REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: O-8503/2025
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Tisanić Vilček, kao sucu pojedincu, po prijedlogu sudskog savjetnika Emilia Mrvice, u ostavinskom postupku iza pok. OM, rođ. O, iz [adresa], rođ. **.**.1928., a umrle **.**.1999., drž. RH, 12. veljače 2026.
r i j e š i o j e
Odbacuje se prijedlog za pečaćenjem stana zaprimljen 2. siječnja 2026.
Obrazloženje
1. UM je 2. siječnja 2026. po punomoćniku podnijela prijedlog za pečaćenjem nekretnine i to 47. Suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-47) stan na I (prvom) katu lijevo, koji se sastoji od jedne sobe i ostalih prostorija, ukupne površine 43.49 čm neodvojivo povezanog sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao ostali suvlasnički dijelovi, i to nekretnine kč. br. [katastarska čestica] STAMBENA ZGRADA BR. 49-55, 79-91, 44-47, VUKASA HRGOVIĆI – MIKINE, ukupne površine 4911 m2, sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (dalje: stan na adresi [adresa]).
2. U prijedlogu navodi da prema odredbi čl. 201. st. 1. Zakona o nasljeđivanju, ako ocijeni da je to svrhovito, sud može odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine zapečate, te će odrediti osobu koju će obvezati da bez odgađanja prijavi svako oštećenje pečata nadležnoj policijskoj upravi i sudu. Nadalje navodi da ostavinu u ovom predmetu čini stan na adresi [adresa], kao i da se u stanu nalaze i pokretnine ostavitelja. Nadalje navodi da ključeve od stana na adresi [adresa], a time i isključivi posjed stana i pokretnina u stanu ima protustranka OMC te da ne pušta predlagateljicu u posjed zajedno s njime. Predlagateljica smatra da je svrhovito pečatiti stan jer da jedan od nasljednika – ovdje protustranka OMC samostalno izvršava sve vlasničke ovlasti, odnosno posjeduje i upravlja stanom i pokretninama u stanu, što znači da drugog nasljednika – ovdje predlagateljicu isključuje. Slijedom navedenog predlaže donijeti rješenje o pečaćenju stana na adresi [adresa].
3. Čitanjem spisa je utvrđeno:
- da je ostaviteljica OM preminula **.**.1999.
- da je, iako se u smrtovnici kao ostaviteljičina ostavina navodi stan u [adresa], osnovom suglasnih izjava njenih nasljednika TM (kćer) i ĐM (sin) kao njena ostavinska imovina utvrđeno samo potraživanje prema HZMO u odnosu na koju je pokretninu nasljednik NM ustupio svoj nasljedni dio kćeri TM čega se ona prihvatila te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju od 10. siječnja 2000. iza ostaviteljice jedinom nasljednicom na toj ostavinskoj imovini ostaviteljice proglašena kćer TM;
- prijedlogom od 21. veljače 2008. kćer TM je predložila da se kao naknadno pronađena imovina ostaviteljice utvrdi stan na adresi [adresa], a koji je prešao u njen posjed i vlasništvo darovnim ugovorom od 15. travnja 1993.;
- da je na ročištima održanim povodom prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine ostaviteljice 03. lipnja 2008. i 12. lipnja 2008. utvrđeno kako naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice čini stan na adresi [adresa], kojeg se nasljedstva sin NM prihvatio nakon čega je u tom postupku došlo do spora među nasljednicima ostaviteljice jer je kćer TM promijenila svoje tvrdnje na način da je osporila da bi stan na adresi [adresa] činio naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice s obzirom da je ostavitelja taj stan darovala njoj 1993. godine;
- da je ovaj sud pravomoćnim rješenjem od 17. prosinca 2008. poslovni broj O- 7330/99 odbio prijedlog nasljednice TM za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine kao neosnovan i istu uputio da svoj zahtjev može ostvarivati u parnici;
- 26. lipnja 2018. prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine u vidu stana na adresi [adresa], podnosi RM navodeći da je njen suprug, a sin ostaviteljice, NM preminuo
- nakon što je utvrđeno da je preminula i kćer ostaviteljice TM i da je iza nje ostao sin OMC te da su nasljednice sina ostaviteljice ĐM supruga RM i kćeri BM i UM i da su RM i BM svoje nasljedne dijelove ustupile UM, ovaj je sud 09. studenog 2021. donio rješenje kojim je utvrdio da predmetni stan čini naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice te ga uručuje na ravne dijelove
UMC i UM;
- na to je rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine ostaviteljice od 09. studenog 2021. 29. studenog 2021. žalba uložio OMC o kojoj je odlučio Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž-4249/2022 od 14. prosinca 2022. kojim je ukinuo osporeno rješenje i vratio predmet ovom sudu na ponovan postupak uz obrazloženje da se radi o stvari o kojoj je sud već odlučio pravomoćnim rješenjem poslovni broj O-7330/99 od 17. prosinca 2008. i da iz darovnog ugovora iz 1993. godine proizlazi da je ostaviteljica raspolagala predmetnim stanom;
- u ponovljenom je postupku utvrđeno da je kćer ostaviteljice TM pokrenula parnični postupak u kojem je tužbenim zahtjevom tražila da se utvrdi kako je ona vlasnik predmetnog stana, o kojem je odlučeno pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P-2489/09-52 od 30. studenog 2015. na način da je taj tužbeni zahtjev kćeri ostaviteljice TM odbijen kao neosnovan te je 11. srpnja 2024. doneseno rješenje poslovni broj O-9814/2022-34 kojim je stan na adresi [adresa] utvrđen naknadno pronađenom imovinom ostaviteljice te je isti, temeljem zakona i ustupa, uručen unucima ostaviteljice UMC i UM na jednake dijelove
- o žalbi nasljednika UMC na rješenje ovog suda broj O- 9814/2022-34 odlučio je Županijski sud u Zagrebu rješenjem poslovni broj Gž- 3880/2025-2 od 5. prosinca 2025. kojim je uvažio žalbu UMC te je ukinuo rješenje ovog suda poslovni broj O-9814/2022-34 i odbacio prijedlog od 26. lipnja 2018. za raspoređivanjem naknadno pronađene imovine ostaviteljice uz obrazloženje da je o tom zahtjevu već pravomoćno odlučeno pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj O-7330/99 od 17. prosinca 2008. i uz napomenu da ukoliko nasljednici ostaviteljice imaju još nekih neriješenih pitanja ili pravnih sukoba oko vlasništva stana na adresi [adresa] isti to mogu riješiti u odgovarajućoj parnici jer stvarnopravni zahtjevi ne zastarijevaju.
4. Iz navedenog jasno proizlazi da je postupak povodom prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene imovine pravomoćno okončan i to na način da je nasljednica TM upućena da svoj zahtjev vezano uz stan na adresi [adresa] može ostvarivati u parnici, a upravo iz razloga što su se kao sporne ukazale činjenice o kojima ovisi predstavlja li isti stan naknadno pronađenu imovinu ostaviteljice. Takvo je okončanje postupka radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine ostaviteljice različito od prekida ostavinskog postupka uz upućivanje u parnicu u kojem se slučaju nasljednici, nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka, vraćaju u ostavinski postupak. Naime, upućivanje na ostvarivanje zahtjeva vezanih uz imovinu koja je prijavljena kao naknadno pronađena imovina ostaviteljice znači da su nasljednici upućeni sve svoje zahtjeve vezane uz tu imovinu riješiti u odgovarajućim parničnim postupcima, pa tako i predaju u (su)posjed te imovine, a sve bez ponovnog vraćanja u ovaj postupak.
5. Kako je o raspoređivanju naknadno pronađene imovine ostaviteljice u vidu stana na adresi [adresa] pravomoćno odlučeno rješenjem poslovni broj O- 7330/99 od 17. prosinca 2008. to se u ovom postupku više ne može odlučivati niti o bilo kakvim daljnjim zahtjevima i prijedlozima vezanim uz istu imovinu. Uz navedeno valja navesti i kako sukladno odredbi čl. 201. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: Zakon o nasljeđivanju) pečaćenje nekretnine služi zaštiti pokretnih stvari ostavine koje se nalaze u pojedinim prostorijama, a ne zaštiti nekretnina, a da prijedlog predlagateljica UM evidentno nije usmjeren na zaštitu pokretnina (jer iste tijekom cjelokupnog postupanja u ostavinskom predmetu iza ostaviteljice nisu niti prijavljivane niti utvrđene kao sastav ostavine ostaviteljice, a niti su ikada decidirano opisane), već je isti prijedlog usmjeren na ostvarivanje (su)posjeda predmetne nekretnine. Stoga je, sukladno svemu navedenom, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 12. veljače 2026.
Sudac:
Iva Tisanić Vilček
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovome sudu pisano u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
Nacrt odluke izradio sudski savjetnik: Emilio Mrvica
DNA:
1. UM po pun.