je kamata promjenjiva, ali nije očekivala da će se toliko mijenjati tečaj. Nije razumijela odredbe tog ugovora, ponuđen joj je ovaj kredit kao najpovoljniji kredit i kao stabilna valuta. Ne zna što znači valutna klauzula. Nije razmišljala o rizicima takvog ugovora jer je bila stalno zaposlena i mogla ga je otplaćivati.

    5. Nakon provedenog dokaznog postupka ovaj sud je donio presudu poslovni broj P-367/2022-19 od 21. prosinca 2023. koja presuda je povodom uložene žalbe tuženika odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-701/2024-2 od 2. rujna 2025. ukinuta u točkama II., IV. i V. te je predmet u tom dijelu vraćen sudu na ponovno suđenje.

    6. U nastavku postupka tužiteljica je svojim pismenim podneskom od 30. 12. 2025. postavila svoj tužbeni zahtjev na način da potražuje od tuženika isplatu iznosa od 147,59 eura (3,00 %) temeljem onog što je primio odnosno više naplatio od tužitelja na osnovi ništetnih ugovornih odredbi o naknadi za obradu kredita i to sa zakonskim zateznim kamatama od dana plaćanja naknade do isplate i naknadu prouzročenih troškova ovog postupka.

    7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi članka 8. Zakon o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) sud je utvrdio slijedeće:

    7.1. Između stranaka je nesporna činjenica da je tužiteljica kao korisnik kredita s prednikom tuženika tj. HVB Splitskom bankom d.d. kao davateljem kredita zaključila ugovor o kreditu i to ugovor broj 15407/06 od 1. 3. 2006. na iznos od 8.100,00 CHF s rokom otplate od 60 mjeseci u jednakim mjesečnim anuitetima. Nesporno je da je tužiteljica 3. 3. 2006. platila tuženiku iznos od 147,59 eura (kao početni tečaj u izračunu primijenjen je važeći tečaj na dan isplate kredita 3. 3. 2006. – za 1 CHF = 4,5763 kn) na ime naknade obrade kredita.

    7.2. Između stranaka je sporno pitanje zastare, pitanje ništetnosti odredbi ugovora u dijelu koji se odnosi na naknadu za obradu kredita, te pitanje neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana.

    8. U odnosu na spornu činjenicu tj. pitanje ništetnosti točke 5. Ugovora o kreditu br. 15407/06 sud je primijenio odredbe Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 79/07., dalje: ZZP/07) koji zakon je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu.

    8.1. Prema odredbi članka 96. stavak 1. ZZP/07 propisano je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. Prema stavku 2. navedenog članka smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

    8.2. Nadalje prema stavku 4. istog članka, ako trgovac tvrdi da se u pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati. Prilikom ocjene je li određena ugovorna odredba poštena, uzimat će se u obzir narav robe i usluge koje predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije ili prilikom sklapanja ugovora te ostale ugovorne odredbe, kao i neki drugi ugovor koji u odnosu na ugovor koji se ocjenjuje predstavlja glavni ugovor, sve sukladno odredbi članka 98. ZZP/07.

    8.3. Odredbom članka 102. stavak 1. i 2. ZZP/07 propisano je da je nepoštena ugovorna odredba ništavna time da ništavost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništavost samog ugovora ako on može opstati bez ništavne odredbe.

    9. Analizirajući spornu odredbu točke 5. Ugovora o kreditu br. 15407/06 uz uvjete koje odredi Kreditor, sud je ovdje primijenio odredbe Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 79/07. i 125/07., dalje: ZZP/07) koji zakon je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu tj. na dan 1. 3. 2006.

    9.1. Prema odredbi članka 81. Zakona o zaštiti potrošača određeno je da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, time da se smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo, ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca. Takvu istovjetnu regulativu sadrži odredba članka 49. aktualnog Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj 41/14., 110/15. i 14/19.) koji je usklađen s Direktivom Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (dalje u tekstu: Direktiva). Prema članku 3. Direktive ugovorna odredba o kojoj se nisu vodili pojedinačni pregovori smatra se nepoštenom ako u suprotnosti s uvjetima u dobroj vjeri, na štetu potrošača, prouzroči znatniju neravnotežu u pravima i obvezama stranaka proizašlih iz ugovora, time da se uvijek smatra da se o nekoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ona sastavljena unaprijed pa potrošač nije mogao utjecati na njezin sadržaj, posebno u kontekstu unaprijed formuliranog standardnog ugovora. Iz daljnje odredbe članka 6. Direktive proizlazi da države članice utvrđuju da u ugovoru koji je prodavatelj robe ili pružatelj usluge sklopio s potrošačem prema nacionalnom pravu nepoštene odredbe nisu obvezujuće za potrošača, a da ugovor o tim uvjetima i dalje obvezuje stranke ako je u stanju nastaviti važiti i bez tih nepoštenih odredbi. O prethodno navedenom je svoje stajalište izrazio i Sud Europske unije u presudi od 27. lipnja 2000. u spojenim predmetima C-240/1998 do C-244/1998.

    10. Na temelju dokaza izvedenih tijekom postupka, a polazeći od naprijed navedenih odredbi, proizlazi da su odredba o naknadi za obradu kredita uz uvjete koje odredi kreditor sadržane u dijelu pod točkama 5. Ugovora o kreditu br. 15407/06 ništetne.

    10.1. Naime, navedena odredba je nepošteno ugovorena u smislu članka 96. stavak 1. ZZP/07 slijedom čega je ista i ništavna sukladno članku 10.2. stavak 1. ZZP/07. Osim toga po zaključku suda navedena odredba ne prolazi test poštenja obzirom je cjelokupan rizik prebačen samo na jednu stranu tj. na tužitelja koji u cijelosti ovisi o volji tuženika. Na odluku banke tužitelj apsolutno nije imao mogućnosti utjecaja.

    11. Kako iz stanja spisa proistječe da tuženik nije s uspjehom osporio navode tužitelja da se o spornim dijelovima ugovorne odredbe iz točke 5. Ugovora o kreditu br. 15407/06 nije pojedinačno pregovaralo, stoga je nedvojbeno da se radi o unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru o kreditu u kojem tužitelj kao korisnik kredita nije mogao utjecati na sadržaj navedene odredbe, stoga je po shvaćanju ovoga suda sporna ugovorna odredba zaista prouzročila značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te su zbog toga ove odredbe ništetne u smislu članka 87. stavak 1. ZZP/03.

    12. Imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe i iste dovodeći u vezu sa iskazom tužitelja, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

    13. Kako proizlazi iz potvrde tuženika da je tužitelj prilikom ugovaranja kredita zbog ništetnosti odredbi o naknadi obrade kredita platio iznos koji je tuženik učinio nespornim na ročištu održanom 22. 1. 2026. to je sud obvezao tuženika na isplatu iznosa od ukupno 147,59 eura zajedno za zakonskim zateznim kamatama kako je to odlučeno u izreci ove presude.

    13.1. Tuženik je po osnovi odredbe članka 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01., 35/05., 41/08., 63/08., 134/08., 78/15., 29/18., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) obvezan vratiti tužitelju navedeni novčani iznos i to zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, s tim da je kamata određena sukladno odredbi članka 29. stavak 1. i 2. ZOO-a.

    14. U odnosu na prigovor zastare istaknut od strane tuženika, isti je po zaključku suda neosnovan. Naime, prema pravnom shvaćanju sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 30. siječnja 2020. (Su-IV-47/2020-2) zastarni rok kao posljedica utvrđenja ništetnosti ugovora počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora. Imajući u vidu da odluka ove presude glede naknade za obradu kreditnog zahtjeva određena člankom 5. predmetnog ugovora u visini od 3 % što čini novčani iznos od 147,59 eura još nije pravomoćna, to nije počeo niti teći petogodišnji zastarni rok, pa neosnovano tuženik tvrdi da je zahtjev za isplatu utuženog novčanog iznosa zastario.

    15. Imajući u vidu sve naprijed izloženo ovaj sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

    16. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi sa člankom 155. ZPP-a. Tužiteljici je sukladno označenoj vrijednosti predmeta spora i važećoj Odvjetničkoj tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., 151/22. i 138/23., dalje: Tarifa) odobren trošak i to: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za sastav četiri obrazložena podneska i to od 9. 2. 2023., 26. 4. 2023., 11. 9. 2023. i 30. 12. 2025. svaki u iznosu od 200,00 eura, za pristup na četiri ročišta i to od 15. 2. 2023., 21. 3. 2023., 7. 11. 2023. i 22. 1. 2026. svako u iznosu od 200,00 eura što uz pripadajući PDV u iznosu od 225,00 eura ukupno iznosi 1.125,00 eura.

    16.1. Tužiteljici je također priznat trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eura te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura, tako da je tužiteljici dosuđen sveukupni parnični trošak u iznosu od 1.403,72 eura.

    16.2. Tužiteljici nije odobren trošak sudske pristojbe na tužbu u zatraženom iznosu od 53,09 eura već u stvarno plaćenom iznosu od 13,27 eura radi čega je tužiteljica i odbijena s ovim dijelom zatraženog troška u iznosu od 39,82 eura.

    U Vinkovcima 12. veljače 2026.

    Sudac:

    Snježana Kozina

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka može u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste podnijeti svoju žalbu. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud kao drugostupanjski sud.

    DNA:

    1. ZOU Glavaš & Šutalo, Vinkovci – pun. tužitelja

    2. Odvjetnik Belizar Tomaić, Osijek – pun. tuženika

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.