Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

posl.br. R1 Ob-1893/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Iskrenu Rošiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv prveprotustranke KŽ, [adresa], drugeprotustranke ĐŽ, [adresa], 110000 Beograd, Srbija, zastupane po punomoćniku Ivanu Krnicu, odvjetniku u Zagrebu i trećeprotustranke ŠŽ, [adresa] B 16, 210000 Novi Sad, zastupane po punomoćniku Ivanu Krnicu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, 12. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

Ovaj sud se oglašava nenadležnim za provođenje postupka u ovom predmetu radi utvrđenja izvanbračne zajednice, ukidaju se sve provedene radnje u postupku i odbacuje se prijedlog predlagateljice podnesen 16. lipnja 2025. u ovoj pravnoj stvari.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela 16. lipnja 2025. podnijela prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice sa sada pok. TŽ.

1.1. U prijedlogu predlagateljica u bitnome ističe da su ona i pok. TŽ bili u braku i bračnoj zajednici od 09. studenog 1990. do 13.prosinca 2005., kada je njihov brak razveden. Međutim, ističe da je razvod braka između nje i pok. TŽ bio je samo formalne naravi, s obzirom na to da nikada stvarno nije došlo do raskida njihove bračne zajednice odnosno isti su nastavili svoj zajednički život u izvanbračnoj zajednici.

1.2. Predlagateljica i pok. TŽ su i nakon razvoda braka nastavili voditi zajednički život muškarca i žene, kako u ekonomskom i emotivnom smislu, tako i u svakom drugom smislu kojeg život u izvan(bračnoj) zajednici podrazumijeva. Isto tako su, kao izvanbračni drugovi, nastavili zajedničkiskrbiti o njihovo troje zajedničke maloljetne (sada punoljetne) djece (ovdje protustrankama). Nakon razvoda braka nastavili su sa djecom živjeti u istoj kući, na istoj adresi. Dakle, razvod braka kod predlagateljice i pok. TŽ nije niti jedan dan uzrokovao prekid kontinuiteta postojanja njihove bračne, a kasnije izvanbračne zajednice, koja je raskinuta tek trenutkom smrti TŽ (**.**.2020.).

1.3. Pok. TŽ ima ostvaren radni staž u Republici Hrvatskoj pa predlagateljica iza svojeg izvan(bračnog) druga, kao umrlog osiguranika, polaže pravo na razmjerni dio obiteljske mirovine sukladno odredbama čl. 65. - 75.a Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22).

1.4. Predlagateljica navodi da ima pravni interes za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, pa predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim se utvrđuje da predlagateljica i sada pokojni TŽ (sin K), rođ. **.**.1959. u mjestu Čitkuk, općini Bosanaka Dubica, BIH, živjeli u izvanbračnoj zajednicikoja je trajala od 14. prosinca 2005. do njegove smrti 14.prosinca 2020. godine.

2. U svrhu provođenja dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu i uvid u spis ovoga suda posl.br. R1 Ob-367/2024.

2.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 20. listopada 2025. sud je izveo dokaz saslušanja predlagateljice.

3. Prijedlog predlagateljice nije dopušten.

4. Uvidom u spis ovoga suda posl.br. R1 Ob-367/2024 utvrđeno je da je pokrenut postupak po prijedlogu ovdje predlagateljice protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a u kojem postupku je doneseno rješenje posl.br. R1 Ob-943/2021-18 od 28. lipnja 2023. te se istim utvrđuje sljedeće:

"Utvrđuje se da su predlagateljica BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pokojni TŽ, živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 14. prosinca 2005. godine do njegove smrti, 14. prosinca 2020."

4.1. Iz navedenog rješenja proizlazi da su predlagateljica i TŽ nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi, te se u navedenom rješenju ne spominje nadležnost ovoga suda.

4.2. Iz uvjerenja o prebivalištu za sada pokojnog TŽ (list 19 spisa) utvrđeno je da je od 22. lipnja 1977. do 1. prosinca 2003. imao prijavljeno prebivalište u [adresa]/ [adresa] (stara baza), kada je evidentiran u bazi IDDEEA Policijska stanica Kozarska Dubica, mjesto Čitluk bb, Općina Kozarska Dubica. Odjavljen je 14. prosinca 2020. kada je umro. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu (list 20 spisa) utvrđeno je da je od 31. kolovoza 1993. do 31. siječnja 2013. imala prijavljeno prebivalište u mjestu [adresa] (stara baza), kada je evidentiran u bazi IDDEEA Policijska stanica Kozarska Dubica, mjesto [adresa].

4.3. Navedeno rješenje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Sisku posl.br. Gž Ob-50/2023-2 od 29. siječnja 2024. s obzirom na to da u postupcima utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice na pasivnoj strani nije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, jer se u tim postupcima niti ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te se upućuje na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1639/2018-2 u vezi rješenja tog pitanja.

5. Na ročištu održanim kod ovoga suda 20. listopada 2025. saslušana je predlagateljica koja je navela, između ostalog, da su ona i pok. TŽ živjeli na adresi u [adresa], a da su zajednička djeca, ovdje protustranke odselile u Republiku Srbiju i Sloveniju.

5.1. Osim toga, predlagateljica navodi da je pokrenula postupak ovdje radi utvrđenja izvanbračne zajednice jer je pok. TŽ radio u Republici Hrvatskoj oko 11 godina.

6. Člankom 16. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) propisano je da sud do pravomoćnosti odluke, po službenoj dužnosti, pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost.

6.1. U čl. 46. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost kojega drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika. Za suđenje je općemjesno nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište. Ako tuženik nema prebivalište u [adresa], općemjesno nadležan je sud na čijem području tuženik ima boravište (čl. 47. st. 1. i 2. Zakon o parničnom postupku).

7. Uvidom u priloženu dokumentaciju proizlazi da su predlagateljica i sada pok. TŽ s prijavljenim prebivalištem u [adresa] i s državljanstvom navedene države. Dakle, nemaju prebivalište niti boravište u [adresa]. Niti imaju državljanstvo Republike Hrvatske, a navedeno nemaju niti protustranke.

8. Člankom 47. Zakonom o međunarodnom privatnom pravu ("Narodne novine", broj 101/2017, 67/2023) propisano je da ako Zakonom nije drukčije određeno, u postupcima čiji su predmet osobna stanja fizičkih osoba, sud ili drugo tijelo Republike Hrvatske nadležno je, osim prema odredbi članka 57. Zakona, ako osoba o čijem je osobnom stanju riječ ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili ako je hrvatski državljanin. Odredba stavka 1. članka primjenjuje se, primjerice, na postupke čiji je predmet:

1. davanje dopuštenja za sklapanje braka

2. lišenje ili vraćanje poslovne sposobnosti

3. zasnivanje ili prestanak skrbništva

4. utvrđivanje ili osporavanje majčinstva ili očinstva

5. zasnivanje posvojenja

6. proglašenje nestale osobe umrlom.

8.1. Nadalje, odredbom članka 48. Zakona o međunarodnom privatnom pravu propisano je da se nadležnost suda Republike Hrvatske u stvarima koje se odnose na razvod, rastavu ili poništaj braka određuje prema poglavlju II. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću kojom se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1347/2000 (SL L 338, 23. 12. 2003.). U bračnim stvarima sud Republike Hrvatske nadležan je supsidijarno, u smislu članka 7. Uredbe iz stavka 1. članka, i onda kada je jedan bračni drug državljanin Republike Hrvatske. U stvarima iz odnosa u izvanbračnim zajednicama i životnim partnerstvima primjenjuju se stavci 1. i 2. članka na odgovarajući način.

9. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi da niti jedna od stranaka, a pogotovo protustranke, nemaju niti prebivalište niti boravište u [adresa] niti državljanstvo Republike Hrvatske.

9.1. Činjenica da je pok. TŽ radio u Hrvatskoj i time ostvaruje mogućnost na mirovinu po Zakonu o mirovinskom osiguranju ne utječe na utvrđivanje nadležnosti ovoga suda u postupku utvrđenja izvanbračne zajednice.

9.2. Kako je već naprijed navedeno, sud je odlučio u skladu s odredbom čl. 16. st. 3. Zakona o parničnom postupku u vezi s čl. 2. i 3. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/23) i čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 96/25) kojom je propisano da kad sud u tijeku postupka, do pravomoćnosti odluke, utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud u Republici Hrvatskoj, po službenoj dužnosti proglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

10. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 12. veljače 2026.

SUDAC

Neda Šola

POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku 15 dana od dana dostave ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Prvojprotustranci SŽ

3. Drugojprotustranci ĐŽ i trećojprotustranci ŠŽ po punomoćniku

4. Spis